LIPA UDRUGA POREZNIH OBVEZNIKA BAROMETAR KONKURENTNOSTI NAJAVA ZABRANE

LIPA – UDRUGA POREZNIH OBVEZNIKA „BAROMETAR KONKURENTNOSTI” NAJAVA ZABRANE RADA NEDJELJOM LOŠE ZA KONKURENTNOST ZEMLJE (!) Doc. dr. sc. Kristijan Kotarski

PROBLEMATIČNA PRAVNA OSNOVA ZABRANE • Dosadašnja dva pokušaja zabrane rada nedjeljom u eri premijera Ivice Račana i Ive Sanadera srušena su presudama Ustavnog suda RH: • Nespornim je Ustavni sud ocijenio da propisivanje zabrane rada prodavaonica nedjeljom nije mjera koja bi odgovarala ostvarenju cilja zbog kojega je propisana: zaštiti prava radnika u prodavaonicama. Osim što nije odgovarajuća, ta se mjera teško može podvesti pod bilo koje Ustavom određeno dobro zbog čije bi zaštite bilo dopušteno zakonom ograničavati ustavnu slobodu poduzetništva u smislu članka 50. stavka 2. Ustava. Ustavni sud je ocijenio da je zakonsko propisivanje zabrane rada prodavaonica nedjeljom nametnulo prekomjeran teret trgovcima na koje se ta zabrana odnosi, posebno u svjetlu okolnosti da su tom zabranom pogođeni i oni trgovci koji u cijelosti poštuju prava svojih zaposlenika, čime je poremećena ravnoteža između zaštite prava radnika u prodavaonicama i zaštite slobode poduzetništva trgovaca, sve u svjetlu ustavnog određenja da su poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske (članak 49. stavak 1. Ustava). U-I / 642 / 2009

USMJERENOST HRVATSKOG GOSPODARSTVA NA TRGOVINU I POVEZANE SEKTORE • Hrvatsko gospodarstvo izuzetno je usmjereno na turizam i trgovinu kao komplementarnu djelatnost, a s vremenom je dotična usmjerenost postala sve izraženija • Bruto dodana vrijednost (BDV) ostvarena u trgovini i srodnim sektorima kao postotak BDP-a, te udio tako stvorene sektorske BDV u ukupnoj BDV značajno nadmašuje prosjeke zabilježene u državama EU-28 i eurozoni • Udio troškova plaća zaposlenika u trgovini na veliko i malo, transportu, hotelijerstvu i uslužnim djelatnostima povezanima s pripremom hrane u BDP-u za 20% je veći od prosjeka zabilježenog u državama EU-28 i eurozoni

OČEKIVANI NEGATIVNI EFEKTI ZABRANE RADA NEDJELJOM 1. Konfuzija u očima domaćih i inozemnih potrošača te poskupljenje implementacije i monitoringa Zakona o trgovini od strane nadležnih inspekcijskih službi 2. Određena izuzeća prouzročit će efekt diskriminacije 3. Problem u distribuciji tiskovina što bi također moglo negativno djelovati na izdavačku djelatnost 4. U pograničnim područjima uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, Slovenijom i Mađarskom za očekivati je prelijevanje dijela prometa u susjedne države, a ne treba zanemariti niti mogući efekt preusmjeravanja potrošnje na online platforme (većinom strane) čime se pomaže jačanju inozemnih ekonomija 5. Planirana izravna strana ulaganja i poslovno širenje subjekata koji su u ovim sektorima već prisutni na hrvatskom tržištu ozbiljno je dovedeno u pitanje čak i samim najavama uvođenja eventualnih restrikcija

ISKUSTVA ZABRANE RADA NEDJELJOM U DRUGIM ČLANICAMA EU • U pozivanju na zabranu rada nedjeljom prenaglašava se dimenzija problema, zanemaruju se usporedbe sa stanjem u drugim članicama EU i ne uzima se dovoljno u obzir iskustvo nama usporedivih država poput Mađarske i Poljske u odnosu na Austriju i Njemačku • Mađarska je 2015. godine donijela zabranu rada nedjeljom, ali je 2016. ubrzo odustala od istog zakona ne samo pod pritiskom poslodavaca, već i ogromnog broja radnika koji su smatrali da će zabrana dovesti do pada njihovih nadnica i povećanja opterećenja tijekom preostalih radnih dana u tjednu • Poljska je s 1. 1. 2020. postrožila Zakon koji regulira rad nedjeljom i broj radnih nedjelja prepolovljen je s 14 na 7

• Čak i prije recentnog pooštravanja Zakona istraživanje poljskog Parlamentarnog ureda za analizu iz 2019. pokazuje da je promet malih trgovaca pao za 20 -30% od kada je nastupilo uvođenje restrikcija, a dio prometa se prelio prema velikim trgovačkim lancima i online platformama • Značajan broj poljskih građana nezadovoljan je ovakvim promjenama i zadnje ankete iz prosinca 2019. govore da čak 36% građana podržava potpuno ukidanje zabrane rada nedjeljom dok 24% podržava ograničavanje na samo dvije neradne nedjelje mjesečno

• ZAKLJUČNA RAZMATRANJA I Daleko konstruktivnije rješenje. PREPORUKE koje ima potencijal za uvažavanje interesa svih ključnih dionika (vlasnika trgovina, njihovih zaposlenika, kupaca i poreznih obveznika) u ovom tematskom području jest izmjena i dopuna Zakona o radu koja bi propisala minimalno povećanje plaće za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi • Potreba provedbe socijalnog dijaloga sa sindikatima i poslodavcima u sektoru trgovine i ostalim povezanim sektorima • Zabrana ili ograničenje rada nedjeljom negativno će utjecati na: stabilnost javnih politika koje uređuju poduzetničko okruženje, na percepciju Vlade kao aktera koji promišlja dugoročno kao i na sklonost prema preuzimanju poduzetničkog rizika, kao 3 od ukupno 103 indikatora na temelju kojih se izračunava Indeks globalne konkurentnosti • Prema našem izračunu, Hrvatska u tom scenariju pada sa 63. na 64. mjesto WEF-ove ljestvice konkurentnosti i preskaču je Filipini