Najvece matematike zagonetke Neke od najveih matematikih zagonetki

  • Slides: 9
Download presentation
Najvece matematičke zagonetke

Najvece matematičke zagonetke

Neke od najvećih matematičkih zagonetki: √ Kvadratura kruga √ Henojska kula √ Arhimedov Stomakion

Neke od najvećih matematičkih zagonetki: √ Kvadratura kruga √ Henojska kula √ Arhimedov Stomakion √ Raselov paradoks √ Rubikova kocka √ Kanap oko sveta

Kvadratura kruga je pojam vezan za najpoznatiji antički matematički problem. To je skraćeni naziv

Kvadratura kruga je pojam vezan za najpoznatiji antički matematički problem. To je skraćeni naziv za problem koji se najčešće opisuje rečenicom: Konstruisati kvadrat iste površine kao dati krug. Geometrijska konstrukcija broja π je nemoguća, a to je tek 1882. godine pokazao Lindeman dokazujući da π nije algebarski već transcendentan broj.

Henojska kula, iz 1883. koju je izmislio francuski matematičar Edouard Lucas 1883. godine, a

Henojska kula, iz 1883. koju je izmislio francuski matematičar Edouard Lucas 1883. godine, a koja je prvobitno bila prodavana kao igračka. Zadatak se sastoji u tome da se krugovi, koji su poređani po veličini na jednom stubiću od najvećeg na dnu prema najmanjem prema vrhu, premeste na drugi stubić u minimalnom broju poteza. U jednom potezu dopušteno je preneti samo 1 krug, pri čemu se veći ne sme stavljati na manji. Prilikom prenošenja je dozvoljeno korištenje sva 3 stubića. Ispostavilo se kako najmanji broj poteza iznosi 2<n> - 1, gde n vredi za broj krugova. Ovo bi značilo kako u slučaju da imate 64 kruga i svaki pomerite brzinom od 1 sekunde, celokupno premeštanje svih krugova će trajati približno 585 milijardi godina.

Godine 2002. istoričar matematike Revijel Nec sagledao je na nov način Arhimedov rad o

Godine 2002. istoričar matematike Revijel Nec sagledao je na nov način Arhimedov rad o slagalici poznatoj kao „Stomakion“. Proučavajući taj drevni spis, on je shvatio da zagonetka spada u oblast kombinatorike, matematičke grane koja proučava na koliko načina jedan problem može da se reši. Zadatak „Stomakiona“ jeste da otkrijete na koliko načina 14 oblika slagalice može da se složi tako da čine kvadrat. Godine 2003. matematičari su pronašli rešenje: na 17. 152 načina.

Godine 1901. britanski filozof i matematičar Bertrand Rasel otkrio je mogući paradoks koji je

Godine 1901. britanski filozof i matematičar Bertrand Rasel otkrio je mogući paradoks koji je uvodio potrebu za modifikovanjem teorije skupova. Jedna verzija Raselovog paradoksa govori o gradu sa jednim muškim berberinom koji svakog dana brije one muškarce koji ne briju sami sebe, i nikog drugog. Da li berberin brije samog sebe? Po ovom scenariju ispada da se berberin brije ako i samo ako ne brije sebe! Rasel je shvatio da mora da izmeni teoriju skupova kako bi izbegao ovakvu konfuziju. Jedan od načina da se obori ovaj paradoks sastojao bi se u tome da jednostavno kažemo da takav berberin ne postoji. Uprkos tome, matematičari Kurt Gedel i Alan Turing otkrili su da je Raselova teorija korisna za proučavanje različitih grana matematike i obrade informacija.

Rubikovu kocku izmislio je mađarski vajar i profesor arhitekture Erne Rubik 1974. godine. Kocku

Rubikovu kocku izmislio je mađarski vajar i profesor arhitekture Erne Rubik 1974. godine. Kocku čini 3 x 3 reda manjih kocki čijih je šest strana obojeno u različite boje. Dvadeset šest spoljnjih manjih kocki su tako spojene da se tih šest stranica mogu okretati. Cilj igračke je da se njeni delovi postave tako da svaka strana bude u jednoj boji. Ukupno ima 43. 252. 003. 274. 489. 856. 000(8!) različitih načina sklapanja manjih kocki. Kada biste imali po jednu kocku za sve ove „legalne“ položaje, mogli biste da pokrijete površinu Zemlje, uključujući i okeane, oko 250 puta.

Kon pac oko sveta Ovaj „biser“ iz 1702. godine pokazuje kako intuicija može da

Kon pac oko sveta Ovaj „biser“ iz 1702. godine pokazuje kako intuicija može da nas prevari. Zamislite da imate kanap koji je čvrsto obavijen oko „ekvatora“ košarkaške lopte. Koliko treba da produžite kanap da bi on bio jednu stopu (30 cm) udaljen od svake tačke duž te linije? Zamislite zatim da kanap obavija loptu veličine Zemljine kugle, što znači da je dugačak približno 40. 234 kilometra. Koliko morate da ga produžite pa da bude udaljen od tla jednu stopu (30 cm) duž celog ekvatora? Odgovor će vas iznenaditi: kanap će biti u oba slučaja, i za loptu i za Zemlju, duži za 2 π (ili oko 191 santimetar). Ako je r poluprečnik Zemlje, a 1+r poluprečnik uvećanog kruga u santimetrima, možemo da uporedimo obim kružnica pre – 2 π r – i posle – 2 π (1 + r).

Literatura -http: //sh. wikipedia. org/ -http: //natasacicic. wordpress. com/2013/07/03/za-radoznale-ljubitelje-matematike/ -http: //www. najbolje. info/razno/top-10 -najvece-matematicke-zagonetke

Literatura -http: //sh. wikipedia. org/ -http: //natasacicic. wordpress. com/2013/07/03/za-radoznale-ljubitelje-matematike/ -http: //www. najbolje. info/razno/top-10 -najvece-matematicke-zagonetke