Stara Grka Izradio Luka Banovi Poloaj Grka se

Stara Grčka Izradio: Luka Banović

Položaj

• Grčka se smjestila na jugoistoku Europe, na obalama triju mora: Egejskog, Jonskog i Sredozemnog • Prostire se pretežito na brdovitom, suhom i neplodnom tlu • Ima puno otoka • Područja Grčke: Epir, Tesalija, Atika, Kreta, Peloponez, Cikladi

Grčka plemena • Grčka plemena: Ahejci, Jonjani, Dorani • Dolazak grčkih plemena u 2. tisućljeću pr. Kr. • Starosjedioci Grčke: Pelazgi • Od najvažnijih grčkih plemena prvi na prostor Grčke stižu Ahejci, drugi Jonjani, a treći Dorani

• Ahejci su se smjestili na prostore Peloponeza • Jonjani su naselili područja na kopnu oko Egejskog mora i otoke u Egejskom moru, kao i Atiku • Dorani su bili ratoboran narod koji je porazio Ahejce i također naselio Peloponez

• Eolci su naselili Tesaliju • Postojao je i još jedan grčki narod koji je naselio područje Epira

Gospodarstvo • Zemlja u Grčkoj je bila vrlo neplodna, a klima suha • Grci su zbog toga razvili pomorstvo i trgovinu • Imali su razvijen obrt, a uglavnom su izrađivali posuđe, oružje i nakit

• Bavili su se ribarstvom, ovčarstvom i uzgojem koza • Zbog suhe klime uzgajali su agrume, vinovu lozu, smokve, masline

Kreta • Kreta - najveći grčki otok, nastanjena od mlađeg kamenog doba • Krećani su bili vrlo razvijen narod koji je nastao prije Grka i imali su jako bogatu kulturu • U 2. tisućljeću pr. Kreta postaje važno kulturno i političko središte zahvaljajući svom položaju koji je bio na križištu važnih pomorskih putova

• Gospodarstvo Krete se temeljilo na obrtu, pomorstvu kao i na trgovini, posebice vinom, vunom i uljem • Imali su razvijenu brodogradnju zbog puno drva na otoku • Kretsko obrtništvo je bilo jako poznato, a obrtnici su najpoznatiji bili po izrađivanju nakita te metalnog i keramičkog posuđa koje je najčešće bilo ukrašeno morskim motivima

• Glavni grad Krete bio je Knos • Knos se ponosio raskošnim palačama • Legendarni kretski kralj je bio kralj Minos, bio je poznat kao veliki pljačkaš pa je u njegovo vrijeme Kreta bila najbogatija i najmoćnija

• Dao je sagraditi palaču po imenu Labirint, a prema grčkim legendama u palači je živio Minotaur, mitsko biće s ljudskim tijelom i glavom bika • U palačama su živjeli aristokrati - bogato plemstvo koje je upravljalo otokom • Kreti je, zbog svoje nadmoći, Grčka morala davati mladiće i djevojke koji su kasnije bili odvedeni u palaču Labirint k Minotauru da ih on pojede

• Kreta je prodajom robova iz Grčke također stekla veliko bogatstvo • Kretski gradovi nisu bili utvrđeni jer su svojim moćnim brodovima sprječavali neprijatelja da priđe otoku • Zidovi palača bili su ukrašavani prikazima iz kretskog života • Krećani su iznimno cijenili sportske događaje

• Vjeruje se da su Krećani bili začetnici sporta • Postojale su posebne vjerske svečanosti • Krećani su imali svoje pismo kojeg su pisali na glinenim pločicama • Kreta je ipak pala usprkos obrani na moru, međutim ne zna se tko ju je pokorio

Labirint danas

Mikena • Mikena je bila grad na Peloponezu koji su osnovali Ahejci • Razvijala se zahvaljujući Kreti • Gospodarstvo je činilo odlično obrtništvo, pomorstvo, graditeljstvo i trgovina • Mikenjani su plovili po cijelom Sredozemlju, a bili su u dobrim odnosima s ljudima u naseobinama na obalama današnje Francuske i Španjolske

