Jadransko more Jadransko more je zaljev Sredozemnog mora

Jadransko more

-Jadransko more je zaljev Sredozemnog mora smjer SZ – JI od Maranske lagune (Italija) na SZ do Otrantskih vrata na JI (Albanija) dugo je 780 km, a široko 217 km (prosjek 160 km) ½ obala pripada Hrvatskoj, 1/3 Italiji, a ostatak Albaniji, Crnoj Gori, BIH i Sloveniji 3/4 ima manju dubinu od 200 m (šelf) sjeverno od Pule 50 m, sjeverno od Zadra 100 m kopno za vrijeme ledenog doba današnji reljef podmorja je nastao u alpskoj orogenezi dijelimo ga na sjevero-zapadni plićak (najveća dubina – Jabučka kotlina 243 m) i južnojadranska kotlina (najveća dubina - 1233 m) njih dijeli podmorsko uzvišenje palagruška pregrada

dalmatinski tip obale – otoci i obala se pružaju paralelno s reljefom na kopnu dinarski smjer pružanja SZ – JI današnji izgled obala je dobila prije 11 000 godina uslijed otapanja leda nakon ledenog doba i porasta razine mora za 100 m nekadašnja nepotopljena uzvišenja danas otoci

SVOJSTVA JADRANSKOG MORA 1) SALINITET ili SLANOST - otopljene soli u vodi (Na, Cl, Mg, K, Ca i S) - 38 ‰ (svjetski prosjek 35 ‰), uzrok toplina - od sjevera prema jugu salinitet je veći - najmanji salinitet podno vapnenačkih uzvišenja zbog vrulja (Velebit, Učka, Kozjak, Mosor i Biokovo)

2) PROZIRNOST - mjeri se Secchi-evom pločom - na JI preko 50 m - uz obalu oko 20 m - prozirno more biološki siromašno Secchi-eva ploča

3) TEMPERATURA - raste od sjevera prema jugu - smanjuje se od površine prema dubini - površina mora najtopliji dio mora ljeti i najhladniji zimi - zima: SZ dio = 8 – 10 °C; JI dio = 12 - 16 °C - ljeto: SZ dio = 25 °C; JI dio = 27 °C -Izotermija – početkom zime kad je jednaka temperatura od površine do dna

4) BOJA - Jadransko more je uglavnom modre boje - tamnije prema jugu - zelenkasto uz obalu

GIBANJA MORSKE VODE a) morske struje ogranak sredozemne struje iz Jonskog mora struji uz istočnu obalu topla i spora talijanska obala brža i hladnija

b) plimne amplitude relativno male - povećavaju se od juga prema sjeveru - Dubrovnik = 30 cm; Kvarner = 50 cm; Tršćanski zaljev = 90 cm c) morski valovi pod utjecajem vjetra - bura = kratki i strmi valovi - jugo = dugi i visoki valovi (11 metara – sjeverni Jadran!)

ZNAČENJE MORA, LITORALIZACIJA I EKOLOŠKA KVALITETA - talasoterapija klimatsko liječenje nekih bolesti ljekovitim čimbenicima mora Crikvenica i Opatija - proizvodnja soli: Pag, Ston, Nin - zalihe nafte i plina pogotovo u sjevernom Jadranu - turizam - litoralizacija

JADRANSKO MORE Položaj i obilježja - zaljev između Alpa, Apenina i Dinarida; najsjevernije uvučen zaljev Sredozemnog mora - izduženost sjeverozapad-jugoistok (780 km) – od Maranske lagune (Italija – dio Jadrana koji je najuvučeniji u kopno) do Otrantskih vrata (Albanija), prosječna širina oko 160 km - 3/4 = plitkomorski šelf - sjeverno od Pule do 50 m dubine, sjeverno od Zadra do 100 m dubine; jabučka kotlina (243 m) –- palagruška pregrada --najveća dubina u južnojadranskoj kotlini (1233 m); - koeficijent razvedenosti kopnene obale 3, 6; 1246 otoka, otočića, hridi i grebena

Svojstva Jadranskog mora - salinitet 38 ‰ (promila), raste od SZ prema JI - prozirnost uz obalu 20 m, najveća 56 m na pučini - temperatura mora: raste od sjeverozapada prema jugoistoku - modra boja Gibanja morske vode - morske struje - uz hrvatsku obalu struja je toplija i sporija - plimne amplitude povećavaju se od juga prema sjeveru - morski valovi: od bure (od 2 do 2, 5 m), od juga (od 3 do 5 m) Gospodarska i ekološka važnost - pomorstvo, trgovina, solane, turizam, talasoterapija (Crikvenica i Opatija), litoralizacija