Vjetina ispitivanja stranaka svjedoka i vjetaka u sudskom

Vještina ispitivanja stranaka , svjedoka i vještaka u sudskom postupku mr. Jelena Barkić, specijalist kliničke psihologije mr. Ljerka Hajncl, specijalist psihologije rada (2007. )

Psihologija svjedočenja EPIZODIČKO PAMĆENJE n je deklarativno dugoročno pamćenje n odnosi se na vremensko određivanje toga kada su se događaji zbili (epizode) i njihovo vremensko –prostorno povezivanje n određuje ga gdje i kada je neka informacija usvojena n Problem svjedočenja u uskoj povezanosti sa svojstvima epizodičkog pamćenja

Čimbenici koji utječu na dosjećanje/ točnost epizodičkog pamćenja n n Pažnja i dubina obrade informacija Dob n Kontekst (emocije, raspoloženje, fiziološko stanje, osobine ličnosti) Vrijeme između događaja i dosjećanja n Razina pobuđenosti n

Informacije epizodičkog pamćenja n organizirane su kronološki i ili spacijalno n osjetljive na interferenciju (čitanje , razgovor) n nalaze se uz svjestan napor n rekonstruktivne su = praznine u sjećanju se nesvjesno popunjavaju sadržajima umetnutim na temelju prethodnog znanja i pretpostavki o tome što se dogodilo

Obilježja standardnog policijskog intervjua (Fisher i sur. 1987. i Georg 1991. ) n n n n n Prekidanje odgovora svjedoka Obrazac pitanje-odgovor Neprimjeren redoslijed pitanja Negativne formulacije Usmjeravajuća i sugestivna pitanja Neprimjeren rječnik Procjenjivačke primjedbe Propust analize detalja Zanemarivanje auditivnih informacija

Vrste pitanja Opća pitanja n Fokusiran pitanja (ljudi, okolnosti, događaji) n Pitanja višestrukog izbora n Da-ne pitanja n Sugestivna pitanja n

Vrste sugestivnih pitanja (Roso , 1995. ) Potpuno disjunktivna (dopušta samo odgovor Da ili Ne) Je li XY platio račun ili ne? n Nepotpuno disjunktivna (dopušta više ponuđenih alternativa) Je li XY platio račun, molio odgodu plaćanja ili odbio platiti račun? n

n n n Espektativna / očekujuća (upućuju upitanog na odgovor koji se očekuje) Zar ne, vi niste odbili platiti račun ? Odlučna (naslućuje se željeni odgovor) Jeste li odbili platiti račun? Kapciozna / obmanjujuća Kako je XY odbio platiti račun? (iako prethodno nije utvrđeno da je XY odbio platiti račun)

Kako do istinite izjave ? Percepcija Pamćenje Komunikacijske Sposobnosti Kognitivnomoralni čimbenici Motivacija Istinita izjava Način uzimanja izjave Neistinita izjava Lažna izjava

Kognitivni /spoznajni intervju ( Ed Geiselman i Ron Fisher 1984. ) Posebna tehnika ispitivanja svjedoka pomoću koje se povećava količina i kvaliteta podataka u odnosu na uobičajene metode ispitivanja n Temeljen na spoznajama o: socijalnim interakcijama (socijalna ф) vještinama komuniciranja epizodičnog pamćenja (kognitivna ф) n

Tehnike kognitivnog intervjua Obnavljanje, oživljavanje konteksta događanja dosjećanje cjelovitije što je kontekst intervjua sličniji situaciji - poticaj mentalnog vraćanja na mjesto, u vrijeme događanja n Kompletnost, potpunost, sveobuhvatnost dosjećanja navoditi da se iznesu svi detalji bez svijesti o važnosti n

n n Dosjećanje u obrnutom smjeru, promjena redoslijeda manje pod utjecajem sheme Promjena perspektive pri dosjećanju mijenjanje mentalne perspektive povećava cjelovitost