• Okruživale su ju visoke veličanstvene zidine po imenu Kiklopske zidine kako su ih nazvali Grci u kasnijim razdobljima jer su vjerovali da su ih sagradili kiklopi • Mikenske zidine zapravo su sagradili Mikenjani • Ulaz u Mikenu zvao se Lavlja vrata zbog prikaza dvaju lavica na ulazu

• Ahejski kraljevi bili su aristokrati • Mikenjani su bili veliki ratnici • Bio je običaj mrtvom mikenskom vladaru staviti posmrtnu zlatnu masku • Vladari su obično pokapani s raznim vrijednim stvarima • Mikenski kralj Agamemnon je objavio rat Troji

• Mikenska kultura je netragom nestala oko 1100. g. pr. Kr. • Sve njene palače su uništene • Ne zna se tko ju je uništio • Nakon njenog nestanka, nekoliko stoljeća, Grci su imali puno osiromašeniju kulturu

Lavlja vrata - ulaz u Mikena danas

Troja • Nalazila se na samoj sjeveozapadnoj obali današnje Turske, na prolazu između Sredozemnog i Crnog mora što je bila važna pomorska prometnica • Zbog toga je Troja bila jako bogata • Nekoliko je puta bila razarana i obnavljana, a zauvijek je uništena oko 1200. g. pr. Kr. sa strane Grčke predvođena Mikenjanima

• Ahejci su Troju nazivali Ilij • Nakon razdoblja siromašne grčke kulture, napisane su Ilijada i Odiseja • Ilijada i Odiseju je napisao Homer • U Ilijadi je opisano razaranje Troje, a u Odiseji opis ahejskog junaka Odiseja

• U epovima je napisano da su Ahejci napali Troju jer je trojanski junak Paris oteo Helenu, ženu spartanskog kralja Menelaja • Također je napisano da se pod zidinama Troje okupila cijela grčka vojska, da je opsada Troje trajala čitavih 10 godina jer je bila dobro utvrđena, da je ahejski junak Odisej predložio Ahejcima da naprave velikog drvenog konja, da se dio vojske smjesti u njega, . . .

. . . da se ostala vojska pravi da odlazi, da kad Trojanci unesu konja unutar gradskih zidina vojska iz konja po noći otvori gradska vrata i dopusti da ostatak vojske uđe unutra i da osvoje Troju, što se i zbilo • Kad je završio desetogodišnji Trojanski rat, Odiseju je trebalo deset godina da se vrati u svoj dom

• Za to vrijeme, njegova žena Penelopa mučila se s proscima koji su je uvjeravali da je Odisej mrtav i da se uda za nekog od njih, ali ona to nije željela • Kad se Odisej vratio, ubio je sve prosce

Rekonstrukcija Troje Troja danas

Razdoblje slabo razvijene grčke kulture • Nakon propasti mikenske kulture, Grci su izgubili mikensko umijeće graditeljstva kao i pismo • To je razdoblje trajalo između 3 i 4 stoljeća nakon čega su Grci ponovno izumili pismo • Iz toga vremena nema nikakvih podataka o njihovu životu

Staleži stare Grčke • Najvažniji u grčkim gradovima - državama bili su njihovi kraljevi • Jedan kralj vladao je jednim gradom državom • Malo slabija prava od kraljeva imali su aristokrati • Oni su bili jako bogat dio društva • Aristokrat je skup grčkih riječi koje u prijevodu znače bogati vladar

• • Obični građani nazivali su se demos Oni su se bavili najobičnijim poslovima Demos u prijevodu s grčkog znači narod Najslabija prava imali su robovi

Grčki gradovi - države • Grčki gradovi - države nazivali su se polisi • Oni su bili neovisni, ali su se u sukobima međusobno udruživali • Najvažniji su bili Atena i Sparta • Grčka nije imala glavni polis • Grčki polisi sastojali su se od 2 dijela

