Dr sc Ivanka Strievi Sveuilite u Zadru Odjela

Dr. sc. Ivanka Stričević Sveučilište u Zadru, Odjela za knjižničarstvo Stručni skup Zajedno na dobrobit naših korisnika: suradnja dječjih i školskih knjižnica Zagreb, KGZ - Knjižnica Medveščak, 19. 03. 2010.

Suradnja? Partnerstvo? • Suradnja - dogovorni odnos suradnja zajednička akcija/rad koji vodi zajedničkom cilju, a dobrobit je za sve sudionike (prigodno, povremeno, ovisi o volji potencijalnih suradnika) • Poželjna ali ne obvezuje • Partnerstvo – obvezujući odnos (ugovorni; najčešće pismeni ugovor); djeluje kao međusobni poticaj • Posebna vrsta suradnje

Dodana vrijednost! ◦ Osnovno pitanje - Što ne mogu sam/a ili mogu bolje ako surađujem s drugima? Korist od suradnje – za koga? ◦ “Knjižnice su za korisnike” Kako suradnja (suradnički projekt) pridonosi poslanju određene vrste knjižnice? Modaliteti suradnje ◦ Suradnja unutar određene vrste knjižnice ◦ Suradnja knjižnica i drugih ustanova/institucija ◦ Suradnja između dječjih i školskih knjižnica

UNESCO-v Manifest za školske knjižnice «Školska knjižnica surađuje s ostalim knjižnicama na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini i sastavni je dio informacijske mreže. . . » «. . . poticati suradnju s nastavnicima, upravom škole, administrativnim osobljem, roditeljima, ostalim knjižničarima i informacijskim stručnjacima, te lokalnim i društvenim skupinama. »

Nadalje… Hrvatski Standard za školske knjižnice Kulturna i javna djelatnost školske knjižnice obuhvaća i suradnju s kulturnim ustanovama koje organiziraju rad s djecom i mladeži u slobodno vrijeme (amaterska kazališta, pjevački zborovi, narodne knjižnice i dr. ).

Nadalje… IFLA/UNESCO-ve Smjernice za školske knjižnice (dužnosti školskih knjižničara) - «izgradnja suradnje s vanjskim organizacijama» . (o programima) - «dizajniranje formalnog okvira za suradnju između školskih i narodnih knjižnica na nacionalnoj i lokalnoj razini» . (dijeljenje resursa) - bit suradnje školske i narodne knjižnice je poboljšati knjižnične usluge za djecu i mladež u određenoj lokalnoj zajednici; mogući pisani ugovor o suradnji i njegov sadržaj da bi suradnja postala partnerstvo

UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice Mreža narodnih knjižnica mora se vezati uz nacionalne, regionalne, znanstvene i stručne knjižnice, kao i uz knjižnice škola, fakulteta i sveučilišta.

Nadalje… IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za razvoj službi i usluga narodnih knjižnica Odnos narodne knjižnice sa školskom je jedna od najvažnijih veza na institucionalnoj razini zbog uloge knjižnica u cjeloživotnom učenju, promicanju čitanja i pismenosti i obrazovanju korisnika. Djeca odlaze iz škole i školske knjižnice, a moraju učiti tijekom cijelog života.

Nadalje… IFLA-ine Smjernice za knjižnične usluge za djecu «Školska knjižnica podupire obrazovni proces, a dječja knjižnica usmjerena je na samoobrazovanje i čitanje iz razonode. » To jest okvir kojim je određeno poslanje svake od njih, no da bi mogle ostvariti svoja poslanja, njihove su djelatnosti isprepletene i zahtijevaju suradnju

Ostvarivanje poslanja knjižnice Povećanje broja korisnika i/ili frekvencije korištenja Proširenje resursa; maksimalna iskoristivost resursa Dodana vrijednost; viša kvaliteta programa Učenje; doprinos profesionalnom razvoju; transfer znanja Razmjena iskustava (evaluacija vlastitog rada); stimulativnost Sustav podrške; stvaranje mreže podrške Isti korisnici (kontinuitet ponude u zajednici) Prepoznatljivost u zajednici; ugled u javnosti (ustanovi) Osigurava kratkoročni i dugoročni opstanak postignuća

