Kvalifikacija za zanimanje medicinska sestra ope njegemedicinski tehniar

  • Slides: 14
Download presentation
Kvalifikacija za zanimanje medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege Razred: Treći Predmet: Profesionalna

Kvalifikacija za zanimanje medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege Razred: Treći Predmet: Profesionalna komunikacija u sestrinstvu Marija Kresoja Zadar, travanj 2020.

Profesionalna komunikacija u sestrinstvu Nastavna cjelina: Komunikacija s osobama sa senzoričkim, kognitivnim i psihičkim

Profesionalna komunikacija u sestrinstvu Nastavna cjelina: Komunikacija s osobama sa senzoričkim, kognitivnim i psihičkim poteškoćama Nastavna jedinica: Komunikacija s osobama sa senzoričkim oštećenjem i oštećenjem govora

Ishodi učenja: Navesti neka od glavnih obilježja osoba s oštećenim vidom i gluhoslijepih osoba

Ishodi učenja: Navesti neka od glavnih obilježja osoba s oštećenim vidom i gluhoslijepih osoba Navesti primjere ograničene komunikacijske sposobnosti Navesti preporuke u komunikaciji s osobama oštećena sluha i govora

Uvod Za početak razmislimo i odgovorimo Zbog čega je komunikacija s osobama koje imaju

Uvod Za početak razmislimo i odgovorimo Zbog čega je komunikacija s osobama koje imaju oštećenja sluha i vida specifična? Koja znanja i vještine mora poznavati medicinska sestra/ tehničar koji skrbi o bolesniku s oštećenjima sluha i vida? Poznajete li osobe koje imaju senzorička oštećenja (u vašoj sredini ili javne osobe)?

KOMUNIKACIJA S OSOBOM SLABIJEG SLUHA I VIDA Da bismo ostvarili dobru komunikaciju s osobom

KOMUNIKACIJA S OSOBOM SLABIJEG SLUHA I VIDA Da bismo ostvarili dobru komunikaciju s osobom slabijeg sluha ili vida, prije svega je potrebno utvrditi kad je oštećenje nastalo. Ako su oštećenja nastala u ranom djetinjstvu, osoba je vjerojatno razvila drugačiji način komuniciranja nego ako su oštećenja nastala npr. u starosti (Arnold i Underman Boggs, 2003).

PRAVILA KOJIH SE TREBA PRIDRŽAVATI PRI KOMUNIKACIJI S OSOBAMA SLABIJEG SLUHA Usmjeriti govor prema

PRAVILA KOJIH SE TREBA PRIDRŽAVATI PRI KOMUNIKACIJI S OSOBAMA SLABIJEG SLUHA Usmjeriti govor prema onome uhu na koje osoba bolje čuje Govoriti jasno i glasno Govoriti normalnom brzinom (oko 125 riječi u minuti)ako naslućujete da poruka nije dobro primljena, treba je ponoviti drugim riječima Verbalne poruke treba poduprijeti neverbalnim znacima Govoriti okrenut prema osobi s kojom razgovarate Ne stavljati ruku pred usta ili žvakati za vrijeme razgovora Smanjiti buku u pozadini Tražiti povratnu informaciju

PRAVILA KOJIH SE TREBA PRIDRŽAVATI PRI KOMUNIKACIJI S OSOBAMA SLABIJEG VIDA Prostor treba biti

PRAVILA KOJIH SE TREBA PRIDRŽAVATI PRI KOMUNIKACIJI S OSOBAMA SLABIJEG VIDA Prostor treba biti primjereno osvijetljen Predstaviti se imenom pri ulasku u sobu i prije početka razgovora Svaku poruku koju osobe primaju vidom treba verbalno objasniti Ukloniti sve opasnosti, npr. prepreke na putu Osobu ne treba voditi za ruku nego joj treba ponuditi ruku da ona primi vas Riječima opisati put i kamo je vodite

