Nacionalno gospodarstvo Gospodarstvo pojam i obiljeja v Nacionalno

Nacionalno gospodarstvo

Gospodarstvo: pojam i obilježja v Nacionalno gospodarstvo = cjelokupna aktivnost ljudi na području jedne države usmjerena na proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potrošnju v Obilježja: Opća: zbroj svih jedinica koje privređuju i troše; n ukupnost proizvodnje, raspodjele, razmjene i potrošnje; n ukupna materijalna, tehnička i ekonomska podloga života države i društva. Posebna: n jedinstveni teritorij; n jedinstvena valuta; n jedinstven pravni sustav; n jedinstvena ekonomska politika. n

Nacionalno gospodarstvo n Donositelji odluka: ¨ bilo koja osoba ili organizirana grupa osoba koje donose odluke o izboru n Koordinacijski mehanizmi: ¨ uređenja odnosa na temelju kojih su izbori jednog čovjeka/grupe kompatibilni s izborima drugih n Tržišta: ¨ mjesta gdje se susreću ponuda i potražnja

Donositelji odluka u gospodarstvu n Domaćinstva: ¨ Domaćinstvo je bilo koja grupa ljudi koja živi zajedno kao jedinica te donosi zajedničke odluke. ¨ Ekonomska važnost: n radna snaga: ¨ zarađuju iznajmljujući proizvodne čimbenike poduzećima i primaju transfere od države (npr. naknada za nezaposlene, stipendije…) n raspoloživi dohodak: ¨ Raspoloživi dohodak jest suma plaća i ostalih primanja od poduzeća te neto transfera (neto transfer = razlika između transfera koje prima od države i poreza koji isplaćuje državi). ¨ Raspoloživi dohodak se može potrošiti ili uštedjeti. ¨ Razdioba dohotka daje sliku bogatstva i siromaštva neke zemlje.

n Poduzeća: Poduzeća su organizacije koje proizvode dobra i usluge. ¨ Ekonomska važnost: n organiziraju proizvodnju kupujući/zapošljavajući proizvodne čimbenike i kombinirajući ih da bi proizvela dobra/usluge n učinkovita (efikasna) proizvodnja zahtjeva proizvodnju u velikim serijama (tzv. ekonomija masovne proizvodnje), specijalizaciju i podjelu rada, značajna financijska sredstva i management. ¨ Dva poslovna svijeta kao generatori proizvodnje, dohodaka, itd. : n Velika i n Srednja i mala poduzeća ¨

n Država: Država je politička organizacija društva ili politička zajednica ili, uže, institucije vlasti. ¨ Ekonomska važnost: n Postavlja zakonski okvir i utvrđuje pravila igre n Alokacija oskudnih resursa u proizvodnji dobara i usluga koje ne mogu lako proizvesti privatna poduzeća, tj. javna dobra i usluge. n Stabilizacija gospodarstva putem stabilnih cijena, pune zaposlenosti i gospodarstvenog rasta. n Preraspodjela dohotka putem poreza, socijalnih pomoći i drugih oblika transfernog plaćanja. ¨

Tržište n Tržište je mehanizam putem kojeg se susreću kupci i prodavatelji kako bi odredili cijene i razmijenili robe i usluge. n Podjela: ¨ tržište potrošačkih dobara i ¨ tržište faktora proizvodnje n U tržišnom sustavu sve ima svoju cijenu, tj. vrijednost dobra u novcu. Uloga cijena u tržišnom gospodarstvu: ¨ Cijena predstavlja uvjet po kojima ljudi i poduzeća dobrovoljno razmjenjuju različite robe. ¨ Cijene djeluju kao signali proizvođačima i potrošačima. n Chicago Board of Trade

Funkcije tržišta n Selektivna funkcija – tržište je najbolji mehanizam provjere potreba i želja sudionika razmjene koje obavlja selekciju potrebnih potreba, odnosno izdvaja najuspješnije proizvode. n Alokativna funkcija – tržište dovodi do efikasne alokacije (razmještaja) proizvodnih čimbenika i efikasnog izbora proizvodnih postupaka. n Distributivna funkcija – tržište obavlja primarnu raspodjelu novostvorene vrijednosti, tj. dohotka između svih sudionika društvene proizvodnje.

