REDOVNO ZAKONSKO NASLEIVANJE ZAKONSKI NASLEDNI REDOVI Raspored potencijalnih

  • Slides: 32
Download presentation
REDOVNO ZAKONSKO NASLEĐIVANJE ØZAKONSKI NASLEDNI REDOVI

REDOVNO ZAKONSKO NASLEĐIVANJE ØZAKONSKI NASLEDNI REDOVI

 Raspored potencijalnih srodnika u grupe i međusobni odnos grupa Sistemi raspodele srodnika u

Raspored potencijalnih srodnika u grupe i međusobni odnos grupa Sistemi raspodele srodnika u grupe: SISTEM ZAJEDNICE KRVI- kriterijum je količina zajedničke krvi koju srodnik ima u odnosu na ostavioca. SISTEM STEPENA SRODSTVA– kriterijum stepen srodstva sa ostaviocem (stepen srodstva je veza između ostavioca i određenog lica koja nastaje rođenjem; redni broj stepena srodstva se određuje prema redosledu rođenja u jednom lancu rođenja) Ø I gr. – naslednici I stepena srodstva sa ostaviocem(deca, roditelji) Ø II gr. - naslednici II stepena srodstva sa ostaviocem (unuke i unuci, babe i dede iz obe loze, braće i sestre) Ø III gr. – naslednici IV stepena srodstva sa ostaviocem (pradede, prababe, stričevi ujaci, tetke po ocu i po majci) Svi srodnici iste grupe se pozivaju zajedno na nasleđe i dele zaostavštinu na jednake delove Bliža grupa isključuje dalju Ovaj sistem raspodele srodnika zastupljen je u Rusiji

 SISTEM BLISKOSTI SRODSTVA – zasniva se na pretpostavkama bliskosti odnosa ostavioca i njegovih

SISTEM BLISKOSTI SRODSTVA – zasniva se na pretpostavkama bliskosti odnosa ostavioca i njegovih srodnika Osnovna podela na: pretke, potomke, pobočne srodnike Ovaj sistem raspodele srodnika je zastupljen u Francuskoj, Italiji, Španiji PARENTELARNI SISTEM - raspodela srodnika u grupe se vrši s obzirom na najbliže zajedničke pretke – kriterijum porekla Formirane grupe-redovi, kolena ili parentele. Sve parentele (grupe srodnika) formiraju se u odnosu na ostavioca. Ø I parentela: potomci ostavioca (sinovi i kćeri, unuci, praunuci ostavioca); ima jednog rodonačelnika - ostavioca; Ø II parentela: roditelji ostavioca i njihovo potomstvo (braća i sestre, bratanci i bratanice, sestrići i sestričine ostavioca); rodonačelnici su ostaviočevi roditelji;

Ø III parentela: ostaviočeve dede i babe po ocu i po majci koji su

Ø III parentela: ostaviočeve dede i babe po ocu i po majci koji su rodonačelnici i njihovo potomstvo (stričevi, ujaci, tetke; braća i sestre od stričeva, ujaka, tetki); Ø IV parantela: ostaviočeve pradede i prababe iz muške i ženske loze koji su rodonačelnici; Ø V i dalje parantele se formiraju po istom principu -princip hierarhije između parentela- bliži nasledni red isključuje dalji; nije bitan stepen srodstva, već pripadnost parenteli; • U drugoj i daljim parentelama se pozivaju na nasleđe prvo rodonačelnici parentele, pa tek onda potomci. Zaostavština se deli na onoliko delova koliko ima rodonačelnika. • U svakoj parenteli se formiraju podgrupe srodnika prema stepenu srodstva. Važno je odrediti koje podgrupe imaju prednost pri nasleđivanju i da li se istovremeno mogu pojaviti kao naslednici podgrupe različitog stepena srodstva.