• Jedan dio bio je utvrđen i bio je na uzvisini te su se u njemu nalazile kraljevske palače, gradske riznice, glavni hram, a tamo se i skrivalo u slučaju napada • Taj dio grada se naziva akropola što u prijevodu znači visoki grad • Drugi dio bio je ispod uzvisine i tamo su se nalazile kuće, trgovine i radionice

• U tom dijelu grada bio je i glavni gradski trg koji se naziva agora • Tamo je uvijek bilo bučno • Svaka je agora imala nešto posebno u odnosu na onu u drugom polisu • Na njoj se često okupljalo mnogo ljudi • Na svakoj se agori nalazila sudnica, gradsko kazalište i vježbalište

• Vježbalište je sadržavalo igralište, kupaonice, prostor za vježbu, pomoćne zgrade i nasade zelenila

Grčka trgovina • Jedna od većih grana grčkog gospodarstva bila je trgovina • Za pomoć trgovine Grci su prilagodili feničko glasovno pismo prema svojem jeziku • Prvo je trgovinu činila robna razmjena, a zatim se pretvorila u trgovinu s novcem • Roba se uglavnom vagala i to vagom i olovnim utezima

• Izrađivanje grčkog srebrnog kovanog novca koji je sadržavao s jedne strane izbočenje, a s druge urez bio je jako složen postupak • Sparta je zadnja uvela kovani novac, u 4. st. pr. Kr. • Spartanci su dotad rabili željezne pločice

Kolonizacija • U 8. st. pr. Kr. Grci su počeli osnivati kolonije duž Mediterana • Taj se proces zove kolonizacija • Najviše su kolonizirali mjesta od 8. do 5. st. pr. Kr. , ali su ih nastavili kolonizirati i kasnije u nešto manjoj mjeri

• Uzrok kolonizacije uglavnom je bio prevelik broj stanovnika, ali se radilo i o zaradi, malo plodne zemlje i političkih problema u Grčkoj

Grčke kolonije

• Kolonije su naselja izvan svoje zemlje • Grčke kolonije su prvotno bile pod vlašću nekih grčkih polisa, ali kako su s vremenom rasle, tako su polako one postajale svojim polisima • Iako su polako postajale neovisne, uvijek su ostali u vezi s Grčkom te su im pomagali u ratovima

• One su također postajale središtima širenja grčke kulture • Grci su kolonije uglavnom gradili gdje je klima mjesta i njegov izgled podsjećao na Grčku • Upotpunjavali su grčko ozračje tako što su gradili slične gradove kao i one u domovini

• Grčke kolonije prostirale su se obalama Cipra, Male Azije, južne Francuske, istočne Španjolske, Dalmacije i dalmatinskih otoka te istočne Libije, kao i na obalama Crnog mora • Grčke kolonije bile su i na obalama južne Italije i Sicilije

• Te kolonije na prostoru današnje Italije nazivale su se Velika Grčka jer su u jednom vremenu imale jednak, pa čak i veći broj stanovnika nego u njihovoj staroj domovini Grčkoj • Najveće grčke kolonije su bile: Sirakuza, Bizantij (Istanbul), Sinopa

• Grčke kolonije bile su i: Masilija (Marseille), Nikeja (Nica), Neapolis (Napulj), Taranto (na obali talijanske “pete”), Kirena (na obali Libije), Pantikapej (na području između poluotoka Krima u Ukrajini i Rusije)

Grčke kolonije na području današnje Hrvatske • Grčke kolonije na području današnje Hrvatske bile su na područjima Splita i okolnih mjesta, Cavtata, delte rijeke Neretve, otoka Korčule i Hvara odnosno na obalama srednje i južne Dalmacije, a najstarija je nastala na otoku Visu

• Najveće su bile: Issa (Vis), Tragurion (Trogir), Epetij (Stobreč), Salona (Split), Pharos (Starigrad na Hvaru), Narona (Vid kod Neretve) te kod današnje Lumbarde pokraj Korčule • Lumbardski natpis iz Lumbarde govori o dijeljenju zemlje među stanovništvom

