6 NARODNI SUVERENITET TEMELJ I OPRAVDANJE DRAVNE VLASTI

6. NARODNI SUVERENITET –TEMELJ I OPRAVDANJE DRŽAVNE VLASTI

IV OSTVARIVANJE PRINCIPA NARODNOG SUVERENITETA I KONSTITUTIVNOSTI NARODA a) b) Narod svoja prava ostvaruje na dva načina : Neposrednim vršenjem drž. Vlasti , odnosno putem oblika neposrednog odlučivanja ( NEPOSREDNA DEMOKRATIJA )-za što se zalagao Žan Žak Ruso, u svom djelu “ Društveni ugovor “, teoretičar neposredne demokratije i tvorac teorije o narodnom suverenitetu , imajući za uzor antičku Grčku a ne moderne građanske države gdje zbog velikog broja stanovnika, velike teritorije i općeg biračkog prava, činjenice da narod kao cjelina ne može da se bavi složenim pitanjima upravljanja, ne može potpuno i efikasno ostvarivati neposredna demokratija Izborom svojih predstavnika koji će učestvovati u ostvarivanju državne vlasti ( PREDSTAVNIČKA DEMOKRATIJA ) – za što se zalagao Monteskje u svom djelu “ O duhu Zakona” , kao isključivi oblik posrednog ostvarivanja narodnog suvereniteta , zajedno sa principom podjele vlasti , koji se nekad kombinuje sa oblicima neposredne demokratije

a) Oblici neposredne demokratije – u komparativnom ustavnom pravu javljaju se : referendum, zbor ili skupština građana, narodna inicijativa i pravo peticije -REFERENDUM- kao oblik neposrednog odlučivanja građana neposrednim i tajnim glasanjem o jednostavnom pitanju oblikovanom na takav način da se na njega odgovara sa DA ILI NE , odnosno ZA ILI PROTIV. Klasifikacija referenduma : prema teritorijalnom obuhvatu- državni i lokalni , u federalnim državama za cijelu državu ili za federalnu jedinicu , prema predmetu o kojem se odlučuje-ustavotvorni, zakonodavni ili referendum o drugom općem aktu , prema obaveznosti sprovođenja : obavezni i fakultativni , prema obaveznosti odluke koja se donosi : savjetodavni i obavezujući referendum, Ustavotvorni i zakonodavni referendumi mogu biti obavezni i fakultativni. Ustavotvorni obavezni referendum za potpunu ili djelomičnu reviziju Ustava poznat je u Švajcarskoj i nekim država u sastavu SAD , češći su fakultativni ustavotvorni referendumi gdje o reviziji Ustava pored građana može odlučiti i parlament ( Hrvatska , Francuska ) Postoji i tzv. Prikriveni ustavotvorni referendum kada građani biraju članove Ustavotvorne skupštine za promjenu Ustava , ali i referendum o statusu neke teritorije-otcjepljenju ili prisajedinjenju koji se naziva plebiscit Nedostaci ovog oblika odlučivanja : mogućnost manipulacije uz zaobilaženje uloge parlamenta , nemogućnost korištenja za odlučivanje o složenim

Pitanjima zbog prirode referenduma , veliki troškovi organizovanja ovog oblika odlučivanja Najveća prednost referenduma je neposredno ostvarivanje narodnog suvereniteta i činjenica da je učestalost njegovog korištenja mjera za demokratičnost ustavnog sistema -NARODNA INICIJATIVA –oblik neposredne demokratije u kojoj određeni broj građana , postotak biračkog tijela ( npr. Švajcarska 100. 000 ) ima pravo predlagati nacrte zakona ili drugih propisa i odluka, kada je palament obavezan provesti zakonodavnu proceduru , gdje ako se zakon ne usvoji obično se raspisuje referendum ( Ustav Švajcarske ) Ustav Italije poznaje mogućnost ukidanja zakona narodnom inicijativom ( narodni veto) -ZBOR ILI SKUPŠTINA GRAĐANA-također svojstvena Švajcarskoj koja ima tradiciju korištenja oblika neposredne demokratije –općinske skupštine , ranije Zemaljska zajednica što je sada više turistička atrakcija -PRAVO NA PETICIJU- oblik neposredne demokratije kojim se omogućuje da građanin pojedinac ili grupa građana obraćaju parlamentu sa prijedlozima ili žalbama , kada nije određen najmanji broj podnosilaca niti je parlament dužan da pokreće zakonodavni postupak , ali je dužan da odgovori na prijedloge i žalbe , ne samo parlament već i drugi državni organi Ustav BIH preuzima međunarodne dokumente koji poznaju pravo na peticiju , time i građani BIH imaju ustavno pravo na peticiju

b) Za predstavničku demokratiju , kao posredni oblik ostvarivanja narodnog suvereniteta vezujemo : -PREDSTAVNIČKI ILI SLOBODNI MANDAT-odnos između birača i izabranog predstavnika koji izražava opću volju naroda i nije mu neposredno odgovoran ne može ga opozvati , na ovom principu postoji parlament , ovaj mandat je općeprihvaćen u svim liberalnodemokratskim sistemima -IMPERATIVNI MANDAT-odnos birača i izabranog predstavnika u kojem birač ima pravo da daje instrukcije predstavniku, predstavnih se istih pridržava zbog mogućnosti opoziva njegovog izbora od strane birača, sistem primjenjivan u feudalnim staleškim skupštinama , prethodio predstavničkom mandatu , potiče od rimskih institucija mandanta i mandatara -POLITIČKE STRANKE-od polovine 19 st. stvarni su posrednik između birača i izabranih predstavnik ; organizuju izbornu kampanju, nude programe, kandidate i zavisno od izbornih rezultata vrše ili utječu na državnu vlast, prema predstavničkom mandatu poslanici i dalje nemaju neposrednu odgovornost prema biraču ali imaju prema stranci-njenim pravilima i stavovima, političke stranke postaju sve bitniji fakor predstavničke demokratije i ukupnom sistemu drž. vlasti