PLEMENITI OBOJENI METALI Matej Lazarevi Plemeniti obojeni metali

PLEMENITI OBOJENI METALI Matej Lazarević

• Plemeniti obojeni metali pripadaju skupini metala koja se ne spaja s reagensima, a posebno ne s kiselinom • Potpuno su antikorozivni • Najveću primjeni imaju u izradi nakita i ukrasa • Mogu se u specijalnim slučajevima koristiti u tehnici (elektrotehnika i elektronika) • U skupinu plemenitih obojenih metala ubrajamo: a) Zlato b) Srebro c) Platina d) Živa

ZLATO (Au) • • kemijski simbol: Au (lat. aurum) • Veoma je teško dobiti zlato u kemijski potpuno čistom obliku jer često spaja s drugim metalima miješane kristale atomski broj: 79 atomska masa: 196, 967 relativna gustoća: 19, 30 g/cm 3 temperatura tališta: 1064, 0 °C U elementarnom stanju zlato je plemeniti metal žute boje i jakog sjaja, mekan i vrlo rastezljiv Čisto zlato izvanredno je otporno na zrak, vodu, kisik, sumporvodik, razne kiseline i većinu solnih otopina

ZLATO (Au) • Danas su uobičajene legure zlata sa srebrom i bakrom za žuto zlato, ili sa niklom, cinkom i paladijem za bijelo zlato. • Kao i ostale legure sa plemenitim metalima tako i zlatne imaju podatke o finoći tj. o udjelu samog čistog zlata u toj leguri. Ta finoća navodi se u karatima ili promilima. • Nakit koji se u Hrvatskoj najčešće prodaje je 585 ili 14 karata finoće, što znači da u sebi sadrži 58, 5% čistoga zlata i ostatak drugih metala. • Za nakit se još često upotrebljavaju i druge legure od 8, 10, 12, 18 karata. Što je karataža veća, zlato, pa samim tim i sam predmet, je kvalitetnije.

SREBRO (Ag) • • kemijski simbol: Ag (lat. argentum) atomski broj: 47 atomska masa: 107, 870 relativna gustoća: 10, 50 g/cm 3 temperatura tališta: 960, 5 °C Elementarno srebro je bijeli, kovak, vrlo rastezljiv plemenit metal. U prirodi se nalazi samorodno, najčešće u blizini zlata i bakra, i u nekim rijetkim rudama

SREBRO (Ag) • Oko jedne trećine svjetske proizvodnje srebra upotrebljava se za kovanje novca, ostatak najvećim dijelom za stolni pribor i za nakit • • Čisto srebro, kao i čisto zlato, premekano je za izradu nakita pa ga je potrebno legirati • Otporan je na koroziju i najbolji je vodič električne struje. Najbolje se legira sa bakrom što mu daje dobru žilavost bez gubljenja blještavog sjaja koji je karakterističan za srebro

PLATINA (Pt) • • kemijski simbol: Pt (lat. platinum) atomski broj: 78 atomska masa: 195, 080 relativna gustoća: 21, 50 g/cm 3 temperatura tališta: 1773, 0 °C Platina je u elementarnom stanju sivo bijel, sjajan i žilav metal koji se užaren može kovati Platina je plemeniti metal, otporan prema većini kemikalija: prema svim kiselinama, rastaljenim solima i živi Čest je naziv za platinu i „Bijelo zlato”

PLATINA (Pt) • Za izradu nakita se upotrebljava legura platine sa 5 -10% iridija ili 5% rutenija, ponajviše zato jer je čista platina, kao i čisto zlato, premekana da bi se iz nje napravio nakit • Otporna je na oksidaciju, tako da kod lotanja nije obavezna upotreba flurona, sredstva koje ujedno štiti od oksidacije kod lotanja • Budući da platina ima visoko talište preporučljivo je za lotanje korištenje plamenika na plin i kisik.

ŽIVA (Hg) • • Elementarna živa je jedini je tekući metal Na običnoj temperaturi tvori žitku tekućinu velike gustoće (13, 6 puta teža od vode) Boje i sjaja je poput srebra, velike napetosti površine (ne kvasi čvrste površine) Talište žive -38, 84°C, vrelište 356, 6°C. Na suhom se zraku živa ne mijenja, na vlažnom se postepeno prevlači tankom oksidnom prevlakom. Živa se ubraja u najrjeđi element u zemljinoj kori Živa i živina isparavanja su vrlo otrovna

PITANJA ZA PROVJERU USVOJENOSTI SADRŽAJA: • Nabroj plemenite obojene metale • Za što se koriste plemeniti metali? • U čemu se mjeri čistoća zlata? • Koji je najbolji legirajući element za srebro? • Koji još naziv koristimo za platinu? • Gdje se sve koristi živa i kako utječu njena isparavanja na žive organizme?

HVALA NA PAŽNJI!