Osnove programiranja 21 10 2021 predava Zadaci Svakodnevni

Osnove programiranja 21. 10. 2021. predavač:

Zadaci Svakodnevni životni zadaci Računalo je stvoreno da nam pomogne u rješavanju svakodnevnih zadataka. U rješavanju koristimo logiku, iskustva, znanja, intuiciju i osjećaje Kako ono to radi? • • prema unaprijed zadanim pravilima određene stvari pamti, ali i odlučuje prema određenim smjernicama Računalo trebamo pripremiti za određenu vrstu zadataka, a zadatke koje pred njega postavljamo moramo pretvoriti u njemu razumljiv oblik.

Kako čovjek pretvara zadatke iz svijeta koji ga okružuje u oblik prihvatljiv računalu? Opisom i analizom konkretnog problema (Što imam? - Što želim? ) promatranje, istraživanje, razmišljanje, razgovor Određivanjem postupka rješavanja problema (Što raditi i kako? ) crtanje dijagrama tijeka, zapis u pseudokodu Zapisom puta do rješenja na način kako ga razumije računalo – "računalnim jezikom" programiranje u programskom jeziku RAČUNALNI PROGRAM

? Korisnik računala ü ne piše programe već pokreće već gotove programe instalirane ili spremljene na računalu Program se izvršava, zahtjeva od korisnika unos pojedinih parametara i vraća rezultat kao rješenje problema. include <stdio. h> void main () { int a, b, c; scanf ("%d, %d", &a, &b); z=a+b; printf ("%d", z); }

include <stdio. h> void main () { int a, b, c; scanf ("%d, %d", &a, &b); z=a+b; printf ("%d", z); } Program je niz naredbi koje se izvode točno određenim redom i s točno određenim ciljem. Temeljni element programa je naredba. Naredbama se točno opisuje što i kako računalo treba raditi. Naredba predstavlja nalog računalu za izvršenje određene radnje. Programe pišu stručnjaci – programeri i pri tome koriste neki od programskih jezika razumljivih računalu. Postupak nastajanja programa naziva se programiranje. Pravilnom upotrebom programa korisnik upravlja računalom.

PROGRAMSKI JEZICI Programski jezik je skup ključnih riječi i pravila za njihovo korištenje koje “razumije” računalo. Razvoj programskih jezika pratio je razvoj računala. Prva generacija: strojni jezici Strojni jezik je binarni prikaz programa za računalo. programski jezik prvih računala programe su uglavnom pisali konstruktori računala i oni se nisu mogli prenositi s računala na računalo vezan je uz građu računala (od programera se zahtijeva dobro poznavanje građe) otežano je pisanje programa velika je vjerojatnost pogreške pri pisanju programa

PROGRAMSKI JEZICI Druga generacija: simbolički jezici, asembler Programer pri pisanju operacija koristi riječi izvedene iz svakodnevnog govora (uglavnom engleskog), a za podatke koristi varijable. “Olakšano” pisanje programa Za vrijeme izvođenja programa memorija može primiti samo niz nula i jedinica. Stoga se svaka naredba asemblerskog jezika prije izvođenja prevodi u strojnu naredbu

PROGRAMSKI JEZICI Treća generacija: viši programski jezici U višim programskim jezicima više naredbi strojnog ili asemblerskog jezika zamjenjuje se jednom naredbom višeg programskog jezika. Programer ne treba poznavati građu računala, a isti se program može pokrenuti na različitim modelima računala. FORTRAN, ALGOL, COBOL, PL/1, Ada, LISP, PROLOG BASIC (QBASIC), LOGO, Pascal, C (C++) TO ZBROJI MAKE “A READ MAKE “B READ MAKE “Z : A+: B PR : Z END INPUT A INPUT B Z=A+B PRINT Z END program zbroji; var a, b: integer; begin readln (a); readln (b); z: =a+b; writeln (z); end. #include <stdio. h> void main () { int a, b, c; scanf ("%d, %d", &a, &b); z=a+b; printf ("%d", z); } Proceduralni jezici

Program zapisan u višem programskom jeziku naziva se izvorni program (source code). QBASIC - datoteke tipa. BAS Pascal - datoteke tipa. PAS C++ -. CPP datoteke interpreteri JEZIČNI PREVODITELJI prevode program u strojni jezik kompajleri Tijekom svakog izvođenja interpreteri prevode svaku naredbu izvornog programa u strojni (binarni) oblik. (primjer BASIC-a) Kompajleri izvorni program prevode u strojni oblik u posebnom postupku prevođenja (kompajliranja). Prevođenjem izvornog programa dobit ćemo datoteku objektnog koda (object code). Povezivanjem objektnog koda s već postojećim bibliotekama nastaje izvršni program (EXEcutable program). Za pokretanje programa na bilo kojem računalu dovoljna je njegova izvršna verzija. (primjer Pascala, C-a)

PROGRAMSKI JEZICI Četvrta generacija: jezici prilagođeni krajnjim korisnicima § upitni jezici za bazu podataka (SQL) Objektno programiranje Programeri programe sastavljaju od već gotovih dijelova - objekata. Visual BASIC, Visual C Već je i programski jezik C++ objektno orijentiran, ali omogućava i pisanje proceduralnog koda. Programski jezici neovisni o sklopovlju i operacijskom sustavu INTERNET Java

Što smo naučili? • • Što je programiranje? Što je program? Tko piše program? Što je naredba? Kako zovemo jezike u kojima zapisujemo program? • Nabroji vrste programskih jezika i njihove osnovne karakteristike. 12

Zadaci Jesi li tijekom osnovne škole programirao? § Napiši (potraži) nekoliko programa u QBASICU? § Nabroji osnovne naredbe QBASICA. § Potraži neki program u Pascalu § Potraži neki program u C-u 13