PRAVILA KOJIH SE TREBA PRIDRŽAVATI ZA KOMUNIKACIJU S GLUHOSLIJEPIM OSOBAMA Pozdraviti i predstaviti se

PRAVILA KOJIH SE TREBA PRIDRŽAVATI ZA KOMUNIKACIJU S GLUHOSLIJEPIM OSOBAMA Pozdraviti i predstaviti se prije početka komunikacije Iskazati poštovanje i strpljenje prema osobi s kojom razgovarate Procijeniti dominantno osjetilo Prostor treba biti primjereno osvijetljen Ako osoba čita s usana, govoriti polako, kratkim i jasnim rečenicama Koristiti znakovni jezik ili neko drugo pomagalo

Zadatak 1. Pročitati u udžbeniku Profesionalna komunikacija u sestrinstvu od stanice 90. do 95.

Zadatak 1. Pročitati u udžbeniku Profesionalna komunikacija u sestrinstvu od stanice 90. do 95. i odgovorite na pitanja: Tko je bila Helen Keller? Kojim se pomagalima služe gluhe i slijepe osobe? Zbog čega se osobe sa senzoričkim oštećenjima uključuju u razne udruge?

KOMUNIKACIJA S OSOBOM OŠTEĆENOG GOVORA Afazija je neurološki poremećaj sposobnosti jezičnog izražavanja i razumijevanja

KOMUNIKACIJA S OSOBOM OŠTEĆENOG GOVORA Afazija je neurološki poremećaj sposobnosti jezičnog izražavanja i razumijevanja Nemogućnost govora utječe djeluje na sliku bolesnika o sebi Bolesnik osjeća strah, socijalnu izolaciju zato što ne može komunicirati kako treba Potrebno je pomoći bolesniku da iskoristi sve ostale komunikacijske sposobnosti odnosno da se osloni na neverbalne oblike komunikacije

ZA LAKŠU KOMUNIKACIJU. . . Pozdraviti i predstaviti se prije početka komunikacije Izbjegavati dugotrajne

ZA LAKŠU KOMUNIKACIJU. . . Pozdraviti i predstaviti se prije početka komunikacije Izbjegavati dugotrajne razgovore Pohvaliti bolesnikove napore da komunicira Poticati bolesnika da radi na svojim psihičkim sposobnostima (pamćenje, rješavanje problema i sl. ) Pomoći bolesniku da se usmjeri na očuvane komunikacijske sposobnosti Ohrabriti ga da vježba ono što je naučio u govornoj terapiji

ZA LAKŠU KOMUNIKACIJU. . . Govoriti u kratkim rečenicama, govoriti upute jednu po jednu

ZA LAKŠU KOMUNIKACIJU. . . Govoriti u kratkim rečenicama, govoriti upute jednu po jednu (. . . ”ustanite”, ” obujte papuče”, “obucite ogrtač”) Komunikacija dodirom djeluje umirujuće (dodir pojačava verbalnu poruku) U slučaju agresivnih reakcija na frustracije, maknuti osobu iz situacije koja je izazvala ispad ili odgoditi rješavanje situacije(npr. ”idemo se prošetati pa ćemo onda vježbati”)

Ponovimo! Navedite neka od glavnih obilježja osoba s oštećenim vidom i sluhom Što najprije

Ponovimo! Navedite neka od glavnih obilježja osoba s oštećenim vidom i sluhom Što najprije trebamo procijeniti kod osobe koja ima senzorička oštećenja? Navedite preporuke u komunikaciji s osobama oštećena vida, sluha i govora.

Literatura Lončar V, Vinduška Jeftić I. Profesionalna komunikacija u sestrinstvu. Zagreb: Medicinska naklada; 2019.

Literatura Lončar V, Vinduška Jeftić I. Profesionalna komunikacija u sestrinstvu. Zagreb: Medicinska naklada; 2019. Lučanin D, Despot – Lučanin J. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2010