Vještine koje poboljšavaju kognitivni intervju Izgradnja odnosa povjerenja između suca i svjedoka Upoznavanje, stvaranje ugodne i opuštene atmosfere, transfer kontrole Tehnike fokusiranog usmjerenog dosjećanja Svjedoku dati uputu o stvaranju mentalne slike događanja Postavljanje pitanja koja prate tijek misli svjedoka Staviti se u mentalni okvir svjedoka i prikladno postavljati pitanja Suportivno ponašanje suca, pružanje podrške Sudac opušten, bez naglih pokreta, pokazuje pažnju onome što se govori, ne prekida

Zlatna pitanja kriminalistike (Roso , 1995. ) Otvorena pitanja n Što se dogodilo? n Kada se dogodilo? n S kim. . . ? n Zašto se dogodilo? n Tko. . ? n Gdje. . ? n Čime. . ? n Koga ili što. . ? Koristiti i: zatvorena pitanja (potpuno ili djelomično disjunktivna n Dopunjujuća n Precizirajuća n Podsjećajuća n Kontrolna (izvor spoznaje, ista pitanja u drugom kontekstu ili drukčije formulirana)

13 vještina kognitivnog intervjua Faza A 1. Predstavljanje i uvodni razgovor 2. Aktivno slušanje Faza B 3. Svjedok aktivno i samoinicijativno iznosi podatke (nije pasivno ispitivan) 4. Postavljanje otvorenih i zatvorenih pitanja 5. Stanka nakon odgovora koja prethodi postavljanju nadovezujućih pitanja 6. Ne prekidati

13 vještina kognitivnog intervjua Faza C 7. Eksplicitno zahtijevanje detaljnih opisa Faza D 8. Poticanje na intenzivnu koncentraciju 9. Poticanje na slikovito izražavanje 10. Ponovno predočavanje origilnalne situacije Faza E 11. Usvajanje perspektive svjedoka 12. Postavljanje kompatibilnih pitanja Faza F 13. Slijeđenje i praćenje tijeka kognitivnog intervjua

Psihološki čimbenici koji utječu na presuđivanje 1. Imaju li različite skupine (rasa, spol, religija, političko opredjeljenje, lice) isti položaj pred pravnim sustavom? 2. Koji je utjecaj sociodemografskih obilježja, stavova, uvjerenja i osobina sudaca na presuđivanje

Psihološki čimbenici koji utječu na presuđivanje Utječu jako : n n Spol počinitelja Rasa počinitelja Nisu važni: n n n Dob počinitelja Bračni status počinitelja Zaposlenje počinitelja

Psihološki čimbenici koji utječu na presuđivanje Utječu slabije: n Starost suca (stariji-pritvor, dulje kazne, stroži prema recidivistima, blaži prema starijima i bijelcima) n Religijsko opredjeljenje suca (veća strogost represivnijih vjera - katolici, baptisti, fundamentalisti) n Političko opredjeljenje n Suci prije državni odvjetnici (stroži kod žena i u djelima nasilja; blaži u imovinskim deliktima i kod ovisnika) n Spol suca (sutkinje strože, suci nisu blaži prema ženskom spolu) n Ličnost suca (stroži- autoritarni, unutarnji lokus kontrole)

Kriteriji vjerodostojnosti iskaza n 1950 -tih Undeutch-ova hipoteza: izjave temeljene na mašti, iluziji ili laži razlikuju se po sadržaju i kvaliteti od izjava temeljenih na stvarno proživljenim događajima Procjena vjerodostojnosti izjave (Statement Validity Assesment SVA ) Kriterijski temeljena sadržajna analiza (Criteria-based Content Analysis-CBCA )

Lista za procjenu vjerodostojnosti izjave ( SVA) Psihološke karakteristike n n n 1. Prikladnost jezika i znanja 2. Prikladnost emocija 3. Podložnost sugestiji

Lista za procjenu vjerodostojnosti izjave ( SVA) Karakteristike provedenog intervjua n n 4. Postojanje navodećih, sugestivnih pitanja ili neodgovarajuća metoda ispitivanja (obećavanje nagrade, prijetnja kaznom) 5. općenita primjerenost intervjua

Lista za procjenu vjerodostojnosti izjave ( SVA) Motivacija n n n 6. Motivi za prijavu, svjedočenje. . . 7. Kontekst otkrivanja ili prijave 8. Pritisci da se lažno svjedoči