• Na području današnjeg Starigrada na Hvaru postoje sačuvani kameni zidovi (suhozidi) koje su Grci postavili kako bi ogradili svoja polja od drugih ljudi

Grčko - perzijski ratovi

• U gradu Miletu, na zapadnoj obali Male Azije, potkraj 6. st. pr. Kr. , izbila je pobuna protiv Perzije • Pobuna je nastala zbog toga što su grčkim polisima Perzijanci nametnuli svoju vlast, Grci su morali plaćati visoke poreze koji su išli u korist perzijskim vladarima te su morali ići u perzijsku vojsku

• Tim su se pobunama priključili i grčki polisi na prostoru današnje Grčke pa je zato perzijski kralj Darije I. krenuo u pohod na Grčku • 492. g. pr. Kr. kralj Darije I. krenuo je u napad brodovljem protiv Grčke • To brodovlje je potopila oluja na moru južno od Trakije

• 490. g. pr. Kr. odigrala se bitka na Maratonskom polju • Atenski vojskovođa Miltijad pobijedio je ogromnu perzijsku vojsku dobrom taktikom tako da je Perzijance otjerao u more pa su se mnogi utopili

• Jedan hoplit (teško naoružan grčki pješak) Fidipid trčao je sa svom bojnom opremom od Atene do Sparte da obavijesti Spartance o ratu • Spartanci su imali vjerske svečanosti pa nisu sudjelovali u ratu • Fidipid je zatim trčao do Maratonskog polja da se bori u ratu

• Preživio je bitku pa je zatim trčao do Atene da dojavi pobjedu • Nakon što je javio vijest umro je od iscrpljenosti • Između Maratona i Atene udaljenost je kao i današnja duljina utrke maratona • Nakon bitke na Maratonskom polju Sparta je bila najvažniji polis u ostalim ratovima

• U međuvremenu Darijev sin Kserkso naslijedio je prijestolje • 480. g. pr. Kr. kralj Kserkso krenuo je u napad i morskom i kopnenom vojskom • Kopnena bitka bila je ona u Termopilskom klancu

• Cijela grčka vojska se razbježala osim dvjestotinjak Spartanaca koji su, pod vodstvom Leonide, ostali u klancu • Spartanci su nekoliko dana držali veliku perzijsku vojsku u klancu jer su Spartanci bili poznati kao najbolji grčki vojnici, a i klanac je bio vrlo uzak • Ipak su Perzijanci pobijedili i probili se kroz klanac

• Za to vrijeme ostatak grčke vojske išao je u Atenu evakuirati Atenu • I zaista, nakon nekoliko dana Perzijanci su opustošili praznu Atenu • Atenjani su se smjestili na otok Salaminu južno od Atene • Zatim je perzijska mornarica saznala gdje se skrivaju Atenjani pa se te iste godine odigrala još jedna bitka

• Grčki vojskovođa Temistoklo namamio je veliko perzijsko brodovlje u uski Salaminski tjesnac • Grčki brodovi bili su mali, brzi i okretni, a perzijski brodovi su bili veliki, spori i tromi • Zbog toga je perzijska mornarica samo tonula na dno mora

• Godinu dana kasnije, 479. g. pr. Kr. , bila je i bitka kod Plateje • Perzijanci su tada izgubili od Spartanaca • Tada su Perzijanci izgubili i cjelokupan rat • Nakon što je rat završio, Atena je obnovila svoje zidine kao i sve ono unutar zidina te je postala najutjecajniji grčki polis • Međutim, nakon rata Grčka se podijelila na dva dijela

• Atena je okupila jonska plemena te je osnovala Atenski pomorski savez • Sparta je okupila dorska plemena te je osnovala Peloponeski savez • Tada su nastala dva najjača i najutjecajnija grčka polisa - Atena i Sparta

Sparta • Sparta je bila grčki polis smješten na poluotoku Peloponezu, u ravnici Lakoniji • Osnovali su je Dorani u 9. st. pr. Kr. • U Sparti su postojali staleži • Najveća prava imali su svi Spartanci, oni su bili potomci Dorana koje je i stvorilo Spartu • Samo su oni živjeli unutar zidina Sparte

