XI MEUNARODNI SIMPOZIJ GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2010 XI
XI MEĐUNARODNI SIMPOZIJ GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2010. XI th INTERNATIONAL SYMPOSIUM WASTE MANAGEMENT ZAGREB 2010 ISTRAŽNI RADOVI U FUNKCIJI ZATVARANJA ODLAGALIŠTA “REŠETARI”U OPĆINI REŠETARI Stuart Edwards, P. E. Cincinnati, Ohio, USA
SADRŽAJ: o o o o Uvod Osnovni podaci o odlagalištu “Rešetari” Istražni radovi-projektni zadatak Pregled rezultata dosadašnjih ispitivanja Provedba istražnih radova Odabir tehnologije sanacije Zaključak
UVOD: o o Stuart Edwards je stalni vanjski konzultant ECOINA d. o. o. Preko 30 godina iskustva na projektima zaštite okoliša u USA i svijetu; Jedan od projekata na kojem je radio je i projekt sanacije odlagališta “Rešetari”- osnovni cilj da se uz racionalno korištenje sredstava realizira projekt na način da zadovoljava kriterije struke i odredbe propisa iz zaštite okoliša.
PODACI O ODLAGALIŠTU “REŠETARI”: o o o o Smješteno oko 500 m jugozapadno od naselja “Rešetari”; Odlagalište je formirano na nekadašnjem glinokopu; U upotrebi od 1984 -1998 g. ; Ukupna površina pod otpadom: 2, 88 ha; Volumen odloženog otpada: 144. 000, 0 m 3; Na odlagalištu je odložen otpad iz industrije (uključujući i opasan otpad) te komunalni otpad grada Nove Gradiške i njegovog šireg prstena; Odlagalište niti u jednom segmentu nije tehnički uređeno i ne provodi se nikakav program praćenja stanja okoliša;
PODACI O ODLAGALIŠTU “REŠETARI”:
PROJEKTNI ZADATAK: o 1) 2) 3) 4) 5) 6) Odrediti utjecaj odlagališta na okoliš, prvenstveno tlo i podzemne vode, te predložiti optimalno tehnološko i ekonomsko rješenje sanacije; Pregled rezultata dosadašnjih istraživanja; Geološka i hidrogeološka prospekcija terena; Izrada piezometarskih bušotina sa svrhom uzimanja uzoraka podzemne vode; Izrada sondažnih bušotina sa svrhom uzimanja uzoraka otpada i tla; Laboratorijska analiza uzoraka podzemne vode, tla i otpada te provođenje testova eluata; Ispitivanje geomehaničkih i izolatorskih osobina podloge ispod odloženog otpada;
PREGLED REZULTATA DOSADAŠNJIH ISPITIVANJA: o o Jedini dostupni rezultati istraživanja bili su prikazani na geološkoj karti i opisani pripadajućim tumačem; Geološka građa terena bila je polazište za daljnje istražne radove; Zaključeno je da se odlagalište “Rešetari” nalazi na aluvijalnom nanosu riječice Rešetarice kojeg prekrivaju proluvijalne naslage; Na temelju navedenog tijekom provođenja istražnih bušotina očekivala se pojava pijesaka, šljunaka, prahova i gline.
PROVEDENI ISTRAŽNI RADOVI: Slika 1. Izvadak iz OGK SFRJ list Nova Gradiška [5] Slika 2. Legenda kartiranih jedinica [5]
GEOLOŠKA I HIDROGEOLOŠKA PROSPEKCIJA TERENA: o o o Svrha: upoznavanje s osnovnim karakteristikama lokacije i iskolčenje piezometarskih i sondažnih bušotina; Prospekcijom je utvrđeno da je geološka građa lokacije odlagališta tipična za ovo područje, ispod paketa glinovitih naslaga nalaze se vodonosni slojevi izgrađeni od šljunka i pijeska; U razgovorima s radnicima tvornice kože “Psunj” dobivena je informacija da je debljina sloja gline oko 6 m.
IZRADA PIEZOMETARSKIH BUŠOTINA: o o o Izrađene su dvije piezometarske bušotine na način da je prvi piezometar zacjevljen u najplićem vodonosnom intervalu (10 m), drugi u dubljem (15 m). Također kao treći piezometar je poslužio zdenac tvornice “Psunj” dubine oko 50 m; U bušotinama su utvrđeni debeli slojevi gline, a dobiveni profili su upućivali na mogućnost dobre prirodne izolacije tla i podzemne vode; Iz piezometara su uzeti uzorci podzemne vode i odnijeti na analizu sukladno tada važećem Pravilniku o zdrastvenoj ispravnosti vode na piće i tada važećoj Uredbi o opasnim tvarima u vodama.