Lista za procjenu vjerodostojnosti izjave ( SVA) Pitanja vezana uz istragu n n 9. Konzistentnost s prirodnim zakonitostima 10. Konzistentnost s drugim izjavama, s drugim dokazima

Kriteriji vjerodostojnosti iskaza I Kriteriji za analizu općih kriterija izjave: 1. Logička struktura 2. Nestrukturirana produkcija (stil i redoslijed s neorganiziranošću i digresijama) 3. Opširnost detalja (specifičnost opisa mjesta vremena osoba, objekata, događaja)

Kriteriji vjerodostojnoti iskaza II Kriteriji za analizu specifičnih sadržaja izjave: 4. Povezanost s kontekstom (vremenska i prostorno i s drugim događajima) 5. Opis interakcija (postupci i reakcije, razgovor) 6. Reprodukcija razgovora 7. Neočekivane komplikacije tijekom djela

Kriteriji vjerodostojnoti iskaza III Kriteriji za analizu posebnosti sadržaja: 8. Neobični detalji 9. Preobilnost detaljima 10. Krivo razumijevanje točno reproduciranih detalja 11. Povezane vanjske asocijacije 12. Navodi o subjektivnom psihičkom stanju 13. Atribucija psihičkog stanja druge strane/počinitelja

Kriteriji vjerodostojnoti iskaza IV Kriteriji za analizu sadržaja vezanog uz motivaciju: 14. Spontane ispravke 15. Priznavanje nedostataka sjećanja ili znanja o nekom dijelu događaja 16. Postavljanje sumnje u vlastito svjedočenje 17. Samoosuđivanje 18. Nalaženje isprike za drugu stanu/počinitelja

Kriteriji vjerodostojnosti iskaza V Kriteriji za analizu sadržajnih elemenata specifičnih za kriminalno djelo: 19. Detalji karakteristični za kazneno djelo Minimalni rezultat da bi izjava bila vjerodostojna = 7 bodova (prvih 5 plus još 2)

Subjektivni i objektivni pokazatelji laži Subjektivni indikatori laži = uvjerenja ljudi o tome što su indikatori laži = znakovi, sterotipi koje ljudi drže korisnim u procjeni iskrenosti LAŽ - NEVERBALNO : Izbjegavanje pogleda Više pokreta TJESKOBA Dugo vremena za odgovor Zamuckivanje Povišen ton glasa LAŽ

Subjektivni i objektivni pokazatelji laži Objektivni pokazatelji laži = sistematske razlike u verbalnom i neverbalnom ponašanju kod laganja LAŽ ovisi o : vrsti laži (jednostavne / složene) ulogu (visok / nizak) osobinama ličnosti (kreativnost, inteligencija, niska empatija )

3 pristupa koja objašnjavaju ponašanje ljudi dok lažu EMOCIONALNI n Pri laganju se proživljava strah, krivnja, uzbuđenje n Jačina emocija ovisi o osobinama ličnosti i okolnostima laganja n Povišen ton glasa n Mikro-izrazi n Nestrukturirana produkcija u uzrujanosti

3 pristupa koja objašnjavaju ponašanje ljudi dok lažu KONTROLIRAJUĆI / KONTROLA PONAŠANJA n n n smanjiti ponašanja za koja se pretpostavljaju da upućuju na laž i povećati učestalost ponašanja koja upućuju na istinu Kočenje vlastitog ponašanja - nespontanost, rigidnost Manje pokreta ruku i prstiju Porast pogrešaka u govoru/ponavljanje Manje detalja

3 pristupa koja objašnjavaju ponašanje ljudi dok lažu KOGNITIVNI n n n U laži veliko kognitivno opterećenje da se mora ostaviti što bolji dojam - smanjeno neverbalno Uložiti trud u normalno ponašanje – pošten i uvjerljiv!! Ponašanje suprotno stereotipu lažljivca Rigidno, inhibirano s manje pokreta Gledati u oči, govoriti fluentno, konstrukcija iskaza koji ostavlja dojam, izostavljanje informacija koje štete slici iskrene osobe, manje spontanih ispravki

Istina i laž

I ZA KRAJ

Nadajmo se ovakvoj sudačkoj praksi

Sa željom da ne bude ovako