FUNDAMENTALNA KATEHETIKA I DIO A Th Filipovi Fundamentalna

FUNDAMENTALNA KATEHETIKA I. DIO A. Th. Filipović, Fundamentalna katehetika

ISPITNA LITERATURA Ana Thea FILIPOVIĆ, U službi zrelosti vjere i rasta osoba. Katehetska i religijskopedagoška promišljanja u suvremenom kontekstu, GK, Zagreb, 2011. (1. , 3. , 4. i 5. poglavlje) Emilio ALBERICH, Kateheza danas. Priručnik fundamentalne katehetike, KSC, Zagreb 2002. (23 -216) ZAJEDNIČKA SINODA BISKUPIJA SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE, Vjeronauk u školi, KSC, Zagreb, 1995; Ana Thea FILIPOVIĆ, Predavanja/nastavni materijali; A. Th. Filipović, Fundamentalna katehetika

Ivica PAŽIN, Vjeronauk u školi. Izabrane teme, Đakovo, 2010. , str. 136 -149 (Celebratio catechetica). Georg HILGER – Stephan LEIMGRUBER – Hans. Georg ZIEBERTZ, Vjeronaučna didaktika, Salesiana, Zagreb, 2009. , str. 276 -308; 338 -364 • (estetsko učenje, korelacijsko učenje, simboličko učenje, mistagoško učenje, biblijsko učenje). A. Th. Filipović, Fundamentalna katehetika

Program kolegija 1. Temeljni pojmovi i polazišta 2. Kateheza u kulturalnom i pastoralnom ozračju današnjega vremena 3. Kateheza u Crkvi u Hrvatskoj 4. Kateheza u obnovljenom pastoralnom projektu evangelizacije 5. Identitet kateheze danas 6. Kateheza kao posluživanje Riječi i navještaj Krista 7. Kateheza kao inicija u vjeru i odgoj vjere 8. Kateheza kao djelo Crkve i odgoj osjećaja crkvenosti 9. Župna zajednica i školski vjeronauk 10. Pedagoško utemeljenje školskog vjeronauka 11. Značenje i modeli školskog vjeronauka u Europi 12. Osnove katehetske metodologije i vjeronaučne didaktike i metodike A. Th. Filipović, Fundamentalna katehetika

I. TEMELJNI POJMOVI I POLAZIŠTA • Kateheza = crkveno naviještanje kršćanske poruke koje smjera odgoju vjere • Katehetika = znanstvena disciplina koja znanstveno promišlja pitanja kateheze kao jedne od temeljnih zadaća Crkve A. Th. Filipović, Fundamentalna katehetika

Pojam kateheze u Crkvi od NZ do danas • 1. U Novom zavjetu primjeri katehetske prakse – povijesni Isus: poučava učenike i mnoštvo – Uskrsli Isus: s učenicima na putu u Emaus – katehetska praksa apostola, npr. : – Petrov navještaj u Kornelijevoj kući – Filip i dvoranin etiopske kraljice sadržaj kateheze: kratki sažetci (formule vjere) pashalno otajstvo (1 Kor 15, 3 -5) A. Th. Filipović, Fundamentalna katehetika

pojmovlje: – glagol κατηχέω (kateheo): 8 puta u NZ • eheo (ječati, pustiti da odzvoni) + kata (na, niz, prema) • u profanom grčkom: – priopćiti, obavijestiti; uputiti u što • Pavao: isključivo za poučavanje o sadržaju vjere • U smislu NZ, kateheo označava: – usmeno svjedočenje, propovijedanje i poučavanje u kršćanskoj vjeri koje ide za tim da Riječ Božja nađe odjeka u slušateljima, da nanovo odzvoni u njihovim ušima i srcima u svom punom spasenjskom značenju, izazivajući odgovor vjere A. Th. Filipović, Fundamentalna katehetika

