Henri Kisinder Svjetski poredak Sve do dolaska modernih

  • Slides: 8
Download presentation
Henri Kisindžer – Svjetski poredak

Henri Kisindžer – Svjetski poredak

 • • Sve do dolaska modernih zapadnih sila ni u jednom azijskom jeziku

• • Sve do dolaska modernih zapadnih sila ni u jednom azijskom jeziku nije postojala riječ za pojam „Azija” Azija obuhvata: Tehnološki razvijene i napredne Japan, Singapur i Republiku Koreju; Tri zemlje kontinentalnih razmjera kao što su Kina, Rusija i Indija; Filipine i Indoneziju rasprostrte na hiljadama ostrva Tri drevne države veličine Francuske ili Italije: Tajland, Vijetnam i Mijanmar Ogromnu Australiju i pastoralni Novi Zeland sa pretežno evropskim stanovništvom; Staljinističku porodičnu diktaturu Sjevernu Koreju; Veliki broj muslimanskih zemalja, od Centralne Azije, preko Avganistana i Pakistana, do Bangladeša, Malezije i Indonezije Azija

 Izuzev Japana, Azija je bila žrtva međunarodnog poretka koji je nametnuo kolonijalizam Tajland

Izuzev Japana, Azija je bila žrtva međunarodnog poretka koji je nametnuo kolonijalizam Tajland je ostao nezavisna država ali previše slab da utiče na ravnotežu moći, a Kina je bila prevelika da bude kolonijalizovana ali su strane sile kontrolisale mnoge aspekte njenih poslova Proces emancipacije bio je dug i krvav: Kineski građanski rat, Korejski rat, Vijetnamski ratovi, genocidi crvenih Kmera, ratovi Kine i Indije, Kine i Vijetnama, četiri rata Indije i Pakistana, konfrontacija Kine i SSSR-a. . . Nakon toga, čini se da je Azija kroz procese reformi i demokratizacije ušla u vestfalski sistem uzajamnog poštovanja suverenih država

 Ostrvska zemlja, jezički homogena, dugo izolovana, Japan se izvukao iz izolacije nakon 1868.

Ostrvska zemlja, jezički homogena, dugo izolovana, Japan se izvukao iz izolacije nakon 1868. (era Meidži) i prešao u fazu korišćenja iskustava najmodernijih zapadnoevropskih država; velike pozajmice Japan je činio iz kineske religije i kulture Tokom duge izolacije Japana, nakon neuspješne invazije Koreje 1592 -1598, Japan je sveobuhvatne međudržavne odnose u smislu striktne diplomatske jednakosti imao samo sa Korejom Izolacionizam se završio misijom američkog komandanta Metjua Perija 1853. koji je uplovio u Tokijski zaliv noseći caru pismo predsjednika Milarda Filmora Japan je 1902. sklopio sporazum sa Britanijom, prvi takav sporazum između jedne evropske i jedne azijske sile, a tri godine kasnije je zaprepastio svijet pobjedom nad Rusijom Poražen u Drugom svjetskom ratu, Japan je iskoristio američku okupaciju da se potpunije modernizuje Snažno nacionalno vođstvo Šinzo Abea daje Tokiju novu širinu da djeluje po sopstvenim procjenama Japan

 U četvrtom vijeku p. n. e. sveštenik Kautilja piše o skupu država koje

U četvrtom vijeku p. n. e. sveštenik Kautilja piše o skupu država koje su stalno u potencijalnom sukobu jedna sa drugom; on pruža praktično a ne normativno uputstvo za akciju, poput Makijavelija, a njegova moralna osnovica ista je kao kod Rišeljea; njegov priručnik državničke vještine zove se Artašastra Indija je bila na meti različitih zapadnih sila ali je njom dominirala Velika Britanija koja je nakon pobune iz 1857. odlučila da upravlja njom kao jedinstvenim entitetom –britanski uticaj na Indiju sličan je onom koji je Napoleon imao na Njemačku i njene dotadašnje državice Prvi premijer nezavisne Indije, Nehru, a potom i njegova ćerka Indira Gandi uspjeli su da Indija postane jedan od glavnih elemenata međunarodnog poretka, pri čemu se Indija nije vezivala ni za jedan blok Nakon Hladnog rata, Indija stvara globalna partnerstva i znatno unapređuje svoje vojne potencijale; postoje, međutim, teritorijalni sporovi sa Pakistanom, Kinom i Bangladešom Indija će u svakom slučaju biti tačka oslonca poretka u 21. vijeku Indija

 Azijski poredak uključuje vanazijske sile kao svoj integralni činilac: prije svega, to su

