Plodnost tala i gospodarenje organskim otpadom INTERREG IPA

Plodnost tala i gospodarenje organskim otpadom INTERREG IPA CBC Hrvatska –Srbija IMPACT ENVI OKRUGLI STOL Osijek, 02. 2018.

Plodnost tla - plodnost tla je svojstvo tla da omogući sintezu određene količine organske tvari neke biljne vrste na specifičnom staništu tijekom vegetacijskog razdoblja - u ovoj definiciji plodnost tla je sinonim za EFEKTIVNU PLODNOST ili PRODUKTIVNOST BILJNOG STANIŠTA - tvorba organske tvari neposredno ovisi o pojedinačnim biološkim, klimatskim i zemljišnim činiteljima, ali i njihovim vrlo složenim interakcijama

POGODNOST TLA: Svojstvo tla da u određenoj mjeri omogući ostvarivanje cilja zbog kojeg se tlo koristi na predviđeni način i u definiranim uvjetima.

- stoga se plodnost tla, kao najvažnije agronomsko svojstvo tla, ne može apsolutno utvrditi - izraz plodnost tla usko je povezan s mogućnošću tla (kapacitet tla) da biljkama osigura potrebnu hranu u adekvatnim količinama, oblicima i pogodnim odnosima, a oni su specifični za pojedine biljne vrste ili grupe usjeva - posljedično, plodnost tla u najužoj je vezi s biljnom vrstom

Fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla fizikalna kemijska biološka tekstura organski C dubina ukupni N infiltracija p. H gustoća tla konduktivitet potencijal mineralizacije N kapacitet za vodu pristupačni N, P, K disanje tla mikrobiološka biomasa C i N

Broj p. H H 2 O uzoraka 30/100 6, 97 p. HKCl 6, 09 AL-P 2 O 5 AL-K 2 O 22, 67 26, 31 humus Ca. CO 3 Hy 2, 50 1, 96 1, 93

Požeško-slavonska županija Vukovarsko-srijemska županija 2. 65 2. 24 2. 48 2. 76 2. 59 2. 34 4. 48 2. 90 2. 52 3. 45 2. 59 2. 41 1. 76 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 2 Osječko-baranjska županija 3 3. 21 3. 07 2. 41 2. 83 2. 19 1. 83 2. 00 2 3 4 5 3. 76 3. 45 3. 41 8 9 2. 38 2. 14 1. 79 1. 48 1 1 5 Brodsko-posavska županija 3. 62 1. 48 4 6 2 3 4 5 6 7 10

Učestalost organske gnojidbe I. NEDOVOLJNO 1. Nikada 2. Svake 4 godine ili rjeđe 47% 18% II. DOVOLJNO 1. Svake 3. godine 2. Svake 2. godine 3. Svake godine 7% 14%

Vrsta organskih gnojiva 100 80 60 40 20 0 31 26 23 11 11 Zreli stajski Svježi stajski Svinjski Peradski gnoj Ovčji gnoj stajski gnoj 11 Gnojovka svinjska 3 Kompost 3 Lumbripost 3 Gnojovka goveđa

1 0 Svojstva zrelog i svježeg stajskog gnojiva - zreli (zgoreni) stajski gnoj: 1. ne sadrži slamnate dijelove 2. niži sadržaj ugljika 3. manji gubici dušika 4. viši sadržaj fosfora i kalija - svježi (nezreli ili nezgoreni) stajski gnoj: 1. nepovoljna fizikalna svojstva 2. teško raspodjeljivanje po parceli i zaoravanje 3. slama odvaja gornji sloj tla što ga isušuje 4. niži sadržaj fosfora i kalija (dodavanje mineralnih oblika P i K) 5. širok C: N odnos (dodavanje dušičnih mineralnih gnojiva)

1 1 Prosječni sadržaj hraniva u stajskom gnojivu koncentracija voda 75 C: N 20: 1 sadržaj u 10 t N 0, 5 % (0, 2 -0, 6) 50 kg P 2 O 5 0, 3 % (0, 1 -0, 7) 30 kg K 2 O 0, 6 % (0, 1 -0, 7) 60 kg Ca 0, 07 -1, 0 % 7 -100 kg Mg 0, 06 -0, 3 % 6 -30 kg Mn 30 -50 ppm 300 g Zn 10 -20 ppm 100 g B 3 -5 ppm 30 g Cu 1 -3 ppm 10 g Mo 0, 1 -0, 2 ppm 1 g

1 2 Prosječni sadržaj hraniva prema tipu stajskog gnojiva vrsta koncentracija hraniva u g kg-1 N P 2 O 5 K 2 O Ca Mg S goveđi 6 3 5 3 1 0, 4 konjski 6 3 1 0, 4 ovčji 9 5 8 4 1 0, 6 svinjski 6 5 4 5 1 1 kokošji 15 13 5 30 3 4 brojlerski 31 30 20 20 4 7

