GRAANSTVO I DEMOKRACIJA GOOD INICIJATIVA 2017 GOOD INICIJATIVA

GRAĐANSTVO I DEMOKRACIJA GOOD INICIJATIVA 2017. GOOD INICIJATIVA I GONG 2017.

Drage/i, ovim materijalima je cilj potaknuti na promišljanje i raspravu o: - suvremenoj demokraciji i ulozi građana u demokraciji, - mogućnostima sudjelovanja mladih u procesima donošenja odluka. Molimo vas slijedite roze poveznice s dopunskim tekstovima u kojima su razjašnjeni osnovni pojmovi te poveznicu na animirani film. Uz roze ćete nailaziti i na plave poveznice na web stranice s više dodatnih informacija. Na kraju edukacijskog modula imate priliku riješiti kviz i provjeriti svoje znanje. Ukoliko nam u obrascu za kvizu napišete svoje ime i prezime te adresu elektroničke pošte, poslat ćemo vam potvrdu o sudjelovanju ili uspješnom polaganju ovog edukacijskog modula naslovljenu na vaše ime. Zabavite se i naučite nešto novo!

KAD NAROD VLADA? Δημοκρατία (grč. demos ‘narod’ kratein ‘vladati’) = vladavina naroda Promislimo o pitanjima: 1. Što je demokracija i tko to vlada? 2. Kako to narod vlada? Više o temi: Uf ta demokracija! “Moj je politički ideal demokracija. Poštujmo svakog čovjeka kao biće i ne pravimo ni od koga idola” - Albert Einstein

KLASIČNA ATENSKA DEMOKRACIJA Rasprava na forumima i odlučivanje prisutnih = izravna demokracija Ali, tko je zapravo mogao sudjelovati u odlučivanju? - samo slobodni muškarci atenskog porijekla stariji od 20 godina - pravo glasa nisu imale žene, robovi, ne-Atenjani = ekskluzivna demokracija Opasnost neograničene vlasti većine nad pojedincem - uskoro se počinje uviđati da se neke pogrešne većinske odluke (smrtna kazna) ne mogu ispraviti. *Pokret za pravo glasa ženama (sufražetski pokret)

SUVREMENA DEMOKRACIJA U izborima mogu sudjelovati svi punoljetni građani/ke. Predstavnička demokracija - preko izabranih predstavnika/ca. Vlast je ograničena zakonom - vladavina prava. Pogledajte animirani film o demokraciji!

SUVREMENA DEMOKRACIJA Liberalna demokracija - postoje zaštićena prava i slobode “libertas” pojedinca i pojedinke koje većinsko odlučivanje ne smije ugroziti. Demokratsko načelo - Većinsko odlučivanje Liberalno načelo -poštivanje prava i sloboda pojedinke i pojedinca

OSNOVNA DEMOKRATSKA NAČELA Istražimo osnovna demokratska načela koja su uključena i u Ustav RH: • Načelo vladavine naroda • Načelo ravnopravnosti i jednakosti pred zakonom • Vladavina prava i demokratski višestranački sustav • Načelo diobe vlasti “Istinska demokracija je ona koja dopustivim sredstvima, isključivo nenasilnim, brani slobodu svoju, odnosno slobodu svoje zemlje, i napokon slobodu cijelog čovječanstva” - Mahatma Gandhi

TEMELJNA LJUDSKA PRAVA I SLOBODE uređeni su međunarodnim dokumentima, od kojih je najvažnija Opća deklaracija o ljudskim pravima. Ustav RH štiti: (1) osobna i politička prava: pravo na život, zaštita osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, sloboda birati i biti biran, sloboda mišljenja i izražavanja, sloboda savjesti i vjeroispovijedi, pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed, sloboda udruživanja i slično (2) gospodarska, socijalna i kulturna prava: pravo na vlasništvo, rad, zdravstvenu zaštitu, štrajk, obrazovanje, obitelj, zdrav život i slično