Azijski poredak uključuje vanazijske sile kao svoj integralni činilac: prije svega, to su SAD Azijska struktura, koja je u razvoju, moraće da uzme u obzir i niz država poput Indonezije, Republike Koreje i drugih Kina se u savremene međunarodne odnose vratila i kao nasljednik drevne civilizacije i kao savremena velika sila po vestfalskom modelu Kisindžer posebno analiza Maovu politiku, u čiji zaokret nakon Kulturne revolucije je i sam bio uključen Kina nema mnogo iskustva sa ulogom koju zahtijeva za sebe u 21. vijeku kao jedna od velikih država svijeta; Kina je vjerovala da je jedinstvena usredsređujući se uglavnom na sopstvenu stvarnost Neizbježno je da u budućnosti sila u usponu (Kina) utiče na neke sfere koje su ranije smatrane isključivim rezultatom one prve sile (SAD) Kina odbacuje prijedlog da se međunarodni poredak unapređuje širenjem liberalne demokratije a posebno se protivi ideji da se koncepcija ljudskih prava ostvari posredstvom međunarodne akcije Koncepcije partnerstva treba da postanu elementi ravnoteže moći – kombinacija strategije ravnoteže moći i partnerske diplomatije neće biti podobna da otkloni sve kontroverzne aspekte, ali će zato ublažiti njihovo djelovanje

 Nijedna zemlja nije imala tako bitnu ulogu u oblikovanju savremenog svjetskog poretka kao

Nijedna zemlja nije imala tako bitnu ulogu u oblikovanju savremenog svjetskog poretka kao što su bile SAD Uvjerenje da su američka načela univerzalna unijela su jedan aktivan element u međunarodni sistem jer je podrazumijevalo da su vlade koje ih se ne pridržavaju nepotpuno legitimne Širenje po zapadnoj hemisferi Amerikanci su vidjeli kao „ispunjenje očigledne sudbine koja nam je dodijeljena” Još 1890. američka vojska je bila 14. u svijetu – iza bugarske To će se uskoro promijeniti i prvi predsjednik koji je morao sistematski da se uhvati u koštac sa imlikacijama svjetske uloge SAD bio je Teodor Ruzvelt koji je naslijedio ubijenog predsjednika Makinlija, pobjednika u ratu sa Španijom iz 1898. Vilson je uveo SAD u I svjetski rat ne na osnovu Ruzveltove geopolitičke vizije već pod zastavom moralne univerzalnosti – SAD su intervenisale ne radi ravnoteže snaga već „da bi svijet učinile sigurnim za demokratiju” Genijalnost Vilsonove vizije je, po Kisindžeru, u sposobnosti da se upregne američki idealizam u službi velikih spoljnopolitičkih akcija I Freklin Delano Ruzvelt će odbacivati ravnotežu snaga i obnovu ranijih imperija, podržavajući „grandiozni plan” osiguranja pravednog i trajnog mira Svi posleratni predsjednici podvlačili su izuzetnost uloge SAD u svijetu i proklamovali su primjenjivost američkih načela na cijeli svijet 1949. Trumanov državni sekretar Din Ačeson predsjedavao je ceremonijom koja je obilježila stvaranje NATO-a kao ugaonog kamena novog međunarodnog poretka pod američkim pokroviteljstvom Amerika će prihvatiti doktrinu obuzdavanja agresora i očuvanja teritorijalnog integriteta saveznika SAD

 Nijedan američki predsjednik nakon Teodora Ruzvelta nije tretirao temu međunarodnog poretka kao globalni

Nijedan američki predsjednik nakon Teodora Ruzvelta nije tretirao temu međunarodnog poretka kao globalni koncept na tako sistematičan način kao Ričard Nikson. On se zalagao za to da SAD treba da budu integralni dio jedne vječito promjenjive i fluidne ravnoteže pet bitnih centara Ford je težio i većim dijelom uspio da poveže moć i načela Karter, uprkos izazovima nakon američkog poraza u Indokini imao je čvrstine da pokrene bliskoistočni mirovni proces Uvjeren u superiornost američkog sistema i u sovjetsku slabost, Regan je kombinovao moć i legitimitet Prije građenja novog poretka bilo je potrebno pozabaviti se ruševina Hladnog rata, što je zapalo Džordža H. V. Buša koji je u atmosferi američke nadmoći rukovodio umjereno i mudro Klinton: „američka politika treba da teži jednom svijetu prosperitetnih demokratija koje sarađuju jedna s drugom i žive u međusobnom miru” U posthladnoratovskom svijetu došlo je do novih izazova, prije svega džihadizma, što je dovelo do novih ratova u Avganistanu i Iraku