PELOPONESKI RAT Od 431 do 404 god pr

PELOPONESKI RAT Od 431. do 404. god. pr. Kr.

UZROK RATA n n n Prema Tukididu uzrok rata je strah od rasta atenske moći tokom 5 st. pr. Kr. Delski savez kojem mu je svrha bila obrana od Perzije za vrijeme Grčko–perzijskih ratova, Atena je polako pretvarala u Atensko carstvo. Tako su se sretsva namjenjena za gradu brodovlja koristila u svrhe gradnje Partenona, a Periklo je premjestio sjedište iz Dela u Atenu. Članovi Delskog saveza su postupno gubili nezavisnost, a tako su gubili i kontrolu nad svojim brodovima. Atena je sakupljala ogromnu mornaricu. Sparta, kao vođa Peloponeskog saveza i dotad najjača vojna sila u Grčkoj, počela je gledati sa velikim strahom jačanje Atene.

POVOD RATA n Neposredni povodi za rat su bile akcije Atene, kojima je pogađala Spartanske saveznike. Tako je atenska mornarica intervenirala u sporu između Korinta i Korkire, tako što je spriječila Korint da osvoji Korkiru u bitci kod Sibote. Atena je također uvela sankcije protiv spartanskog saveznika Megare.

TIJEK RATA n Kako je Atena bila pomorska, a Sparta kopnena sila, ni jedna od njih nije mogla ostvariti prevagu u ratu. Spartanci su pustošili po kopnu, a Atenjani su vršili pljačkaške pohode morem. Takav način ratovanja imao je više psihološki učinak nego vojne rezultate.

n Takav način ratovanja nanosio je mnogo štete, a prekinuti su svi trgovački putevi. Trpjele su trgovina i proizvodnja, što je dodatno zaoštravalo odnose između suparnika. Vodila se i jaka diplomatska borba kako bi se unutar protivničkog saveza izazvala nestabilnost i razdor, te neke od članica protivničkog saveza privuklo na svoju stranu.

NIKIJIN MIR n Zbog iscrpljenosti obiju strana zbog velikih razaranja i pojave kuge. Sklopljen je 421. pr. Kr mir između Atene i Sparte. Mir je smatran samo privremenim rješenjem, te zbog pokušaja atenskog političara Albikijada da privuče grad Arg mir je prekinut.

NASTAVAK RATA n Vlast u Ateni su preuzeli demagozi. Na Albikijadov nagovor atenska mornarica je bila poslana na Siciliju, odakle su Spartanci dobivali namirnice, te je doživila veliki poraz. To je bila prekretnica u ratu. Atena je uspijela izdržati još 9 godina, ali bez svoje mornarice i uz činjenicu da je Sparta primala materijalnu pomoć od Perzijanaca, Atenin poraz bio je samo pitanje vremena.

POSLJEDICE RATA n Atenjani su morali vlastitim rukama porušiti zidine koje su povezivali luku Pirej s Atenom. Također je morala raspustiti savez, predati brodovlje i platiti veliku ratnu odštetu.

Peloponeski rat iscrpio je cijelu Grčku, a osobito Spartu. n 4. stoljeće pr. Kr. bilo je razdoblje neprekidnih ratova među polisima. n Spartanci su morali prepustit maloazijske gradove Perziji. n Atena je uspijela povratiti dio svoje prvotne moći, ali nikad nije dosegla prijašnji sjaj. n