1 3 Iskoristivost hraniva iz stajskog gnojiva - iskoristivost u prvoj godini nakon zaoravanja: 20 -30 % N (svježeg do 50 %) 15 -20 % fosfora 50 -60 % kalija - dinamika razgradnje gnojiva na teškim tlima 4 godine: 40 -30 -20 -10 - dinamika razgradnje gnojiva na lakšim tlima 3 godine: 50 -30 -20 - stajsko gnojivo aplicirati u jesen, a zreli na lakšim tlima može u proljeće - svježi stajski gnoj u proljeće može izazvati “dušičnu depresiju” - dubina aplikacije na težim i vlažnim tlima 30 cm, na lakšim tlima pliće

1 4 Količine stajskog gnojiva u gnojidbi - količine stajskog gnojiva u gnojidbi kreću se od 20 t ha-1 naviše - prosječne doze su 20 -40 t ha-1 (u vrtovima 2 -4 kg m-2) - količine iznad tih vrijednosti smatraju se visokim dozama

1 5 Količine gnojovke u primjeni - tekući ili polutekući stajnjak koji se dobiva u suvremenim stajama gdje se životinjski ekskrementi čuvaju bez primjene stelje Količina gnojovke i unešena hraniva: vrsta gnojovke m 3 ha-1 broj grla ha-1 goveđa 40 -60 svinjska 30 -45 vrsta gnojovke m 3 ha-1 kg u 10 m 3 N P 2 O 5 K 2 O 2 -3 krave 40 20 50 10 -15 svinja 60 45 25 kg /ha N P 2 O 5 K 2 O goveđa 40 -60 160 -240 80 -120 200 -300 svinjska 30 -45 180 -260 135 -200 75 -110

1 6 Primjena gnojovke Posebnosti primjene gnojovke: 1. primjena skupa zbog niske koncentracije organske tvari 2. primjenu poskupljuje i čuvanje u posebnim jamama-cisternama u anaerobnim uvjetima 3. primjena aplikatora za unošenje u tlo jer aplikacija po površini povećava gubitke dušika 4. maksimalno dozvoljena količina 60 m 3 ha-1 godišnje (Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta 1992. godina, nije propisano novim Pravilnikom iz 2010. godine) 5. maksimum u izvanvegetacijskom razdoblju (X. -IV. ) 30 m 3 ha-1 Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi: 1. 2. 3. 4. 5. Godišnja aplikacija organskim gnojivima maksimalno 170 (210) kg N ha-1 Aplikacija gnojovke zabranjena od 15. 11. - 15. 02. Aplikacija po površini bez unošenja u tlo zabranjena od 01. 05. - 01. 09. Maksimalna aplikacija goveđe 42 (52), te svinjske gnojovke 34 (42) m 3 ha-1 U izvanvegetacijskom razdoblju (listopad-travanj) maksimalno 50% dozvoljene količine

1 7 Zabrana primjene gnojovke Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi: 1. Aplikacija gnojovke zabranjena od 15. 11. - 15. 02. 2. Aplikacija po površini bez unošenja u tlo zabranjena od 01. 05. - 01. 09. 3. u II. Zoni sanitarne zaštite izvorišta, ako nije drugačije određeno propisima koji uređuju upravljanje vodama, 4. na 25 m udaljenosti od bunara, na 20 m udaljenosti od jezera, na 5 m udaljenosti od ostalih vodenih tokova, 5. na nagnutim terenima gdje se slijevaju s površine, te uz vodotokove s nagibom većim od 10 % na udaljenosti manjoj od 10 m od vodenih tokova 6. na tlima zasićenim vodom, te na plavnim zemljištima, 7. na tlima koja su prekrivena snježnim prekrivačem i na zamrznutim tlima 8. u proizvodnji povrća, jagodastog voća i ljekovitog bilja, unutar 30 dana prije zriobe i berbe, 9. pomiješanog s otpadnim muljem ili kompostom od otpadnog mulja, 10. s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami, 11. na nepoljoprivrednim zemljištima.

1 8 Koncentracije hraniva i količine gnojnice - tekući stajnjak - tekuće izlučevine domaćih životinja koje stelja ne upije i skupljaju se odvojeno od stajnjaka - sadrži prosječno 0. 2% N (0. 1 -0. 5), 0. 5% K 2 O (0. 3 -1. 0) i fosfora u tragovima (0. 01% P 2 O 5) - dušik u gnojnici je 70% u obliku amonijaka pa se lako gubi isparavanjem - gubici dušika sprječavaju se dodavanjem formaldehida (0. 1%), gipsa ili sulfatne kiseline (nastaje amonij-sulfat, ali i sulfid otrovan za stoku) - dodavanjem superfosfata (sadrži gips) snižava se p. H gnojnice i sprječava isparavanje amonijaka bez štetnih posljedica po stoku, a gnojnica se obogaćuje fosforom - količina 15 kg dnevno kod goveda, a 4 kg dnevno kod svinje - zabrane aplikacije kao i zabrane aplikacije gnojovke