 Dve varijante parentelarnog sistema: Parentelarno-gradualni sistem: osnovni kriterijum za određivanje odnosa između podgrupa

Dve varijante parentelarnog sistema: Parentelarno-gradualni sistem: osnovni kriterijum za određivanje odnosa između podgrupa srodnika jeste stepen srodstva sa ostaviocem; Prvo se na nasleđe poziva podgrupa najbližeg stepena srodstva, koja isključuje ostale podgrupe u daljem stepenu srodstva; tek ako nema srodnika iz ove podgrupe, pozivaju se na nasleđe srodnici naredne podgrupe; Ovde ne mogu istovremeno nasleđivati srodnici različitog stepena srodstva sa ostaviocem; Neograničeno se primenjuje pravo priraštaja, a isključena je primena prava predstavljanja;

 Parentelarno – linearni sistem: U okviru svake parentele formiraju se podgrupe srodnika prema

Parentelarno – linearni sistem: U okviru svake parentele formiraju se podgrupe srodnika prema stepenu srodstva sa ostaviocem. U okviru svake podgrupe formiraju se uže grupe – grane ili linije, po čemu je ovaj sistem i dobio ime. U okviru svake linije treba razlikovati naslednopravni položaj nosioca linije i ostalih naslednika kao pripadnika te linije; isti naslednopravni položaj imaju svi nosioci linija, a naslednici jedne linije mogu dobiti svi zajedno samo deo koji bi pripao nosiocu linije; Ø U I parenteli prvu podgrupu čine potomci ostavioca koji su u I stepenu srodstva sa njim tj. sinovi i kćeri. Podgrupa se deli na onoliko linija koliko ima sinova i kćeri koji su nosioci linija. Ukoliko jedan nosilac linije ne može da bude naslednik, na nasleđe se po pravu predstavljanja pozivaju njegovi potomci (unuci, praunuci ostavioca), kao pripadnici njegove linije. Ako on nema potomaka, ili oni neće ili ne mogu da naslede, njegov deo prirasta delovima nosilaca ostalih linija na jednake delove (braćama i sestrama).

Ø U II parenteli prvu podgrupu čine roditelji ostavioca koji su i rodonačelnici parentele,

Ø U II parenteli prvu podgrupu čine roditelji ostavioca koji su i rodonačelnici parentele, i nosioci linija, tako da ima dve osnovne linije. Zaostavština se deli na dva dela između roditelja, a ako jedno od njih ne može da nasledi, na nasleđe se pozivaju njegovi prvostepeni potomci (braće i sestre ostavioca), primenom prava predstavljanja. Ukoliko oni ne mogu da naslede, na nasleđe pozvaju potomci braće i sestara (sestrići, bratanice itd. ) Ostaviočeva braća i sestre po ocu mogu naslediti samo očev deo; ostaviočeva braća i sestre po majci mogu naslediti samo majčin deo; Ostaviočeva braća i sestre i po ocu i po majci mogu naslediti i u okviru majčine i očeve linije; Ako jedan od roditelja nije mogao da nasledi, a nema potomstvo njegov deo prirasta delu drugog roditelja. Pravila drugog kolena važe i za treće, četvrto i dalja kolena S obzirom na ovakvu primenu prava predstavljanja, ovde se mogu pojaviti istovremeno na nasleđe pripadnici različitog stepena srodstva, ali njihov nasledno pravni položaj nije isti. Parentelarno linerarni sistem je uzet kao osnova za formulisanje pravila zakonskog nasleđivanja u srpskom pravu.

 Pravo predstavljanja – uređuje raspodelu zaostavštine u okviru iste linije; Razlikuju se dva

Pravo predstavljanja – uređuje raspodelu zaostavštine u okviru iste linije; Razlikuju se dva uža principa: § princip reprezentovanja – nosilac linije isključuje iz nasleđa svoje potomke, kao pripadnke njegove linije; § on predstavlja (reprezentuje) celu liniju – sve potomke; prinicip „jedan za sve“; negativna strana prava predstavljanja; § praktični značaj principa - uvodi hierarhiju u pozivanju na nasleđe unutar jedne linije; § princip nastupanja (pravo predstavljanja u užem smislu)primenjuje se kada nosilac linije ne može da nasledi ostavioca - reprezentovano lice - srodnik ostavioca koji je trebalo da postane zakonski naslednik in concreto, ali nije; -reprezentanti-potomci reprezentovanog koji dobijaju zajedno koliko je trebalo da dobije reprezentovano lice -princip „svi nasleđuju za jednog“ – pozitivna strana prava predstavljanja;

