Gospodarstvo svijeta i Europe Od est milijardi ljudi

Gospodarstvo svijeta i Europe Od šest milijardi ljudi na Zemlji više od 1, 5 milijardi živi u potpunom siromaštvu

Siromaštvo nasuprot bogatstvu • Sjeverna Amerika, Zapadna Europa, Japan i Australija <=> Afrika, Azija i Latinska Amerika

• Početkom 90 -ih godina 20. st. SAD, Japan, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Kanada i Italija proizvodile su više od dvije trećine svjetske vrijednosti proizvodnje

Prosječni životni vijek • SAD – 77 godina, 1 liječnik = 500 stanovnika – 1 bolnički krevet = 152 stanovnika • Haiti – 53, 1 liječnik = 7 000 stanovnika – 1 bolnički krevet = 1 169 stanovnika • Etiopija – 42, 1 liječnik = 88 000 stanovnika – 1 bolnički krevet = 3 081 stanovnik

• Trebalo bi više od stotinu godina da bruto domaći proizvod Haitija počne rasti po godišnjoj stopi od 3% kako bi prosječni dohodak na Haitiju dosegnuo današnje američke standarde siromašnih

• Živimo u svijetu u kojemu je jaz između bogatih i siromašnih zemalja golem što ilustrira prosječna osobna potrošnja po stanovniku u 2000. g. u 20 zemalja

Razvijene zemlje i zemlje u razvoju • Razvijenost – razina ljudskog blagostanja • Mjerenje razvijenosti – razina ostvarenog bruto domaćeg proizvoda i/ili bruto nacionalnog proizvoda po stanovniku • Manje razvijene zemlje i zemlje u razvoju – zemlje u kojima je prosječan standard življenja vrlo nizak u usporedbi sa životnim standardom u Sj. Americi i Zapadnoj Europi

• Zemlje u razvoju s niskim dohotkom – u Aziji, Africi i Latinskoj Americi – zemlje Trećeg svijeta • Razvijene zemlje - zemlje koje imaju visok životni standard – SAD, Velika Britanija, Japan, Švicarska, Danska itd.

Problemi zemalja u razvoju • • • Visoka stopa rasta stanovništva Nepovoljni klimatski uvjeti za poljoprivredu Nedovoljni prirodni resursi Velika nestašica kapitala Nedovoljno obrazovana i neiskusna radna snaga

Kako izaći iz siromaštva? • 4 osnovna činitelja: - prirodna bogatstva - akumuliranje kapitala - rad - tehnologija

Začarani krug siromaštva niska štednja i investicije niski prosječni dohoci niska akumuliranja kapitala niska proizvodnost

• Mnoge zemlje sa srednjim dohotkom visoko su se zaduživale 70 -ih godina prošlog stoljeća • Jedini način mogućnosti otplate dugova i nužne kupovine na inozemnom tržištu jest povećana proizvodnja i izvoz

Europska unija • 1951. – Europska zajednica za ugljen i čelik – Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg

http: //upload. wikimedia. org/wikipedia/commons/7/75/European_Union_enlargement. gif • 1. proširenje – 1973. – Velika Britanija, Danska i Irska • 2. proširenje – 1981. – Grčka • 3. proširenje – 1986. – Španjolska i Portugal • 4. proširenje – 1995. – Austrija, Finska i Švedska • 5. proširenje – 2004. – Cipar, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Malta • Nastavak 5. proširenja – Rumunjska i Bugarska

• Država pristupnica – Hrvatska • Države kandidati – Crna Gora, Island, Makedonija, Turska i Srbija • Države potencijalni kandidati – Albanija, Bi. H, Kosovo

Kriteriji za članstvo • Politički - stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje ciljeva Unije • Gospodarski - postojanje djelotvornog tržišta gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonima unutar EU • Pravni - usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU • Administrativni - prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguranja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju.

Institucije • • Europski parlament Europsko vijeće Vijeće Europska komisija Sud Europske unije Europska središnja banka Revizorski sud

• Zemlje članice od 1991. do 1997. ostvarile su prosječan BDP od 20 386 USD po stanovniku • Prosječne stope rasta u 1998. godini: BDP 2, 7%, inflacije 1, 6% i nezaposlenost 9, 9%

• Početkom listopada 2005. ocijenjeno je da je Hrvatska ispunila sve kriterije i uvjete (potpuna suradnja s Haaškim sudom) za početak pregovora s Europskom unijom

Novo europsko gospodarstvo i novi međunarodni novac - EURO • Ekonomska i monetarna unija (EMU) – 12 članica EU (EUR 12): Austrija, Belgija, Finska, , Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal i Španjolska • Uvedena je nova zajednička novčana jedinica - EURO

• Uvođenje i optjecaj eura nadzire Europski sustav centralnih banaka (ESCB) • EUR 12 obuhvaća 300 milijuna stanovnika i ostvaruje BDP približno jednak BDP-u SAD-a • Ostvaruje gotovo petinu svjetskih outputa i svjetske trgovine

• EUR 12 drži 16% svjetskih deviznih pričuva • ESCB je potpuna neovisna i na nju ne mogu utjecati nacionalne centralne banke

Tranzicija • Tranzicija (prijelaz) je pojam kojim se označavaju tzv. tranzicijske zemlje, zemlje koje su u prijelazu iz komandnog gospodarstva u tržišno gospodarstvo, tj. iz socijalizma u parlamentarnu demokraciju

• Kao svjetski proces započeo je 90 -ih godina 20. stoljeća, a u nekim je zemljama (kao npr. u Hrvatskoj) zastupljen sve do danas • Najznačajnije karakteristike tranzicije su: sporost, skupoća, teškoće pri djelovanju samoga procesa i dramatične promjene u dva smjera

• Što prije i što bezbolnije društvenu imovinu učiniti privatnom s prepoznatljivim i odgovornim vlasnikom • Uklopiti se u svjetske tokove prijelaza u postindustrijsko doba • Prema podacima Svjetske banke iz 1994. godine bruto nacionalni dohodak po stanovniku veći od 2000 $ su ostvarile 10 država od njih 28 u tranziciji

• • • Slovenija 7120 $ Mađarska 3840 $ Češka 3210 $ Estonija 2820 $ Rusija 2650 $ Hrvatska 2530 $ Poljska 2470 $ Bjelorusija 2460 $ Latvija 2290 $ Slovačka 2230 $

• Dobar dio država ostvaruje bruto nacionalni dohodak po stanovniku među nanižima na svijetu

• • Tadžikistan 350 $ Albanija 360 $ Azerbejdžan 600 $ Turkmenistan 830 $ Gruzija 580 $ Kirgistan 610 $ Makedonija 790 $ Uzbekistan 950 $

• Najbitniji događaji koji se zbivaju u tim promjenama su 7 kriznih udara: • drastičan pad industrijske prizvodnje • zamiranje investicijskih ulaganja • sporo osvajanje novih tržišta i uključivanje u svjetske tokove robe i usluga • prespori dotok stranog kapitala • nagli porast nezaposlenosti i osiromašenje većine stanovništva • prespora afirmacija policentričnoga prostornoga razvoja • presporo rješavanje katastrofalnih ekoloških stanja.

• Izuzev svih ovih kriza, glavni problemi tranzicije su nezaposlenost radi nepovoljne radne bilance i država koja se javlja kao "Najlošiji vladar" jer je najkrupniji vlasnik i arbitrar • Države bivše članice Istočnoga bloka još pogrdno su nazivane zemljama "Istočno od Raja"

Prezentaciju izradile: Ariela Pešerović Anita Rutnik, 4. b