ULOGA GRAĐANA Građanstvo je status koji osoba dobiva rođenjem, ali i uloga. Građanstvo kao politička uloga odnosi se na aktivno sudjelovanje u političkom životu zajednice. Saznaj više o građanstvu “Za mene je bolja demokracija ona u kojoj žene, ne samo da imaju pravo birati, nego i biti izabrane. ” - Verónica Michelle Bachelet Jeria

Članstvom Hrvatske u EU svaka građanka i građanin Hrvatske ujedno postaje i građaninom Europske unije! Nacrt povelje o europskom građanstvu “Svjetski mir ne može se očuvati ukoliko se ne ulažu kreativni napori razmjerni opasnostima koje ga ugrožavaju”. “Europa se neće stvoriti odjednom ili prema jednom jedinstvenom planu. Izgradit će se putem konkretnih postignuća koja će prvo stvoriti istinsku solidarnost”. Schumanova deklaracija 9. 5. 1950. https: //europa. eu/european-union/abouteu/symbols/europe-day/schumandeclaration_hr

Načelo ništa o nama bez nas • Demokratsko načelo pretpostavlja da svi pojedinci, potencijalno zahvaćeni nekom kolektivnom odlukom, trebaju imati jednake mogućnosti da utječu na tu odluku • Opet, osim prava sudjelovanja, pojedinci moraju imati mogućnosti i sposobnosti da donose autonomne odluke o pojedinim pitanjima, to jest moraju imati uvjete za prakticiranje aktivnog građanstva: • Educiranost • Informiranost • Postojanje konkretnih postupaka konzultiranja • Stvarna mogućnost utjecaja

KAKO SE PRIPREMITI ZA AKTIVNO I ODGOVORNO GRAĐANSTVO? Građanska i društvena kompetencija je alat za život jer obuhvaća ne samo znanja, nego i vrijednosti ili stavove te sposobnosti i vještine za aktivno i odgovorno demokratsko građanstvo. Građanska i društvena kompetencija razvija se građanskim odgojem i obrazovanjem koje se može provoditi u: • organizacijama civilnog društva – programi neformalnog obrazovanja • školama - formalno obrazovanje Saznaj više o građanskom odgoju i obrazovanju!

Što obuhvaća građanski odgoj i obrazovanje? Građanski odgoj i obrazovanje se sastoji od više međusobno povezanih područja kroz koja se uči: kako uspješno komunicirati s drugim ljudima, kako raditi timski, kako rješavati sukobe i prihvaćati različitosti - društvena dimenzija o pravima i odgovornostima te kako i zašto štiti svoja i tuđa prava - ljudsko - pravna dimenzija O vlastitoj kulturi i drugim kulturama, razumijevanje Drugog i Drugačijeg – (inter)kultura lna dimenzija o međuovisnosti ljudi i okoliša, zašto je važno čuvati okoliš i razvijati društvo bez uništavanja prirode - ekološka dimenzija kako zarađujemo i trošimo novac, kako se zapošljavamo, o radničkim pravima i poduzetnosti - gospodarska ili ekonomska dimenzija kako se u društvu rješavaju problemi i donose odluke, zakoni i drugi propisi, tko se uključuje u taj proces i na koji način, što sami možete učiniti da biste sudjelovali u to procesu, kako je ustrojena država, a kako lokane i regionalne razine politička dimenzija

Zašto se građanski odgoj i obrazovanje uvodi u škole? Danas se građanska i društvena kompetencija (građanska znanja, vrijednost, vještine i sposobnosti) smatra jednom od temeljnih kompetencija ključnih za cjeloživotno učenje i snalaženje u svijetu. Temeljne kompetencije važno je započeti razvijati u školi i nastaviti kroz cjeloživotno učenje. Važno je da građanke i građani u suvremenim demokracijama znaju koja prava i odgovornosti imaju, na koji način mogu sudjelovati u donošenju zajedničkih odluka i doprinositi razvoju! Samo demokratska škola uči demokraciji i osnažuje povjerenje u demokraciju! “Ekstremisti su pokazali čega se najviše boje: djevojke sa knjigom. ” - Malala Yousafzai

