Kolokvijum Irina Stojanovic Red kao pozeljna stvarnost Svaki

  • Slides: 4
Download presentation
Kolokvijum Irina Stojanovic

Kolokvijum Irina Stojanovic

Red kao pozeljna stvarnost § Svaki sistem ima opste tendencije ka dezorganizaciji, zato je

Red kao pozeljna stvarnost § Svaki sistem ima opste tendencije ka dezorganizaciji, zato je neophodan red. § Upravljannje je postavljanje medjusobnog odnosa pojava u sadasnjosti. § Sve sto funkcionise je u dinamickom stanju I dinamiskoj ravnotezi. § Posto u informatickom drustvu imamo konstantan proces obrazovanja, neophodno je uvesti red u proces skladistenja informacija zarad lakse I efikasnije upotrebe istih. § No, nije uvek moguce napraviti jasnu sliku I koncept informacija, posebno s bozirom na to da se internet svakodno dopunjava novim informacijama § Ono sto jos moze otezati stvar jeste cinjenica da ne znamo uvek da li su izvori validni. § Na kraju, treba naglasiti da je nered opsta, a red je lokalna pojava.

Socijetalna sustina informatickog drustva § Za proizvodnju informacije, potrebna je volja, instrument (mozak) I

Socijetalna sustina informatickog drustva § Za proizvodnju informacije, potrebna je volja, instrument (mozak) I memorija, ljudska ili racunarska u kojoj se to moze smestiti. § Socijetalne karakteristike industrijskog drustva odnose se I na informaticko drustvo (koncentracija moci I kapitala). § Postojeci slojevi u informatickom drustvu su razmrvljeni I u stalnom su pokretu, tako da nema jasne I konstantne fizionomije. § Mreza socijetalnog drustva nema neko jezgre kao na primer paukova mreza, I nema jednog centra odakle poticu sve informacije, vec postoje razliciti izvori istih. § Osnovna karakteristika socijetalnog drustva je konstantno u promeni I stalnoj rekonstrukciji.

Tehnicka pitanja uspostavljanja mreze § Da bi se uređaji unutar mreže povezali među sobom

Tehnicka pitanja uspostavljanja mreze § Da bi se uređaji unutar mreže povezali među sobom koriste se komunikacioni kanali kao što su kablovi, ili tzv. bežični prenosni sistemi. § Postoje tri osnovna tipa kabla: § upredena žica (najstariji metod) § koaksijalni kablovi (veca brzina prenosa) § kablovi sa optičkim vlaknima (podaci se prenose svetlosnim talasima) § Bežični prenosni sistemi ne koriste kabliranje za prenos podataka. Umesto kablova koriste se radio talasi (obične ili visoke frekvencije) ili infracrveni zraci. To je posebno praktično u slučaju prenosivih računara ili relativno udaljenih lokacija za koje bi kabliranje bilo nedopustivo skupo.