Kodiranje S utalo i D Grundler 2009 Sklopovlje

Kodiranje © S. Šutalo i D. Grundler, 2009.

Sklopovlje računala n Računalo je sastavljeno od niza elektroničkih sklopova koji se razlikuju s obzirom na svojstva i funkcije. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 2

Problem komunikacije n U okolini računala podaci su u obliku slova, slika, zvukova n Unutar računala, računala zbog specifične građe, svi su podaci u obliku u kome postoje samo dva stanja (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 3

Komunikacija znakovima n Za komunikaciju čovjeka i računala znakovima (slovima, brojevima i posebnim znakovima) trebalo je razviti sustav jednoznačne pretvorbe znakova iz čovjeku razumljivog oblika u oblik razumljiv računalu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 4

Kodiranje n Postupak pretvaranja i prikaza nama razumljivih znakova u neki drugi oblik nazva se kodiranjem. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 5

Normiranje kodova n U početku su proizvođači računala koristili razne, vlastite kodove, pa se podaci nisu mogli prenositi između računala različitih proizvođača. n Da bi se riješio problem nesukladnosti, kodove je trebalo normirati. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 6

Normiranje n Normirati kod znači točno definirati način na koji se slova, brojevi i posebni znakovi pretvaraju u oblik prihvatljiv računalu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 7

ASCII kod (7 bitni prikaz) n Jedan od normiranih kodova je ASCII kod. n Na početku se za prikaz svakog znaka rabilo 7 bitova. Na taj se način moglo kodirati: 27 = 128 različitih znakova. ASCII - engl. American Standard Code For Information Interchange (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 8

Prošireni ASCII n Kada se javila potreba za kodiranjem više od 128 znakova, nastaje prošireni ASCII kod (engl. extended ASCII). n Dodavanjem još jednog bita može se kodirati: 28 = 256 različitih znakova (Prvih 128 kodova istog je značenja kao u 7 -bitovnom ASCII kodu, a ostali se koriste za dodatne znakove. ) (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 9

ASCII kod (prvih 128 kodova) n Prva su 32 znaka nadzorno-upravljački znakovi (npr. zvučni signal, novi red i dr. ). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 10

Specifični znakovi n Za prikaz specifičnih znakova raznih pisama koriste se norme za prikaz specifičnih znakova. n Najčešće su to 8 -bitovne norme čijih je prvih 128 kodova upotrebljeno kao i u 7 bitovnom ASCII kodu, a preostalih 128 kodova je predviđena za specifične znakove odabranog pisma. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 11

Specifični hrvatski znakovi n U Hrvatskoj se koristi nekoliko normi za prikaz specifičnih znakova hrvatskog pisma: n CROSCII, ISO 8859 -2, IBM CP 852, Microsoft CP 1250 n Stoga se može dogoditi da se kod jednog te istog dokumenta dogodi da je na zaslonu monitora jedna vrsta znakova, na pisaču druga, a prijenosu na drugo računalo treća. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 12

Hrvatski znakovi n Prikaz specifičnih hrvatskih znakova u raznim kodnim normama: (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 13

IBM CP 852 (Latin II) n Kod norme IBM CP 852 se gornji dio tablice (kodovi od 128 -256) naziva kodna stranica (engl. code page). n Svaka zemlja ima propisanu kodnu stranicu. n Za Hrvatsku: n kodna stranica je 852 (engl. code page 852). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 17

Microsoft CP 1250 (Latin 2) n Microsoft CP 1250 je 8 -bitovna industrijska norma. n Gornji dio tablice (kodovi od 128 -256) služi za kodiranje znakova iz pisama nekih zemalja jugoistočne i srednje Europe. n Koristi se u operacijskom sustavu MS Windows. n Poznata je i pod nazivom Latin 2. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 18

Microsoft CP 1250 (Latin 2) (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009. 19