Medicinska sestra ope njegemedicinski tehniar ope njege Peta

  • Slides: 20
Download presentation
Medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege Peta godina učenja Metodika zdravstvenog odgoja ZDRAVSTVENI

Medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege Peta godina učenja Metodika zdravstvenog odgoja ZDRAVSTVENI ODGOJ STARIJIH OSOBA Mirta Baričević-Suda mag. med. techn.

PONOVIMO! KOJA SU PRAVILA KOMUNIKACIJE SA STARIJIM OSOBAMA? • AKTIVNO SLUŠANJE (kimanje glavom, kontakt

PONOVIMO! KOJA SU PRAVILA KOMUNIKACIJE SA STARIJIM OSOBAMA? • AKTIVNO SLUŠANJE (kimanje glavom, kontakt očima, uklanjanje buke) • GOVOR (jasan, razgovijetan, polagan, licem prema sugovorniku) • OPAŽANJE PROMJENA U PONAŠANJU (ignoriranje negativnih obrazaca ponašanja) • POTICANJE NEOVISNOSTI (imati strpljenja) • INDIVIDUALNI PRISTUP (procjena poremećaja svijesti, vida, sluha, govora)

CILJ OBRADE OVE NASTAVNE JEDINICE v Usvojiti znanja o pravilnom provođenju zdravstvenog odgoja starijih

CILJ OBRADE OVE NASTAVNE JEDINICE v Usvojiti znanja o pravilnom provođenju zdravstvenog odgoja starijih osoba

ISHODI UČENJA: v Opisati zdravstveno-odgojne zadatke u starijih osoba v Objasniti metodička pravila kod

ISHODI UČENJA: v Opisati zdravstveno-odgojne zadatke u starijih osoba v Objasniti metodička pravila kod poučavanja starijih osoba

Koja je najčešća pogreška zdravstvenih djelatnika u procesu poučavanja? Najčešća pogreška je da se

Koja je najčešća pogreška zdravstvenih djelatnika u procesu poučavanja? Najčešća pogreška je da se starijim osobama komunikacijski prilazi kao da su djeca!

 Pogrešan pristup u radu sa starijim osobama može rezultirati uvredom osobe jer upozorava

Pogrešan pristup u radu sa starijim osobama može rezultirati uvredom osobe jer upozorava na manjak osjetljivosti za čovjeka i njegovu jedinstvenost.

DEFINICIJA STAROSTI v Teško je reći kada čovjek postaje star v Definiranje tog trenutka

DEFINICIJA STAROSTI v Teško je reći kada čovjek postaje star v Definiranje tog trenutka u životu i nije potrebno ''STAR SI ONOLIKO KOLIKO SE OSJEČAŠ!''

DEFINICIJA STAROSTI SZO Starija životna dob: 65 -75 godina Stara životna dob: 75 -89

DEFINICIJA STAROSTI SZO Starija životna dob: 65 -75 godina Stara životna dob: 75 -89 godina Vrlo stara životna dob: nakon 90 godina

Vlastita procjena osobe u zrelim godinama PSIHOLOŠK O STARENJE Određene fiziološke i psihološke promjene

Vlastita procjena osobe u zrelim godinama PSIHOLOŠK O STARENJE Određene fiziološke i psihološke promjene koje su karakteristične za stariju životnu dob

ZAŠTO JE DOŠLO DO PRODUŽENJA ŽIVOTA? Unapređenje životnih uvjeta Kvalitetnija skrb djece Kontrola zaraznih

ZAŠTO JE DOŠLO DO PRODUŽENJA ŽIVOTA? Unapređenje životnih uvjeta Kvalitetnija skrb djece Kontrola zaraznih bolesti Kvalitetnija zdravstvena zaštita Liječenje ranije neizlječivih bolesti

ŠTO NOSI VISOKA ŽIVOTNA DOB? v Porast rizika za nastanak raznih bolesti (zločudne, kronične,