• Manja prava od Spartanaca imali su perijeci • Perijeci su bili potomci Ahejaca koji su se dobrovoljno predali kad su potpali pod dorsku vlast • Oni su se uglavnom bavili trgovinom i obrtništvom • Plaćali su poreze Sparti

• Njihovi domovi bili su raštrkani oko zidina Sparte • Najmanja prava imali su heloti • Heloti su bili spartanski robovi • Oni su također potomci Ahejaca, ali su se oni borili protiv Dorana pa su kasnije bili zarobljeni • U Sparti se nisu mogli mijenjati staleži • Sparta je bila aristokratski polis

• Njome su vladala dva kralja: dok je jedan išao u rat, drugi je ostajao u Sparti brinući se za sam polis • Kraljevi su uvijek bili mladi ljudi • Kraljeve je birala geruzija – vijeće staraca • Oni su morali imati više od 60 godina • Staraca je u geruziji bilo dvadeset • Zakoni koje je donosila geruzija provodili su efori

• Efora je bilo petoro • Spartansku narodnu skupštinu činili su aristokrati • Spartanci su bili najbolji grčki ratnici pa im zbog toga gradnja veličanstvenih spomenika i hramova nije bila važna • Imali su poseban način odgoja koji im je omogućavao veliku bojnu spremnost

• Spartanci su jedini u Grčkoj puštali dugu kosu jer su mislili da će tako biti strašniji • Dječaci koji su imali 7 godina odvajani su od obitelji te su bili dovedeni u logore u kojima su učili ratne vještine • Zatim su dječake razdijelili u skupine, a za vođu su odabirali najpametnijeg i najhrabrijeg u skupini

• U logorima se dobivalo vrlo malo za jelo, stoga se moralo krasti, a Spartanci su mislili da se tako postaje još hrabrijim i lukavijim • Međutim, ako se nekog uhvatilo u krađi bičevalo ga se, a onaj tko je molio za milost proglašen je kukavicom • U logorima se nije učilo pisati, čitati i nije bilo znanstvenog obrazovanja

• Cijele godine se spavalo na klupama • Žene u Sparti su imale veća prava nego žene u drugim polisima, vodile su kućanstvo, a čak su mogle i posjedovati zemlju • Smjele su bilo kad izaći iz doma • Učile su pjevati, plesati, trčati, skakati, bacati koplje i disk i borbene vještine

• Spartanske žene odlučivale su o odgoju djece

Sparta danas

Atena • Atena je bila grčki polis smješten na poluotoku Atici • Osnovali su je Jonjani u 8. st. pr. Kr. • Imala je rudnike srebra u okolici grada i puno je trgovala keramikom i maslinovim uljem pa je zbog toga bila vrlo bogata • U Ateni su postojali staleži

• Najveća prava imali su Atenjani i to svi slobodni muškarci • Manja prava od Atenjana imali su stranci koji su se s vremenom doselili u Atenu • Najmanja prava imali su robovi • Postajalo se robovima ili zbog dugova koje neki nisu mogli platiti ili zbog ratnog zarobljeništva

• Robovi su bili skoro pa stvari: mogli su se prodavati, kupiti pa čak i iznajmiti • U Ateni je moguća izmjena staleža za neke ljude kroz godine • Na početku su Atenom vladali kraljevi, ali su ih onda svrgnuli aristokrati koji su zatim počeli vladati Atenom • Aristokrati su birali devet arhonata, ali je narod bio protiv toga

• Neki ljudi su zbog vladanja aristokrata htjeli potaknuti demokraciju u Ateni • Tvorci demokracije u Ateni bili su: Solon koji je živio krajem 7. st. i početkom 6. st. pr. Kr. , Klisten koji je živio u 6. st. pr. Kr. i Periklo koji je živio u 5. st. pr. Kr. • U vrijeme Periklova života demokracija u Ateni bila je najjača • Atena je bila demokratski polis, zapravo polis vladavine naroda