Analiza ponude i potražnje Cijena Potražnja (Demand) Ponuda (Supply) n Potražnja je količina proizvoda (dobara) i usluga koju su kupci spremni kupiti po određenoj cijeni. n Ponuda je količina proizvoda koju su proizvođači ili prodavatelji spremni prodati po određenim cijenama u određenom vremenskom razdoblju. n Tržišna ravnoteža predstavlja uravnoteženost svih različitih kupaca i prodavatelja. 10 kn Ravnoteža ponude i potražnje 5 kn 1 kn 2 4 6 8 10 Količina

Svojstva potražnje n Svojstvo potražnje: cijena i količina su obrnuto proporcionalni - što je cijena viša, potražnja je niža, uz uvjet da se ostale stvari ne mijenjaju. To svojstvo se još zove zakon opadajuće potražnje. n Što se događa na tržištu kada cijene proizvoda padaju? ¨ niže cijene privlače nove kupce; ¨ niže cijene potiču dodatne kupnje već postojećih kupaca n Što se događa kada cijene proizvoda rastu? ¨ Efekt supstitucije: ako cijena jednog proizvoda raste, zamijenit ću ga drugim; ¨ Efekt dohotka: kada cijene porastu, stanovništvo je siromašnije i može kupovati manje pa se smanji proizvodnja određenog dobra. n O čemu sve ovisi potražnja: cijena dobra; prosječni dohodak; broj stanovnika; cijena dobra koje je povezano s tim; ukusi; posebni utjecaji

Svojstva ponude n Svojstvo ponude: ponuda ovisi o trošku proizvodnje određenog proizvoda. Kada su troškovi proizvodnje određenog proizvoda niži u odnosu na tržišnu cijenu tog proizvoda, onda je profitabilno proizvođačima da nude veću količinu tog proizvoda. ¨ Vrijedi i obrnuto, kada su troškovi proizvodnje viši od tržišne cijene, onda proizvođač smanjuje količinu ponuđenih proizvoda. ¨ n Pravilo: sve što smanjuje troškove proizvodnje pozitivno utječe na ponudu! n O čemu ovisi ponuda? Cijena proizvoda; tehnologija; cijena inputa; cijena dobara koja su povezana s tim dobrom; organizacija; specijalni utjecaji.

Zakon ponude i potražnje Cijene se usaglašavaju odlukama proizvođača i potrošača na tržištu: Više cijene u pravilu smanjuju kupovine potrošača, ali proizvođačima potiču proizvodnju; ¨ Niže cijene potiču potrošnju, ali obeshrabruju proizvodnju. ¨ Ima li ovaj zakon (pravilo) iznimaka?

Veblenovo dobro/ Veblenov efekt n n Veblenovo dobro = dobro čija je potražnja proporcionalna njegovoj cijeni, ¨ što je viša cijena veća je potražnja i obrnuto; Ključ razumijevanja je dobro: ¨ Dobra su samo sredstvo, a ne samostalan cilj. ¨ Dobra su sredstva da se ispune svoje potrebe i želje; jedno dobro može ispunjavati više potreba i želja. Na primjer: automobil n Jeftini automobil: prijevoz n Skupi automobil: statusni simbol

Najskuplji auto na svijetu prema Forbes 2014: Bugatti Veyron 16. 4 Grand Sport Vitesse n n Zemlja porijekla: Francuska Karakteristike motora: 1, 200 hp, 8 -liter, 16 -cylinder 0 -62 mph: 2. 6 seconds; brzina 255. 5 mph (2013) Početna cijena: $2. 5 milijuna Prodaja; u prosincu 2013 godine prodan je 400 -ti komad od 2005. godine kada se počelo s proizvodnjom. Trenutno ih je 50 na raspolaganju od ukupno planiranih 450 za proizvesti.

Najskuplja torba na svijetu Mouawad’s 1001 Nights Diamond Purse – $3. 8 million n n Jedinstvena torba u koju je uloženo 8, 800 sati rada 10 vrsnih majstora-umjetnika; Oblikovana je od 18 -karatnog zlata, ali prava vrijednost dolazi od dragog kamenja kojim je obložena: 56 ružičastih dijamanta, 105 žutih dijamanata i 4, 356 prozirnih dijamanata Proizvedena količina: 1 Cijena: $3. 8 milijuna Vlasnik: nepoznat

Giffenovo dobro / Giffenov paradoks n Ovisno o utjecaju cijene (efekt supstitucije) i dohotka (efekt dohotka) razlikujemo normalna i inferiorna dobra: ¨ Dobra kojima potražnja raste kada dohodak raste nazivamo normalna dobra. ¨ Dobra kojima potražnja opada kada dohodak raste su inferiorna dobra. ¨ Primjer 1: piletina vs. teletina n Ektremno siromašni dijelovi Kine ostaju izvor primjera Giffenovog dobra. n Kada imamo manji dohodak, onda kupujemo više piletine. Piletina je normalno dobro. Kada imamo veći dohodak, onda kupujemo više bifteka od piletine. Piletina je inferiorno dobro.