ŠTO NOSI VISOKA ŽIVOTNA DOB? v Porast rizika za nastanak raznih bolesti (zločudne, kronične, degenerativne bolesti) v Porast socijalne ovisnosti (umirovljenje, smanjivanje socijalnih kontakata, smanjivanje radne aktivnosti, problem financijske neovisnosti) v Izolacija i osamljenost (potreba za održavanjem kontakata, osjećaj korisnosti: čuvanje unuka; društvena pomoć u kući ili ustanovama za skrb starijih)

KOJA JE OČEKIVANA ŽIVOTNA DOB U RH? Muškarci 73, 9 godina Žene 80 godina

KOJA JE OČEKIVANA ŽIVOTNA DOB U RH? Muškarci 73, 9 godina Žene 80 godina

ŠTO SE MIJENJA U STAROSTI? v Fiziološke pomjene: sluh, vid, motorika v Intelektualne sposobnosti:

ŠTO SE MIJENJA U STAROSTI? v Fiziološke pomjene: sluh, vid, motorika v Intelektualne sposobnosti: mogu, ali i ne moraju biti promijenjene (potrebna individualna procjena raznim upitnicima za orijentaciju, pažnju, memoriju. . . ) v Stres, lijekovi, bolesti mogu utjecati na kognitivne sposobnosti

Produženo vrijeme za usvajanje novog sadržaja KAKO UČE STARIJE OSOBE? Omogućiti dosta vremena za

Produženo vrijeme za usvajanje novog sadržaja KAKO UČE STARIJE OSOBE? Omogućiti dosta vremena za svladavanje motoričkih vještina

Motivacija za učenjem često snižena KAKO UČE STARIJE OSOBE? U proces poučavanja uključiti više

Motivacija za učenjem često snižena KAKO UČE STARIJE OSOBE? U proces poučavanja uključiti više načina spoznavanja: vid, sluh, dodir, pisanje

Starije osobe se lakše sjećaju događaja koje su naučile iz prošlosti, a teže pamte

Starije osobe se lakše sjećaju događaja koje su naučile iz prošlosti, a teže pamte novonaučene sadržaje KAKO UČE STARIJE OSOBE? Potrebno povezati dobro upamćene činjenice s novim podatcima i tako olakšati pamćenje

PRAVILA KOD POUČAVANJA STARIJIH OSOBA Poučavanje sporije nego kod mladih Govoriti normalno i razgovijetno

PRAVILA KOD POUČAVANJA STARIJIH OSOBA Poučavanje sporije nego kod mladih Govoriti normalno i razgovijetno (ne povisivati glas) Vrijeme za samostalan rad ne smije biti ograničeno Materijali jasni sa primjenjivim primjerima

PRAVILA KOD POUČAVANJA STARIJIH OSOBA Ukloniti ometajuće faktore iz okoline (buka, jaka svjetlost. .

PRAVILA KOD POUČAVANJA STARIJIH OSOBA Ukloniti ometajuće faktore iz okoline (buka, jaka svjetlost. . . ) Procijeniti kognitivne, motoričke sposobnosti (prilagodba postupaka) Prednost dati radu u maloj grupi Starije osobe teže prihvaćaju promjene u ponašanju

PONOVIMO: 1. Nabroji specifičnosti rada sa starijim osobama? 2. Koje fiziološke promjene treba uzeti

PONOVIMO: 1. Nabroji specifičnosti rada sa starijim osobama? 2. Koje fiziološke promjene treba uzeti u obzir kod rada sa starijima? 3. Koja su metodička pravila poučavanja starijih osoba?

LITERATURA 1. Abou Aldan, D. , Metodika zdravstvenog odgoja. Zagreb. Školska knjiga. 2014.

LITERATURA 1. Abou Aldan, D. , Metodika zdravstvenog odgoja. Zagreb. Školska knjiga. 2014.