2 Svjetski rat 1939 1945 Tko je ratovao

2. Svjetski rat 1939 -1945

Tko je ratovao • Antanta: SSSR, SAD, Velika Britanija • Trojni pakt: Nacistička Njemačka, Fašistička Italija, Japan

Nacistička Njemačka • • Dana 30. siječnja 1933. Adolf Hitler postao je kancelar Njemačke s odobrenjem predsjednika Paula von Hindenburga. Iako je vodio koalicijsku vladu, Hitler je ubrzo položaj predsjednika pretvorio u simboliku i uklonio nenacionalsocijalistički element iz vlade. U vrijeme nacionalsocijalizma u Njemačkoj dolazi do gospodarskog procvata, veliki broj nezaposlenih dobija posao u vojsci. Hitlerova vanjska politika 1930 -ih obilježena je raznim teritorijalnim zahtjevima. Hitlerova ofenzivna vanjska politika dovela je do istupanja Njemačke iz Lige naroda.

Fašistička Italija • • Tijekom fašističkog razdoblja pod vodstvom Benita Mussolinija, nacionalisti i fašisti su državu često nazivali „Talijansko Carstvo” (talijanski: Impero Italiano) ili „Novo Rimsko Carstvo” (talijanski: Nuovo Impero Romano, latinski: Novum Imperium Romanum), ali ti nazivi nisu bili službeni. Za vrijeme fašističkog režima je kraljevina postala saveznik Nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu sve do 1943. godine. Ostatak rata Italija se pridružila saveznim snagama, nakon zbacivanja Mussolinija s mjesta premijera i zabrane fašističke stranke. Mussolini i njegove pristaše osnovali su tzv. Talijansku Socijalnu Republiku na sjeveru Italije, koja je bila nacistička marionetska država i koja je nastavila borbu protiv saveznih snaga.

Teške ratne godine • • U svibnju i lipnju 1940. godine Njemačka vojno slama Nizozemsku, Belgiju i Francusku (okupiravši prije toga u travnju 1940. god. Dansku i Norvešku), te 14. lipnja 1940. godine osvaja Pariz. Sovjetski Savez baš tog dana zahtijeva od Litve bezuvjetnu predaju, te odmah 15. lipnja vojno okupira i tu baltičku državu; prema prethodnom dogovoru, ostavlja Njemačkoj nekoliko litvanskih graničnih pokrajina. U Travanjskom ratu 1941. godine okupira Njemačka uz pomoć Italije i Mađarske područje Kraljevine Jugoslavije; te odmah potom pokorava i Grčku koja se uz Britansku pomoć već šest mjeseci odupirala napadima njemačkog saveznika Italije.

Barbarossa napad na SSSR • Dana 22. lipnja 1941. godine Hitlerova Njemačka iznanadno napada svog dotadašnjeg saveznika Sovjetski Savez. Staljin je posve iznenađen ovim potezom (neki smatraju, da je bio uvjeren da će zapravo SSSR biti taj koji će uspijeti napadom s leđa iznenaditi Hitlerovu Njemačku - u tom trenutku je Sovjetski savez pod oružjem imao čak 5 milijuna ljudi, a industrijska je proizvodnja bila podređena proizvodnji oružja i ratnog materijala), te njemački Wehrmacth - makar znatno slabije naoružan i ne brojniji od Crvene armije[2] - u narednim mjesecima uspijeva uništiti mnogobrojne sovjetske postrojbe i doći pred vrata Moskve. Međutim staje nakon ovoga SSSR na stranu Saveznika, što preokreće tijek rata.

Partizani • Partizani pripadnici su neregularne vojne sile koja je stvorena da bi se suprotstavila kontroli strane sile nad jednim područjem ili stranoj vojnoj okupaciji, nekim pobunjeničkim djelatnostima. Pojam se može koristiti i kao sinonim pokretu otpora, primjeri mogu biti civili koju su se borili protiv nacističke Njemačke ili fašističke Italije u nekoliko zemalja tokom Drugog svjetskog rata. Partizani ili Narodnooslobodilački pokret bio je evropski najefektniji antinacistički pokret otpora. Predvodila ga je Komunistička partija Jugoslavije tokom Drugog svjetskog rata. Komandant je bio Josip Broz Tito. Komunistički jugoslavenski partizani su bili vodeća sila u oslobođenju Jugoslavije tokom Narodnooslobodilačkog rata.

Dan D • Bitka za Normandiju vodila se 1944. između snaga nacističke Njemačke, koje su okupirale zapadnu Europu, i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Sedamdeset godina kasnije, invazija Normandije, poznata i kao Operacija Overlord, ostaje najveća pomorska invazija u povijesti, invazija koja je uključivala preko tri milijuna vojnika koji su prevezeni preko kanala La Manche iz Engleske u Normandiju u okupiranoj Francuskoj.

SAD i Japan • Početkom 1943. trpe Sile Osovine velike poraze. Italija je prisiljena na kapitulaciju iste godine, sovjetske snage su na istočnom bojištu krenule u protunapad, a napredovanje japanskih snaga na Tihom oceanu je zaustavljeno. Krajem 1943. godine zračne snage SAD pokreću kampanju masovnog bombardiranja Japana. Američka je vojska, uz velike gubitke, osvajala otok po otok na Pacifiku i postupno se približavala Japanu. Usprkos velikim gubitcima i uništavanju japanskih gradova i industrije, vodstvo zemlje još uvijek nije pristajalo na predaju. Nastavljene su žestoke borbe u kojima su Amerikancima velike probleme stvarali kamikazepiloti samoubojice. Stoga su Amerikanci odlučili upotrijebiti novo, strašno oružje – atomsku bombu. Opravdanost te odluke američkog predsjednika Trumana i danas je predmetom rasprave. Mnogi misle da bi se Japan ionako uskoro predao. Američki vrh odluku je opravdao potrebom da se rat što prije završi kako bi se izbjegle nepotrebne žrtve američkih vojnika.

Kraj