 Uslovi za primenu prava predstavljanja: Ø svojstvo reprezentovanog lica: ostaviočevi srodnici prve, druge,

Uslovi za primenu prava predstavljanja: Ø svojstvo reprezentovanog lica: ostaviočevi srodnici prve, druge, treće parentele (reprezentovana lica ne mogu biti srodnici četvrte i daljih parentela jer se isključuje pravo predstavljanja; ne može biti ni ostaviočev supružnik, jer pastorci ostavioca nisu njegovi zakonski naslednici); Ø do primene principa nastupanja dolazi kada reprezentovano lice ne može da nasledi (nije nadživeo ostavioca, nedostojan za nasleđivanje, lišen ili isključen iz prava na nužni deo, odrekao se nasledstva); Ø svojstvo reprezentanata imaju samo potomci reprezentovanog lica; oni nasleđuju ostavioca umesto reprezentovanog. Dakle, stupaju na njegovo mesto - ono koje bi on imao prema pravilima zakonskog nasleđivanja, a ne u njegova prava, jer ostavioca nasleđuju po sopstvenom pravu (teorija formalnog nastupanja); Ø uslovi za sticanje nasledničkog svojstva reprezentanata /cene se prema ostaviocu;

 Pravo priraštaja je skup pravila kojima se uređuje raspodela zaostavštine onda kada nije

Pravo priraštaja je skup pravila kojima se uređuje raspodela zaostavštine onda kada nije moguća primena prava predstavljanja, jer u jednoj liniji nema naslednika koji bi mogli i hteli da naslede. U parentelarno linearnom sistemu se prvo primenjuje pravo predstavljanja u I, II i III naslednom redu, pa tek ukoliko ono ne može da se primeni, primenjuje se pravo priraštaja. U IV, V i daljim naslednim redovima se primenjuje pravo priraštaja, a isključuje se primena prava predstavljanja. Ø Primer: Ostavilac je imao dva sina i dve kćeri. Jedan sin je umro pre ostavioca, a nije imao potomke. On ne može da nasledi pošto je umro pre ostavioca. Njegov nasledni deo (idelana četvrtina) pripašće preživelom bratu i sestrama, prema pravu priraštaja.

Krug zakonskih naslednika

Krug zakonskih naslednika

q NASLEĐIVANJE PO NASLEDNIM REDOVIMA Prvi zakonski nasledni red: - svi potomci ostavioca -

q NASLEĐIVANJE PO NASLEDNIM REDOVIMA Prvi zakonski nasledni red: - svi potomci ostavioca - bračni drug ostavioca (čl. 9 st. 1 ZON) Deca ostavioca i bračni drug nasleđuju zaostavštinu na jednake delove (čl. 9 st. 2 ZON). Drugi zakonski nasledni red: - bračni drug ostavioca - roditelji ostavioca - svi potomci ostaviočevih roditelja (čl. 12 st. 1 ZON) Ukoliko se na nasleđe pojave ostaviočevi roditelji i supružnik ostavioca, jednu polovinu dobija supružnik ostavioca, a drugu polovinu na jednake delove nasleđuju ostaviočevi roditelji (čl. 12 st. 2 ZON). Ako ostaviočev bračni drug ne može ili neće da nasledi, zaostavštinu na jednake delove nasleđuju ostaviočevi roditelji (čl. 12 st. 3 ZON).

 Treći nasledni red: -deda i baba ostavioca po ocu (očeva loza) -deda i

Treći nasledni red: -deda i baba ostavioca po ocu (očeva loza) -deda i baba ostavioca po majci (majčina loza) -svi potomci deda i baba po obe loze (čl. 16 st. 1 ZON). Ø Cela zaostavština se deli tako da jedna polovina pripada babi i dedi po ocu (očeva loza), a druga polovina babi i dedi po majci (majčina loza) (čl. 16 st. 2 ZON). To znači da svaki deda i baba iz obe loze dobijaju po jednu četvrtinu zaostavštine. Četvrti nasledni red: -pradede i prababe po ocu i po majci (čl. 19 st. 1 ZON) Ostaviočevi pradedovi i prababe sa očeve strane nasleđuju na jednake delove polovinu zaostavštine, a drugu polovinu na jednake delove nasleđuju ostaviočevi pradedovi i prababe s majčine strane. (čl. 19 st. 2 ZON)