• Slobodni muškarci su mogli sudjelovati u radu narodne skupštine koja je bila najvažnija u vladavini Atenom • Devet arhonata je imalo slabiju moć od narodne skupštine, ali su isto djelomično vladali Atenom • Atenom je još slabije vladalo gradsko vijeće

• U Periklovo vrijeme demokracija je u Ateni bila najjača • Atenjanima je bilo vrlo važno uživati u jelu i piću pa su kuhari bili vrlo cijenjeni • U Ateni je muškarac vodio glavnu riječ u kući te su većinom vrijeme provodili s prijateljima i radeći • Muškarci su mogli u bilo kojem trenutku ostaviti ženu ako mu se nešto nije sviđalo

• Na vjenčanjima očevi su predavali kćer njenom mužu uz obvezan miraz za bolji život • Žene su uvijek ostajale kod kuće, brinule su se o djeci, kuhale i naređivale robovima • Uglavnom je svaka kuća imala po jednog roba • Svaka je žena u Ateni morala tkati

• Ženi je na prvom mjestu morao biti otac, a tek onda muž • U Ateni su se jako cijenili znanost i umjetnost, kao i sport i vježba

Akropola u daljini Akropola danas

Periklo i Periklovo doba • Solon i Klisten su prvi omogućili sudjelovanje naroda (demosa) u narodnoj skupštini te su ograničili ovlasti arhonata • Periklo je pripadao aristokratima, međutim htio je povećati ovlasti naroda u vladanju Atenom te je za sudjelovanje naroda u narodnoj skupštini davao novčane naknade

• U narodnoj skupštini smjeli su sudjelovati samo slobodni odrasli muškarci • Jedan sudionik narodne skupštine smio je izreći svoje mišljenje u vremenu koje je trajalo dok ne iscuri sva voda iz vodenog sata • U vrijeme Perikla Atena je imala svoje zlatno doba

Periklova bista

Grčki bogovi • Grci su bili mnogobošci i štovali su svoje bogove u hramovima gdje su održavali svete igre njima u čast • Vjerovali su da je planina Olimp bila dom grčkih bogova • Grčki bogovi mogli su imati sve ljudske osobine

• Grci su voljeli pričati mitove (priča o herojima, bogovima i dr. čudesnim bićima), a svi grčki mitovi čine grčku mitologiju

• Bilo je dvanaest Olimpskih bogova i oni su bili najvažniji – Zeus (vrhovni bog, gromovnik), Hera (božica braka i obitelji, Zeusova žena), Posejdon (bog mora), Had (bog podzemlja), Afrodita (božica ljepote i ljubavi), Atena (božica mudrosti), Apolon (bog sunca i umjetnosti), Artemida (božica mjeseca i lova), Ares (bog rata), Hefest (bog vatre), Dionis (bog vina) i Hermes (glasnik bogova, bog trgovine i putovanja)

• Devet muza su božice zaštitnice umjetnosti i znanosti, uvijek su uz boga Apolona

Grčki junaci i mitska bića • Grci su voljeli pričati mitove u kojima su opisivani razni junaci i mitska bića • Grčki junaci uglavnom su bili polubogovi – jedan roditelj im je bio smrtnik, a drugi bog • Grčki junaci bili su Heraklo, Tezej, Perzej, Jazon, Odisej, Ahilej, Prometej i dr.

• Mitska bića bila su hidre, sfinge, kiklopi (jednooka čudovišna bića), minotauri (čudovišta s bikovom glavom i ljudskim tijelom), kentauri (bića s ljudskom glavom i konjskim tijelom) i harpije

Grčka umjetnost • KIPARSTVO - Kipari su voljeli prikazivati golo ljudsko tijelo - Najpoznatiji kipari bili su Miron, Skopas, Lizip i Fidija (napravio velike kipove Atene i Zeusa)

Kip bacača diska Kip vojskovođe Leonide

• GRADITELJSTVO I ARHITEKTURA - Hramovi su uglavnom građeni skladno i jednostavno - Postojala su tri stila gradnje dorski, jonski i korintski koji su se isticali po stupovima - Najcjenjeniji je bio dorski stil jer je bio i najjednostavniji