Koordinacijski mehanizmi: Tržišno vs. komandno gospodarstvo Planiranje Koordinacija Informacije Poticaji Izvršitelji Vlasništvo Tržišno gospodarstvo Komandno gospodarstvo Decentralizirano Centralizirano Tržište (zakon ponude i potražnje) Vladajuće grupe Slobodne cijene Izvješća Spontano diferenciranje prihoda Raspodjela prihoda Poduzetnici Politički dužnosnici Privatno Državno

Struktura nacionalnog gospodarstva Nacionalno gospodarstvo Kvartarni sektor Kvintarni sektor Primarni sektor Sekundarni sektor Tercijarni sektor Poljoprivreda Šumarstvo Industrija Rudarstvo Graditeljstvo Obrtništvo (proizvodni dio) Promet Trgovina Ugostiteljstvo Turizam Obrtništvo (uslužni dio) Komunalno gospodarstvo SEKTORSKA STRUKTURA UOBIČAJENO SE ISKAZUJE KAO UDIO POJEDINOG SEKTORA U BRUTO DOMAĆEM PROIZVODU I U ZAPOSLENOSTI.

Pravilnosti promjene gospodarske strukture u procesu gospodarskog razvoja n Na najnižem stupnju gospodarskog razvoja dominantan je udio primarnog sektora u strukturi nacionalnog gospodarstva. n Na srednjem stupnju razvijenosti raste udio sekundarnog sektora i uz njega neposredno vezanih djelatnosti tercijarnog sektora (prvo se razvijaju djelatnosti koje omogućuju razvoj industrije). n Na najvišem stupnju razvijenosti dominantan je udio tercijarnog sektora u strukturi nacionalnog gospodarstva. n Što je zemlja gospodarski razvijenija, uočljivija je razdioba tercijarnog sektora na: tercijarni sektor u užem smislu, kvartarni i kvinarni sektor. Poljoprivreda predstavlja cca. 30% BDP-a u Africi i Južnoj Aziji.

Svjetsko gospodarstvo n Nacionalno gospodarstvo: ¨ Otvoreno gospodarstvo je ono koje je putem međunarodne razmjene povezana sa svijetom. ¨ Zatvoreno gospodarstvo je ono koje je samo sebi dovoljna i ne sudjeluje u međunarodnoj razmjeni. ¨ Nijedna zemlja svijeta neovisno o njenoj ekonomskoj i političkoj moći ne može biti autarhična. n Svjetsko gospodarstvo: ¨ definicija: skup i veze svih nacionalnih gospodarstava; ¨ nastaje međunarodnom razmjenom dobara, usluga, ljudi i kapitala: n Doktrine: protekcionizam vs. liberalizam Butan: zemlja gromovitog zmaja

Protekcionizam 1 n Protekcionizam predstavlja politiku zaštite domaće proizvodnje od inozemne konkurencije putem carina i kvota. n Neki instrumenti protekcionizma: ¨ Carine su porez koji se naplaćuje na uvoz ¨ Kvote su količinska ograničenja na uvezenu robu n Carine i kvote su protekcionistički instrumenti s nejednakim učinkom jer carine donose prihode državi, a kvote prihode uvoznicima. n Neki razlozi uvođenja carina: ¨ neekonomski, npr. razlozi nacionalne sigurnosti, čuvanja kulturnih tradicija ili ekološki razlozi ¨ ekonomski, npr. zaštita domaće industrije ili porast zaposlenosti

Protekcionizam n Posljedice protekcionizma: ¨ ¨ ¨ porast domaćih cijena iznad onih na svjetskom tržištu povećanje domaće proizvodnje smanjenje domaće potražnje smanjenje uvoza smanjenje potrošačkog probitka porast prihoda države 2

Liberalizacije trgovine n n 1 Trgovinska liberalizacija označava smanjivanje/ukidanje carina i drugih necarinskih ograničenja na trgovinu: ¨ Liberalizacija trgovine vodi većem obujmu međunarodne razmjene. Od sredine 20. -og stoljeća intenzivno se radi na smanjivanju barijera i valutnih restrikcija na međunarodnu trgovinu: ¨ Odvija se na različitim razinama: globalnoj, regionalnoj, bilateralnoj. WTO je osnovana 1. siječnja 1995. godine i broji 153 zemlje članice.

Liberalizacija trgovine n Posljedice liberalizacije na trgovinu: ¨ smanjenje domaćih cijena na razinu onih na svjetskom tržištu ¨ smanjenje domaće proizvodnje ¨ povećanje domaće potražnje ¨ povećanje uvoza ¨ povećanje potrošačkog probitka 2

Kako to izgleda u praksi. . . EU-Kina: “Rat grudnjaka” 2005. godine n n n EU je pokrenila rat s Kinom uvođenjem ograničenja na uvoz jeftinog kineskog tekstila kako bi se zaštitila europska modna (tekstilna) industrija. Pri ulazu u EU tijekom 2005. godine blokirano 48 milijuna pulovera, 17 milijuna muških hlača, 3 milijuna grudnjaka i 4 milijuna majica, ukupno 72 milijuna odjevnih predmeta. Posljedice ove protekcionističke mjere: ¨ Nestašica odjeće u Europi jer se ne može brzo proizvesti tolika količina ¨ Zbog te situacije posvađale su se sjeverne i južne članice EU.