Moguća područja suradnje ? ? ? “mi njima osiguravamo zajedničko korištenje resursa djecu, zajedničko usavršavanje osoblja oni nama popunjavaju suradnički razvoj zbirki nedostatak građe” zajedničko planiranje programa koordinacija elektroničkih usluga i mreža suradnja u razvoju obrazovnih pomagala organizirani posjeti učenika zajedničko promicanje čitanja i pismenosti zajednički marketing knjižničnih usluga za djecu i mladež međuknjižnična posudba …

◦ ◦ ◦ školska zajednica (unutar škole, druge škole) narodne knjižnice roditelji druge odgojno-obrazovne institucije/ustanove lokalne/regionalne vlasti, njihove specijalizirane službe, predstavnici politike (regionalnog planiranja, urbane politike, socijalne politike. . . ) socijalne i zdravstvene službe ustanove kulture (muzeji…) formalne i neformalne organizacije djece i mladih predstavnici civilnog društva (naročito nevladine organizacije uključene u neformalno obrazovanje, kulturnu djelatnost, usmjerene na određene skupine, posebice marginalizirane) mediji predstavnici znanstvenih krugova. .

Što mi ulažemo (nudimo) Što partner ulaže Što mi očekujemo Što partner dobiva Što od toga ima krajnji korisnik (je li cilj u skladu s očekivanim rezultatom) Uvjet za partnerski ugovor školske i dječje knjižnice ◦ Školski knjižničar uključen u kurikulum ◦ Školski i dječji knjižničar dogovaraju na početku školske godine zajednički program 13

Štefiček&Stričević, 2008. Istraživanje 13 školskih knjižnica u Zagrebu Upozorava na stanje ne samo u školskim knjižnicama nego i u dječjim (jer suradnja je interaktivan čin) ◦ U knjižnicama se suradnja unaprijed ne dogovara ◦ Suradnja se različito definira ◦ Niti jedna od istraženih knjižnica ne ostvaruje partnerski odnos (nema pisanih dogovora i zajedničkih planova) ◦ Ne bilježe se posebno podaci u suradnji (ad hoc) ◦ Razlozi nesuradnje – najčešće osobne prirode ◦ “Nedostatak vremena” (umjesto da suradnja olakša i obogati aktivnost) ◦ Suradnja dječje knjižnice s učiteljima

Najčešći: Posjeti školske djece narodnoj knjižnici Filmske projekcije Sudjelovanje u kvizovima Likovne radionice/ Izložbe/ Književni susreti Predstave Sat lektire u narodnoj knjižnici Zajednički projekti Suradnja s mladim novinarima Tribine/ Predavanja Pričaonice/ Igraonice Predstavljanje nakladničke kuće

Objektivni ◦ fizička udaljenost ◦ nedostatak financijskih sredstava ◦ nerazumijevanje okoline i uprave, ◦ izostanak potpore nadređenih Subjektivni ◦ nedovoljna motiviranost knjižničara ◦ nespremnost za promjene ◦ nedostatno poznavanje uloge knjižničara u suvremenom društvu ◦ nedostatno poznavanje poslanja knjižnice Više o ovom istraživanju: Stričević, I. ; Štefiček, K. Suradnja školskih i dječjih knjižnica. // XX. Proljetna školskih knjižničara Republike Hrvatske, Opatija, 2. - 5. travnja 2008. : Suradnja u informacijskom društvu s obzirom na potrebe školskog knjižničarstva: zbornik radova. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje, 2008. Str. 24 -38. Dostupno i na URL: http: //www. azoo. hr/admin/fckeditor/File/Zbornik%2020_%20 Proljetna%20 skolskih%20 knji znicara. pdf

Suradnja školskih knjižničara i učitelja ◦ 85 školskih knjižničara i 45 učitelja Dobrobit od suradnje – UČITELJI: ◦ Uspostaviti dobre odnose – važnost poučavanja kao društvene kategorije i kolegijalno iskustvo ◦ Korist od umrežavanja ◦ Pridonijeti društvenoj dinamici nastave Dobrobit od suradnje – KNJIŽNIČARI: ◦ ◦ Marketing knjižnice Bolji status u školi Knjižnica kao mjesto poticanja suradnje u školi Mogućnost za razvoj pedagoških vještina Samo 6% knjižničara i 5% učitelja razloge vidi u unapređenju postignuća u učenju učenika

Vrijedi li navedeno općenito za suradnju koju iniciraju i u kojoj sudjeluju knjižničari? Jesu li primarni razlozi za suradnju dinamika procesa i marketing? Što korisnici – djeca dobivaju suradnjom knjižnica? ?