- Atensku Akropolu dizajnirao je kipar Fidija uz nagovor prijatelja Perikla i ona je odražavala moć grčkog graditeljstva - Ulaz u Akropolu zvao se Propileji - Unutar Akropole nalazila su se tri hrama koja su bila posvećena Ateni - zaštitnici Atene: hram Atene pobjednice, Partenon (najveći hram u Akropoli) i Erehtejon (poznat po karijatidama - stupovi u obliku žena)

- Unutar Akropole nalazio se i Atenin kip napravljen od bjelokosti, a oklop od zlata kao i sveto maslinovo drvo

Partenon danas Karijatide

• SLIKARSTVO - Nije previše očuvano do danas - Očuvano je samo slikarstvo na vazama - Vaze su uglavnom bile crne, a likovi crveni - Na vazama su oslikavani prizori iz mitova, s kulturnih događaja i iz svakodnevnog života

Starogrčka vaza

Grčke znanosti, kulturni događaji i zajednički način života • GRČKE ZNANOSTI FILOZOFIJA - Često opisivana kao ljubav prema mudrosti - Najvažniji filozofi: Sokrat (vjerovao da vrline čine svijet), Platon (vjerovao da se sve sastoji od dva svijeta - svijeta ideja i svijeta sjena, osnovao filozofsku Akademiju) i Aristotel (vjerovao u pravilo zlatne sredine)

OSTALE ZNANOSTI - Medicina (otac medicine bio je Hipokrat), govorništvo (najveći govornik bio je Demosten), matematika i astronomija (Pitagora)

• KULTURNI DOGAĐAJI OLIMPIJSKE IGRE - Održavale su se u Olimpiji – Zeusovo svetište, i to svake četvrte godine - Grci su brojali godine od prvih Olimpijskih igara 776. g. pr. Kr. - Prva natjecanja: trčanje na 200 m, bacanje koplja i diska, skok u dalj, šakanje

- Sportaši su se natjecali goli, a žene nisu smjele ni sudjelovati u igrama niti ih gledati - U vrijeme održavanja igara prestajali su svi ratovi i sukobi - Pobjednik igara dobio je lovorov vijenac i bio je poznat u cijeloj Grčkoj - Rimski car Teodozije I. je ukinuo igre i zapalio Zeusov hram jer je to smatrao poganskim s obzirom na kršćanstvo

GRČKO KAZALIŠTE - Grci su utemeljili drame i kazališta - Vrste drama: tragedije (drame u kojima su se likovi uglavnom suočavali s teškim situacijama te su uglavnom umirali) i komedije (drame u kojima su se poznati ljudi snalazili u smiješnim situacijama) - tragedije su bile cijenjenije od komedija

- Najpoznatiji pisci tragedija: Eshil, Euripid i Sofoklo - Najpoznatiji pisac komedija: Aristofan - U kazalištu glume samo muškarci koji su nosili maske kako bi lakše predočili neki lik - Sjedišta su se gradila na obronku brijega i tako su građena da se odlično čulo i u prvom i u zadnjem redu

Starogrčko kazalište u Epidauru

• ZAJEDNIČKI NAČIN ŽIVOTA PROROČIŠTA - Bila su jako cijenjena - Nalazila su se u Delfima (Apolonovo proročište), Delu (Zeusovo proročište) i Dodoni (Zeusovo proročište) - Najpoznatije ono u Delfima – proročica Pitija je u njemu proricala budućnost te je davala dvosmislene odgovore

Apolonovo proročište u Delfima danas

ODJEĆA I HRANA - I muškarci i žene nosili su vunene haljine - Od hrane najviše se cijenila riba i pšenični kruh - Puno se jelo grožđa i smokava te se pilo vino, a koristilo se i maslinovo ulje, dok se pivo uopće nije koristilo