KEMIJSKE ANALIZE PODZEMNE VODE: o o Ispitana su tri uzorka podzemne vode; Svi fizikalno-kemijski parametri bili su u granicama dozvoljenih MDK vrijednosti; Prekoračene su vrijednosti MDK većine bakterioloških parametara što se dovodi u vezu sa neizgrađenim kanalizacijskim sustavom općine Rešetari; Izuzetno niske vrijednosti za amonijak upućuju na to da nema procjeđivanja procjednih voda iz tijela odlagališta u podzemne vode.
IZRADA PIEZOMETARSKIH BUŠOTINA:
KEMIJSKE ANALIZE PODZEMNE VODE:
IZRADA SONDAŽNIH BUŠOTINA: o o Prospekcijom terena je utvrđeno sedam po odlagališnoj površini ravnomjerno raspoređenih lokacija sondažnih bušotina; Sondažne bušotine (dubine cca 15 m) su rađene u svrhu određivanja klasifikacijskih postupaka stišljivosti tla, vodonepropusnosti glinene podloge, određivanja debljine odloženog otpada i karaktera podloge; Tijekom bušenja kontinuirano je odlagana jezgra u sanduke po dubinskom slijedu nabušenih naslaga; Po završetku bušenja svake pojedinačne bušotine izvršen je litološki opis jezgre, fotografiranje, te su uzeti uzorci za analize.
IZRADA SONDAŽNIH BUŠOTINA:
IZRADA SONDAŽNIH BUŠOTINA:
FIZIKALNO-KEMIJSKE KARAKTERISTIKE TLA I OTPADA, TESTOVI ELUATA: o o Ispitano je devet uzoraka na testove eluata prema tada važećem Pravilniku o uvjetima za postupanje otpadom (NN 123/97) Dobivene vrijednosti testova eluata upućuju na to da se radi o otpadu za odlaganje na odlagalištu I kategorije (prema novoj klasifikaciji-odlagališta neopasnog otpada);
FIZIKALNO-KEMIJSKE KARAKTERISTIKE TLA I OTPADA, TESTOVI ELUATA:
IZOLATORSKE OSOBINE PODLOGE TIJELA ODLAGALIŠTA: o o Koeficijenti propusnosti tla određeni su na neporemećenim uzorcima u edometru Za glinovite naslage debljine 6 -7 m određen je koeficijent vodonepropusnosti od 1. 1 x 10 -92, 3 x 10 -10 m/s što je 10 puta manje od traženog koeficijenta od 1 x 10 -9 m/s
IZOLATORSKE OSOBINE PODLOGE TIJELA ODLAGALIŠTA: Slika 3. Blok dijagram podzemlja na lokaciji odlagališta ''Rešetari'' [1, 3]
TEHNOLOGIJA SANACIJE: o o o Obzirom na analizu rezultata istražnih radova predložena je “In-situ” sanacija odlagališta Rešetari; “In situ” znači primjena mjera kojima se odlagalište “izolira” od okoliša te se tako sprječava njegov utjecaj na okoliš; Predložena je metoda “kapiranja” tj. ugradnje završnog brtvenog sloja sa sustavom za otplinjavanje tijela odlagališta.
ZAKLJUČAK: o o o Odlagalište leži na slabopropusnim glinenim slojevima; Testovi eluata su pokazali da odloženi otpad ima karakteristike za odlaganje na odlagalištima neopasnog otpada; Ne postoji procjeđivanje procjednih voda iz odlagališta u podzemne vode; Analiza podzemnih voda pokazala da nema kontaminacije parametrima karakterističnim za odlagališta otpada; Predložena cijena sanacije samog odlagališta umjesto “ex-situ” tehnologijom, tehnologijom kapiranja smanjena je sa 18. 000, 0 kn na 10. 000, 0 kn; Često se “štedi” na istražnim radovima, ali ovaj primjer pokazuje kako se pravilnim pristupom i dobro organiziranim i provedenim istražnim radovima zapravo najviše štedi a da se ne ugrožava kvaliteta projektnog rješenja.
XI MEĐUNARODNI SIMPOZIJ GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2010. XI th INTERNATIONAL SYMPOSIUM WASTE MANAGEMENT ZAGREB 2010 HVALA NA PAŽNJI!
- Slides: 23