 Četvrti nasledni red (Čl. 9 ZON) „Ako neki od ovih predaka ne može

Četvrti nasledni red (Čl. 9 ZON) „Ako neki od ovih predaka ne može ili neće da nasledi, njegov deo nasleđuje njegov bračni drug, ako je predak ostaviočev“. „Ako par predaka iste loze ne može ili neće da nasledi, njihov deo nasleđuje drugi par predaka iste loze“. „Ako pradedovi i prababe jedne loze ne mogu ili neće da naslede, njihov deo nasleđuju pradedovi i prababe druge loze“. U ovom i narednim naslednim redovima se primenjuje pravo priraštaja, a isključena je primena prava predstavljanja. To znači da potomci pradeda i prababa ne mogu biti pozvani na nasleđe.

 Primer nasleđivanja u I naslednom redu: Ostavilac Ilija je iza sebe ostavio suprugu

Primer nasleđivanja u I naslednom redu: Ostavilac Ilija je iza sebe ostavio suprugu Jelu, kći Stanu i sina Nikolu. Ostavilac je imao i kći Persu, ali je Persa umrla pre ostavioca, a nije imala potomstvo. Takođe ostavilac je imao sina Petra koji je umro pre ostavioca. Petar je imao troje dece i to: Marka, Anu i Radu (unuci ostavioca). Unuk Marko je umro pre ostavioca, ali je ostavio dvoje dece – Obrada i Maru (praunuci ostavioca). Kako će biti podeljena zaostavština?

 Šema prvog naslednog reda

Šema prvog naslednog reda

 • Primer nasleđivanja u II naslednom redu: Ostavilac Jovo nije imao potomstva. U

• Primer nasleđivanja u II naslednom redu: Ostavilac Jovo nije imao potomstva. U momentu smrti bila mu je živa supruga Gordana i otac Ljubo. Ostaviočeva majka Jana umrla je pre ostavioca, a od dece je imala, pored ostavioca, i sina Petra i kći Anđu (brat i sestra ostavioca po majci). Anđa je umrla pre ostavioca, a od potomstva ima sina Mića i kći Ivanu (sestrić i sestričina ostavioca). Kako će biti raspodeljena zaostavština?

 Šema drugog naslednog reda

Šema drugog naslednog reda

 Primer nasleđivanja u trećem naslednom redu: Ostavilac nije imao potomaka, niti usvojenika, a

Primer nasleđivanja u trećem naslednom redu: Ostavilac nije imao potomaka, niti usvojenika, a supruga ostaviočeva umrla je pre ostavioca, pa iza ostavioca nije ostalo naslednika iz prvog naslednog reda. Ostaviočevi roditelji su umrli pre ostavioca, a nisu imali potomstva, osim ostavioca, niti usvojenika, tako da iza ostavioca nije ostalo naslednika ni drugog naslednog reda. Od naslednika trećeg naslednog reda po očevoj liniji ostala mu je baba, i stric i tetka po dedi, a po majčinoj liniji deda, i ujka i tetka po babi.

 Šema III naslednog reda:

Šema III naslednog reda:

 Zadatak 1: Iza ostavioca Aleksandra Milića, kao potencijalni naslednici, pojavljuju se njegova supruga,

Zadatak 1: Iza ostavioca Aleksandra Milića, kao potencijalni naslednici, pojavljuju se njegova supruga, sin, unuk, od ranije preminule kćeri koji ima dve ćerke tj. ostaviočeve praunuke. Pitanja: Kako će biti raspoređena zaostavština u konkretnom slučaju? Rešenje: Kako su iza ostavioca ostali supruga, sin od ranije preminule kćeri (ostaviočev unuk) i njegove dve ćerke (praunuke ostavioca), ovde je reč o I naslednom redu. Shodno čl. 9. st. 2. ZON, zaostavština bi trebalo da bude podeljena na jednake delove između ostaviočeve dece i supružnika ostavioca, i u tom slučaju bi ostaviočeva supruga, sin i kćer dobili po 1/3 zaostavštine. Pošto je ostaviočeva kćer preminula, njenu trećinu će naslediti po principu nastupanja njen sin (ostaviočev unuk). Ostaviočeve praunuke ne nasleđuju ništa.

