Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora i ono

Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora i ono odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka, te Apenine od Dinarskog gorja.

Ime Jadranskog mora postoji još od antičkih vremena. Na latinskom je glasilo Mare Hadriaticum. Poslije je počelo označavati cijeli zaljev.

Jadransko more ima površinu od 138 595 km 2, duljina mu je 738 km, prosječna širina 159, 3 km, a prosječna dubina 173 metra.

Zemljopis Jadransko more je pretežno zatvoreno more povezano s Jonskim morem i preko njega Sredozemnim morem. Granica Jadranskog i Jonskog mora su Otrantska vrata široka 75 km između Italije i Albanije. Jadransko more je pretežno plitko. Sjeverno od Pule dubina mu ne prelazi 50 m, a sjeverno od Zadra 100 m. U južnom dijelu Jadranskog mora nalazi se udubina u kojoj dubine naglo padaju (najveća dubina je 1233 m).

Istočna obala Jadranskog mora, osobito njezin hrvatski dio, izrazito je razvedena dok je zapadna (talijanska ) obala mnogo ravnija. Također je istočna obala izrazito visoka-uz obalu se pružaju planine, osim u prostoru zapadne Istre, zadarskog zaleđa, dijela crnogorske obale te albanske obale. S druge strane, talijanska obala je pretežno niska. Razvedenost obale je posljedica potapanja planinskih reljefnih oblika zbog otapanja leda nakon ledenog doba ( tada se razina mora izdigla 100 m).

Jadransko more i otoci Jadransko more najdublje je europsko kopno , uvučeni zaljev Sredozemnog mora. U današnjem obliku nastalo je izdizanjem morske razine za 96 m nakon posljednjega ledenog doba u pleistocenu, kad su potopljene doline i zavale, a uzvišenja postala izduženi otoci međusobno odvojeni morskim kanalima. Hrvatska obala na Jadranu duga je 1777 km i zauzima najveći dio istočne jadranske obale. Zračna udaljenost između njezinih krajnjih točaka iznosi 526 km, a zbog mnogobrojnih uvala i zaljeva među trima je najrazvedenijim obalama u Europi.

Jadransko more relativno je plitko, s prosječnom dubinom oko 173 m. Sjeverni dio plići je od 100 m, a najveću dubinu ( 1228 m) ima u južnom dijelu ( tzv. Južnojadarska podmorska kotlina). Prosječna temperatura mora u ljetnim mjesecima iznosi od 22◦C do 27◦C, a najniža je zimska uz obalu , oko 7◦C. Slanost morske vode u južnom dijelu iznosi 38%, što je više od svjetskog prosjeka, a smanjuje se prema sjeveru.

Gospodarske djelatnosti Najrazvijenija gospodarska djelatnost vezana uz Jadransko more je turizam. Razlog tome je to što je Jadransko more toplo more ugodno za kupanje, ima lijepu plavu boju i blagu klimu. Na obalama Jadranskog mora nalaze se mnogobrojni hoteli i apartmani, a u mnoge luke svakoga ljeta pristaju na stotine turističkih brodova i kruzera koji dovode na tisuće znatiželjnih turista. Osim turizma, razvijeno je i pomorstvo. Jadransko more spaja Hrvatsku s drugim zemljama još od davnih dana, i najjeftiniji je prometni put do drugih država. Uz Jadransko more usko je vezana i brodogradnja, a najpoznatije je Riječko brodogradilište i brodogradilište Kraljevica. Mnogi tamo sagrađeni brodovi izvoze se i u druge zemlje. Jadransko more doprinosi i razvoju ribarstva.

Biljni i životinjski svijet Na obalama Jadranskog mora rastu primorske vazdazelene biljke, a najpoznatije su čempres, bor i hrast crnika. Najljepše borove šume nalaze se na otocima Mljetu i Braču. U moru žive različite vrste algi. Od životinja koje žive na suhom i vrućem kamenjaru uz Jadransko more ističu se gušteri i najopasnija zmija otrovnica-poskok. Od ptica najzastupljeniji su galebovi te zakonom zaštićeni-bjeloglavi sup, koji se gnijezdi na liticama otoka Cresa. U moru žive različite vrste raznih riba, te velike ribe- tune i morski psi. Na morskom dnu najviše se zadržavaju ježinci, jastozi i razni drugi rakovi. Zakonom zaštićena vrsta koja živi u Jadranskom moru je sredozemna medvjedica koja se ne smije dirati i uznemiravati, jer spada u ugrožene vrste.

ZAPAMTI : Jadransko more je jedno od najčišćih i najljepših mora u svijetu. Ako ga želimo sačuvati, moramo se brinuti za čistoću njegovog biljnog i životinjskog svijeta! HVALA NA PAŽNJI! Napravila: Fanny Minić 4. c