POLITIČKO SUDJELOVANJE – IZBORI I REFERENDUMI • • • Izbori – glasanjem građani/ke povjeravaju svojim izabranim predstavnicima/cama legitimitet za donošenje političkih odluka Referendumi – oblik izravnog odlučivanja zaokruživanjem za ili protiv nekog prijedloga Građanske inicijative –pokreću ih sami građani prikupljajući potpise za svoje prijedloge. Ukoliko prikupe dovoljan broj potpisa sukladno Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave vlast mora raspisati referendum o prijedlogu Demokratski izbori su: • Opći – pravo glasa imaju svi punoljetni građani/ke, • Jednaki – svačiji glas jednako vrijedi • Slobodni – ne postoji prisila glasanja za neku opciju • Tajni – ničiji pojedinačni glas se ne objavljuje • Transparentni – provedeni sukladno propisanoj proceduri u svim fazama Na razini EU moguće je pokrenuti Europsku građansku inicijativu

Pravo glasa sa 16 godina – put za budućnost? • Zanimljiva rasprava o razlozima zbog kojih bi se dobna granica za glasovanje trebala spustiti na 16 godina može se pronaći na web stranici: www. youthrights. org Otvorena pitanja • Jesu li mladi uopće zainteresirani za glasanje? • Što mislite o snižavanju dobne granice za glasanje na 16 godina? • Smatrate li da su mladi s 16 godina dovoljno zreli, informirani i odgovorni za glasanje? • Postoji li značajna razlika između dobne granice za glasanje od 16 ili 18 godina?

RAZLIČITI OBLICI GRAĐANSKOG POLITIČKOG SUDJELOVANJA ILI PARTICIPACIJE: • • • Iznošenje prijedloga u javnom savjetovanju ili kroz radne skupine, Sudjelovanje u procesu izrade lokalnog proračuna (primjer participativnog budžetiranja) Sudjelovanje u radu političkih stranaka. Zakon o političkim strankama regulira njihovo osnivanje i djelovanje Saznaj više o različitim oblicima građanskog sudjelovanja “Politika je preozbiljna stvar da bi bila prepuštena političarima” - Charles de Gaulle

SUDJELOVANJE MLADIH U ODLUČIVANJU: Kako bi oni na koje se neka odluka odnosi mogli sudjelovati, razvijaju se demokratski instituti upravljanja različitim sustavima. Ovo se odnosi i na teme koje su važne za mlade! • Savjet za mlade Vlade RH • Savjeti mladih u jedincima lokalne samouprave • Vijeća učenika u školama ”Ja samo jedna, ali sam ipak jedna. Ne mogu sve, ali mogu nešto. ” -Hellen Keller

RAZLIČITI OBLICI GRAĐANSKOG SUDJELOVANJA ILI PARTICIPACIJE: Postoje različiti oblici djelovanja kroz koje se građani/ke mogu aktivno uključiti u život svojih zajednica i doprinijeti donošenju odluka koje za opće dobro. Neki primjeri građanskog sudjelovanja: • • • Organiziranje tribina i rasprava o problemima i potrebama u zajednici; Zajedničko djelovanje kroz civilno društvo i udruživanje; Volontiranje; Potpisivanje peticija, protestno djelovanje i građanski neposluh; Sudjelovanje u javnim okupljanjima (kao što je prosvjed Hrvatska može bolje); Osnivanje udruga regulirano je Zakonom o udrugama Više o volontiranju možete pronaći na portalu Hrvatske mreže volonterskih centara https: //www. volont iram. info/

Primjeri sudjelovanja i angažmana studenata • Plenum na Filozofskom fakultetu • Prosvjedi studenata u Sjedinjenim američkim državama • Socio-ekonomski prosvjedi studenata u Južnoafričkoj republici zbog povišenja cijene školarine Zalaganje za ljudska prava u SAD • Dakota Access Pipeline • Black Lives Matter Zalaganje za ljudska prava izbjeglica • Are you Syrious? • Izbjeglice Dobrodošli Forum za slobodu odgoja izradio je pripreme za učenje o izbjegličkoj krizi: Svi smo mi djeca ovog svijeta