Zadatak 1. 1/3 ostavilac supruga 1/3 kćer sin 1/3 unuk praunuka

Zadatak 1. 1/3 ostavilac supruga 1/3 kćer sin 1/3 unuk praunuka

 Zadatak 2: Na nasleđe ostavilje Natalije Mitić, kao potencijalni naslednici pojavljuju se: suprug,

Zadatak 2: Na nasleđe ostavilje Natalije Mitić, kao potencijalni naslednici pojavljuju se: suprug, punorodna sestra ostavilje koja je sa njom živela u zajedničkom domaćinstvu, i sin od ranije preminule kćeri (unuk ostavilje). Pitanja: Kako će biti podeljena zaostavština pokojne Natalije? Dati slučaj prikazati u vidu sxeme. Rešenje: Ostavilju nasleđuju njen suprug i unuk (sin od ranije preminule kćeri), kao naslednici prvog naslednog reda. Na osnovu čl. 9 st. 2 ZON, zaostavština će biti raspodeljena na sledeći način: suprug dobija ½ zaostavštine; ½ zaostavštine dobija i unuk ostavilje koji po pravu predstavljanja dolazi na mesto svoje preminule majke (ostaviočeve kćeri), koja bi da je bila živa nasledila bi ½ zaostavštine. Sestra ostavilje ne dobija ništa, jer shodno principu hierarhije između naslednih redova koji se ovde primenjuje, ona kao naslednik II redovnog zakonskog naslednog reda biva isključena od strane supruga i unuka ostavilje kao pripadnika I naslednog reda.

Zadatak 2. sestra ostavilje 1/2 suprug kćer 1/2 unuk

Zadatak 2. sestra ostavilje 1/2 suprug kćer 1/2 unuk

 Zadatak 3: Kao potencijalni naslednici Katarine Nedić javljaju se: suprug, majka, punorodna sestra

Zadatak 3: Kao potencijalni naslednici Katarine Nedić javljaju se: suprug, majka, punorodna sestra i dva brata po ocu. Pitanja: Kako če biti raspodeljena zaostavština u konkretnom slučaju? Rešenje: U konkretnom slučaju na nasleđe se pozivaju majka ostavilje, braća po ocu i rođena sestra ostavilje i njen suprug, kao naslednici II zakonskog naslednog reda. Shodno čl. 12 st. 2 ZON, suprug ostavilje nasleđuje ½ zaostavštine, a druga polovina zaostavštine bi trebalo da se podeli između ostaviljinih roditelja, tako da svako od njih dobije po ¼ zaostavštine. Majka je nadživela ostavilju i ispunjava ostale uslove da postane zakonski naslednik, te nasleđuje ¼ zaostavštine. Međutim, kako je otac ostavilje preminuo pre nje, njegovu četvrtinu po pravu predstavljanja nasleđuju njegova deca (ostaviočeva rođena sestra i dva brata po ocu) i dele njegovu četvrtinu na tri delu, tako da svaku dobije po 1/12.

Zadatak 3. 1/4 otac majka 1/12 brat po ocu 1/12 sestra 1/2 ostavilja suprug

Zadatak 3. 1/4 otac majka 1/12 brat po ocu 1/12 sestra 1/2 ostavilja suprug

 Zadatak 4. Ostavioca Časlava Rakića nasleđuju supruga, dva punorodna brata, sestra po ocu

