Uvod u programiranje Programski jezici Programski jezik C

Uvod u programiranje: Programski jezici Programski jezik C++ 1 29. 1. 2015

Program, algoritam Program je niz instrukcija koji ostvaruje neki algoritam. Algoritam je svaki jasan precizan, uređen i nedvosmislen niz koraka koji u konačnom vremenu dovodi do rješenja nekog problema – ukoliko problem ima rješenje; odnosno u konačnom vremenu daje odgovor da problem nema rješenje – ukoliko je to doista tako. Programski jezik C++ 2 29. 1. 2015

Naredbe - program Računar može riješiti postavljeni zadatak samo ako dobije uputstvo (niz naredbi) kako to učiniti. Kombinacijom naredbi nastaje program. Programer pišući program niže naredbe u smislenom redoslijedu. Naredbe moraju biti u obliku u kojem će ih računar razumjeti. Programski jezik C++ 3 29. 1. 2015

Programski jezik – ključne riječi i sintaksa Programski jezici su jezici kojima se pišu računarski programi. Svaki programski jezik koristi vlastiti, ograničeni skup riječi koje imaju posebna značenja a nazivamo ih ključnim riječima. Za svaki su programski jezik propisana pravila slaganja ključnih riječi u naredbe. Takva se pravila nazivaju sintaksa. Ako se ne zadovolji propisana sintaksa, program će biti neispravan i neće se moći izvršiti. Programski jezik C++ 4 29. 1. 2015

Strojni (mašinski) jezik Prvi računari bila su vrlo složeni za korištenje. Njih su koristili isključivo stručnjaci koji su bili osposobljeni za komunikaciju s računarom. Ta komunikacija se sastojala od dva osnovna koraka: davanje instrukcija računaru i čitanje rezultata obrade. I dok se čitanje rezultata vrlo brzo učinilo koliko-toliko snošljivim uvođenjem štampača na kojima su se rezultati ispisivali, unošenje instrukcija - programiranje - se sastojalo od mukotrpnog unosa niza nula i jedinica. Ti nizovi su davali računaru upute kao što su: "saberi dva broja", "premjesti podatak s neke memorijske lokacije na drugu i slično. Programski jezik koji omogućava ovu komunikaciju naziva se strojni (mašinski) jezik. Programski jezik C++ 5 29. 1. 2015

Strojni (mašinski) jezik U užem smislu strojni jezik računara (engl. machine language, machine code) je binarni prikaz programa za računar. To je ujedno i jedini oblik programa koji računar “razumije” te se svaki drugi oblik programa mora prije izvođenja prevesti u strojni oblik. Program napisan u strojnom jeziku za jednu vrstu računara, tj. jedan tip procesora, nije primjenljiv na drugoj vrsti procesora. Svaki procesor ima sebi svojstven strojni jezik. Program napisan u strojnom jeziku nazivamo izvršni program ili izvršni kod budući da ga računar može neposredno izvršiti. Programski jezik C++ 6 29. 1. 2015

Asembler Pisanje instrukcija u binarnom kodu dosta je nepraktično pa su razvijeni simbolički jezici u kojima su binarne instrukcije zamijenjene mnemoničkim oznakama. Programer unosi program napisan u mnemoničkim oznakama u tekstualnu datoteku pomoću editora teksta i zatim poziva program koji mnemoničke oznake prevodi u binarne instrukcije strojnog jezika. Program koji vrši konverziju naziva se asembler (eng. assembler) a sam se programski jezik naziva asemblerski jezik ili jednostavno asembler. Programski jezik C++ 7 29. 1. 2015

Asembler, nastavak Program napisan u asemblerskom jeziku nazivamo izvorni program (eng. source code). Pisanje programa time postaje dvostepeni proces koji obuhvata: 1. pisanje izvornog programa i 2. prevođenje izvornog programa u izvršni program. Programer se tako oslobađa mukotrponog pisanja binarnih instrukcija te se dobiva do određene mjere strojna neovisnost izvornog programa. Programski jezik C++ 8 29. 1. 2015

Primjer Sljedeći primjer pokazuje dio izvršnog koda (strojni jezik) i njemu ekvivalentan izvorni, asemblerski kod. (Radi se o asembleru za Intelov mikroprocesor 8086): Programski jezik C++ 9 29. 1. 2015

Programiranje na asembleru Pisanje programa u asemblerskom jeziku daje programeru potpunu kontrolu nad svim komponentama računara. Programer stoga mora poznavati arhitekturu računara za kojeg piše program te kontrolirati sve operacije koje računar izvršava. Program napisan u asembleru mora biti preveden u binarni oblik odgovarajućim programom prevoditeljem da bi ga procesor “razumio”. Oni su ešto čitljiviji i lakši za razumijevanje od binarnog zapisa, ali ih je još uvijek teško pisati i ispravljati. I oni ovise od vrste i unutrašnje građe računara pa se u načelu mogu izvršavati samo na procesoru za koji su pisani. Programski jezik C++ 10 29. 1. 2015

Viši programski jezici Izvorni program napisan u asembleru nije prenosiv između računara različite arhitekture. Zbog svih tih razloga za većinu programerskih zadataka koriste se viši programski jezici. Viši programski jezici (C, Pascal, FORTRAN, C++, Java, Perl, Python, . . . ) razvijeni su kako bi se prevladali nedostaci asemblerskog jezika. Oni oslobadaju programera potrebe poznavanja arhitekture računala, omogućavaju prenosivost programa izmedu računara različitih arhitektura te brže i jednostavnije programiranje. Programski jezik C++ 11 29. 1. 2015

Viši programski jezici Programi napisani u višem programskom jeziku moraju prije izvodenja proći postupak prevodenja u izvršni kod što je zadatak prevodioca (eng. compiler). Naredbe višeg programskog jezika prilagođene su tipu podataka s kojima programski jezik manipuliše i operacijama koje nad podacima treba vršiti. To je osnovna razlika naspram asemblera koji je prilagoden načinu funkcioniranja mikroprocesora i pridodatih logičkih sklopova. Programski jezik C++ 12 29. 1. 2015