- Muškarci su često večerali na muškim zabavama - simpozijima

Peloponeski rat

• Atena se prema ostalim članicama Atenskog pomorskog saveza ponašala vrlo bahato jer je novac koji su sve članice plaćale kao “članarinu”, koristila za gradnju raskošnih spomenika u Ateni, a i oduzela je građanima članicama svog saveza neka prava

• Sparta je htjela biti najbolji polis pa je htjela oslabiti Atenu tako da je pokušala nagovoriti članice Atenskog pomorskog saveza da izađu iz saveza • Atena je također htjela biti najbolji polis pa je pokušala razviti demokraciju u Sparti • Pod svojom vlašću htjela je imati korintsku koloniju Potideju što Sparta nije dozvolila i zbog toga je počeo Peloponeski rat

• Sparta je uglavnom imala prednost na kopnu, a Atena na moru • Sparti je u ratu pomagala Perzija • Na početku rata Sparta je pod svoj nadzor stavila Atiku te je stavila Atenu pod opsadu • U Ateni su vladali nehigijenski uvjeti pa je zbog toga nastala kuga od koje je umro Periklo

• Nakon Periklove smrti demokracija u Ateni potpuno je oslabila te su njom zavladali demagozi (ljudi koji misle samo na sebe, a ne i na narod) • Demagozi su poznati zbog svojih loših ideja • Atena je izgubila u ratu jer su demagozi htjeli osvojiti Siciliju od kamo je dolazila hrana za Spartu, ali nisu uspjeli

• Nakon rata Sparta je jako oslabljena jer je izgubila puno vojnika • Atena je morala raspustiti svoj pomorski savez, srušiti svoje nove zidine, a demokracija više nije postojala već je njom vladalo trideset građana

Makedonija • Makedonija je kraljevina koju su stvorili Makedonci – Grci koji su živjeli na sjeveru Grčke • Ostali Grci su ih nazivali barbarima jer su govorili drugačijim dijalektom • Glavni grad Makedonije bila je Pela • Makedonski kralj Filip II. želio je osvojiti Grčku i pokoriti Perziju

• Filip II. za ratovanje je osmislio novu vojnu postrojbu koja se malo razlikovala od spartanske – falangu • Filip je da bi što brže pokorio Grčku davao mito važnijim Grcima međutim govornik Demosten se protivio tome te je to izražavao kroz vatrene govore - filipike • Filip je uspio osvojiti Grčku 338. g. pr. Kr.

• Nakon što je osvojio Grčku Filip II. ubijen je u uroti, a tada ga je naslijedio sin Aleksandar • Aleksandra je podučavao Aristotel • Aleksandar je želio osvojiti svijet i ujediniti ga te je želio stopiti kulture naroda • U ratu Aleksandar je sa svojom vojskom osvojio Perziju i ubio kralja Darija III. koji je izgubio rat

• Aleksandar je postao kralj Perzije i egipatski faraon • Aleksandar je htio osvojiti Indiju, ali nije uspio jer ga vojska nije slušala • Aleksandar je vjerojatno umro u Babilonu od malarije • Aleksandar je bio prvi vladar čije je lice bilo na kovanom novcu

• Nakon Aleksandrove smrti država se počela raspadati time što je podijeljena na manje države (helenistička kraljevstva), a vladari su bili dijadosi

Makedonija nakon osvajanja Aleksandra Makedonskog

Helenistička kultura i umjetnost • Helenističko razdoblje trajalo je u vrijeme postojanja Makedonije i helenističkih kraljevstva • Grad koji je pokazivao svu ljepotu helenističke kulture zvao se Aleksandrija, a on je bio u Egiptu • U Aleksandriji je sagrađen veliki svjetionik koji je navodio brodove, a na njemu je bio kip boga Zeusa

• U Aleksandriji je bila najveća knjižnica • U helenističkom razdoblju bilo je puno znanstvenika: matematiku su proučavali Pitagora, Arhimed i Euklid, geografiju Eratosten, a filozofi su bili Zenon, Epikur i Aristotel • Kiparstvo je također bilo popularno u helenističkom razdoblju – najveći kipari bili su Lizip i Skopas

Skulptura iz helenizma Slika svjetionika na Farosu