Zadatak 4. Ostavioca Časlava Rakića nasleđuju supruga, dva punorodna brata, sestra po ocu i tri brata po majci. Pitanja: Kako će biti raspoređena zaostavština među naslednicima? Dati slučaj prikazati u vidu sxeme. Rešenje: Kao naslednici ostavioca u konkretnom slučaju javljaju se naslednici II zakonskog naslednog reda. Supruga nasleđuje ½ zaostavštine. Druga polovina zaostavštine bi trebalo da se podeli između majke i oca ostavioca, tako da oni dobiju po ¼. Kako ni majka ni otac ostavioca nisu živi, nasledni deo svakog od njih prelazi na njihove potomke, po pravu predstavljanja. Tako majčinu četvrtinu nasleđuju njena deca (dva rođena brata ostavioca i tri brata po majci), tako da svako dobije po 1/20. Očevu četvrtinu nasleđuju njegova deca (dva rođena brata ostavioca i sestra po ocu) tako da svako od njih dobije po 1/12. Zaključak je da će najviše naslediti ostaviočeva rođena braća, jer nasleđuju i očev i majčin deo, tako će u konačnom zbiru oni naslediti po 2/15.

Zadatak 4. 1/4 majka otac brat sestra po ocu 1/12 1/20 + 1/12 =

Zadatak 4. 1/4 majka otac brat sestra po ocu 1/12 1/20 + 1/12 = 2/15 1/20 brat 1/20 + 1/12 = 2/15 ostavilac 1/20 supruga brat po 1/2 majci

 Zadatak 5. Iza umrlog Nenada Ristića, kao potencijalni zakonski naslednici pojavljuju se njegova

Zadatak 5. Iza umrlog Nenada Ristića, kao potencijalni zakonski naslednici pojavljuju se njegova supruga, majka, dva rođena brata i jedna rođena sestra. Jedan od dva brata koji je imao dva sina (ostaviočevi bratanci) odrekao se nasledstva, dok je sestra koja je proglašena nedostojnom za nasleđivanje, imala sina i kćer (sestrić i sestričina ostavioca). Pitanja: Kako će biti podeljena zaostavština u konretnom slučaju?

 Rešenje (zadatak 5) U ovom slučaju nasleđuju naslednici drugog naslednog reda. Shodno čl.

Rešenje (zadatak 5) U ovom slučaju nasleđuju naslednici drugog naslednog reda. Shodno čl. 12. st. 2 ZON nasledstvo bi trebalo podeliti tako da ostaviočeva supruga dobije ½ zaostavštine, a da se druga polovina podeli između ostaviočevih roditelja, tako da svako od njih dobije po ¼ zaostavštine. Međutim, kako ostaviočev otac nije živ, u odnosu na njega se primenjuje pravo predstavljanja, i na mesto oca stupaju njegova deca – dva sina i kćer (ostaviočeva braća i sestra), koji očevu ¼ dele na tri dela, tako da bi svako od njih trebalo da dobije po 1/12. Međutim, kako se jedan od ostaviočeve braće koji ima potomstvo odrekao nasledstva, na njegovo mesto po pravu predstavljanja stupaju njegova deca(dva sina koja su zapravo ostaviočevi bratanci), i oni dobijaju po 1/24 (polovina od 1/12). Sestra ostavioca bi takođe dobila 1/12 da se nije odrekla nasledstva. Pošto se odrekla, na njeno mesto po pravu predstavljanja stupaju njen sin i kćer (ostaviočev sestrić i sestričina), koji nasleđuju po polovinu od majčinog naslednog dela, tj. po 1/24. Ostaviočev brat koji nije imao potomstvo nasleđuje 1/12.

Zadatak 5. (1/4) 1/4 majka otac brat 1/12 sestra 1/12 brat 1/12 ostavilac 1/24

Zadatak 5. (1/4) 1/4 majka otac brat 1/12 sestra 1/12 brat 1/12 ostavilac 1/24 bratanac sestričina sestrić supruga 1/2

 Kontrolna pitanja: Ukoliko ostavilac nema poroda, da li njegova zaostavština u celini pripada

Kontrolna pitanja: Ukoliko ostavilac nema poroda, da li njegova zaostavština u celini pripada supružniku? Kada oba roditelja ostavioca umru pre njega, a imaju i druge potomke, kako se onda deli zaostavština ostavioca? Kada deda i baba iz jedne loze nisu u životu u vreme otvaranja nasledja svoga unuka, a nemaju druge descedente (potomke), kome njegova zaotavština pripada? Ko su naslednici četvrtog zakonskog naslednog reda i ko koliko na ime naslednog dela dobija?