KRIZA DEMOKRACIJE ILI ŠTO KADA NISMO ZADOVOLJNI SUVREMENOM DEMOKRACIJOM? Nezadovoljstvo građanki i građana Odlukama koje donose oni koji imaju veću moć, smanjuje povjerenje u demokraciju. Istraživanja pokazuju da je u Hrvatskoj povjerenje dosta nisko, a političarima/kama se najmanje vjeruje. Ljudi smatraju da ima puno korupcije u društvu. “Željeli bismo glasati za najboljeg čovjeka, ali on nikada nije na listi kandidata” - Kin Hubbard

KAKO POPRAVLJATI DEMOKRACIJU? ALTERNATIVNI MODELI DEMOKRACIJE Zbog krize demokracije razvijeni su alternativni modeli kojima se može osnažiti uloga građanki i građana u procesima donošenja odluka. Deliberativna demokracija - više rasprave i razmjene argumenata, a ne samo biranje strana ili odlučivanje Direktna demokracija - izravno sudjelovanje u raspravama i donošenju odluka; uključivanje u odlučivanje svih na koje se odluka donosi; izravno odlučivanje u različitim sustavima od škole do društva Primjer alternativnog načina donošenja odluka je i Plenum na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. “Demokracija ima grešaka zato što i građani imaju svojih. ” - Tomaš Masaryk

Participativna demokracija - važno je u donošenje odluke uključiti što više onih na koje se odluka odnosi; pronalaziti nove načine sudjelovanja/participacije Asocijativna demokracija - udruživanjem i zajedničkim djelovanje građani/ke mogu značajnije utjecati na donošenje odluka i poboljšati kvalitetu demokracije Saznaj više o alternativnim oblicima demokracije “Uvijek sam pokušavala objasniti kako demokracija nije savršena. Ali daje ti priliku da stvaraš svoju sudbinu. ” - Aung San Suu Kyi

Pitanja za razmišljanje Smatrate li da je demokracija u krizi? Je li škola demokratska institucija? Priprema li vas škola za demokraciju? Smatrate li da bi trebala? Na koji način? Kako vi vidite ulogu građana u demokratskom društvu? Koje oblike građanske participacije smatrate najučinkovitijima, a u kojima ste imali priliku sudjelovati? Kako bi objasnili veću prisutnost muškaraca u javnosti i politici? Što je po vama odgovornost izabranih predstavnica i predstavnika? Kada političari i političarke zaslužuju žuti, a kada crveni karton?

Izvori literature i preporuke za čitanje: Ustav Republike Hrvatske Obje strane demokracije, CESI http: //www. cesi. hr/hr/obje-strane-demokracije/ Osnove demokracije – vlast, pravda, odgovornost, privatnost Deklaracija o slobodnim i poštenim izborima, Međuparlamentarna unija (1994) UNESCO (2002): International UNESCO Education Server for Democracy, Peace and Human Rights Education. Demokracija MIA- Mlade i aktivne. Ima li demokracije bez žena? CESI Generacija za V Priručnik o volontiranju za srednjoškolce Priručnik za demokratizaciju škole, Vijeće Europe Analiza i zagovaranje javnih politika, GONG Izbori u Hrvatskoj i iskustva iz regije, GONG Čitajmo između redaka, GONG i Kurziv Izradili: Martina Horvat i Tanja Javorina Suradnici: izv. prof. dr. Berto Šalaj, Dražen Hoffmann, Emili Sedlar Grafičko uređenje: Nikolina Batarelo Uređenje web stranice: Daniel Martinović Razvijeno uz financijsku podršku Mreže zaklada Otvoreno društvo i Centara znanja za društveni razvoj Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Riješite kviz i provjerite znanje i razumijevanje! Hvala na uloženom interesu i vremenu! www. goo. hr www. facebook. com/gradanski “Demokracija nije cilj, ona je put, ona nije postignuće, već proces. . . Kad to shvatimo i počnemo živjeti demokraciju, tek tada ćemo imati demokraciju” Mary Parker Follet