• katehetsku praksu u NZ označavaju i drugi pojmovi: – didasko (učiti, poučavati) – homileo (govoriti, propovijedati) – paradidomi (predati, povjeriti) • Oni se se semantički razlikuju od: – kerysso (navijestiti, proglasiti) – euangelizomai (propovijedati radosnu vijest, evangelizirati) – martyreo (svjedočiti, posvjedočiti) A. Th. Filipović, Fundamentalna katehetika

• Raznolikost oblika produbljivanja Riječi koja izgrađuje zajednicu: – navještaj, poučavanje, proroštvo, razlučivanje, svjedočenje, poticanje, bodrenje. . . • Ipak postoji razlikovanje između: – prvog navještaja (= evangelizacija) i – daljnjeg produbljivanja, tumačenja i učvršćivanja vjere (=kateheza) A. Th. Filipović, Fundamentalna katehetika

2. Kateheza u otačko vrijeme • U II. i III. stoljeću katehesis (kateheza) označava formalno poučavanje u vjeri u okviru katekumenata i mistagogije • Prednost rjeđem glagolu kateheo pred didasko – Sv. Augustin: U svemu se može poučavati, ali katehizirati se može jedino u objavljenoj, božanskoj istini • Postupno: za katehezu prije krštenja - kateheo; nakon krštenja – didasko i dr. A. Th. Filipović, Fundamentalna katehetika

3. U srednjem vijeku • nestao je starokršćanski katekumenat, ali “catechizare” se i dalje veže uz pojam katekumenata – katehizacija se odnosila na pitanja upućena roditeljima i kumovima, osobito s obzirom na poznavanje Vjerovanja i Oče naša • glavni oblik kateheze (pouke i odgoja u vjeri već krštenih) u srednjem vijeku je katehetska propovijed i obiteljska kateheza A. Th. Filipović, Fundamentalna katehetika

4. Kateheza u novom vijeku • u vrijeme reformacije pojam “catechizare” ponovno dobiva šire, novozavjetno značenje: označava i poučavanje u vjeri već krštenih • no, uz “catechizatio” za crkveno poučavanje u vjeri već krštenih rabe se i “institutio” cristiana i “eruditio” (obuka, nastava) A. Th. Filipović, Fundamentalna katehetika

• ubrzo ipak prevladava termin “catechizatio” i sve više se veže uz knjigu katekizma – od Katekizma Tridentskog sabora za župnike 1566. do Katekizma Pija X. 1905. /1912. – vjerovanje, molitva, sakramenti, zapovijedi – učenje napamet, objašnjavanje, primjena na život → vezano uz postojanje kršćanske sredine – više teološko, nego pastoralno izlaganje kršćanske poruke, deduktivnost, biblijsko i liturgijsko siromaštvo. . . A. Th. Filipović, Fundamentalna katehetika

5. U doba “Katehetskog pokreta” • Katehetski pokret (od kraja 19. st. do II. vat. sabora) = niz ideja i pothvata usmjerenih na obnovu i jačanje kateheze u Crkvi • prijelaz od knjige katekizma prema katehezi kao živom događanju (šire, nz. značenje kateheze) – prodor novih teoloških i pedagoških strujanja – osobito živ: u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj A. Th. Filipović, Fundamentalna katehetika

• tri glavna utjecaja: pedagoški (do II. svj. rata) • nova pedagoška i psihološka strujanja (pozornost na naslovnike, didaktički procesi) • kako bolje podučavati katekizam vodeći računa o razvojnoj dobi i mogućnostima djeteta (pedagogija i psihologija → Münchenska metoda) liturgijski (utjecaj liturgijskog pokreta) → u katehezu ulaze: pjesma, slavlje, simboli, geste - “razgorjeti srce” → celebratio catechetica teološko-pastoralni (od II. svj. rata do II. vatik. sabora) kerigmatska teologija → kerigmatska obnova: od tradicionalnog katekizma k apostolskoj kerigmi A. Th. Filipović, Fundamentalna katehetika

6. Nakon II. vatikanskog sabora i u aktualnoj svijesti Crkve • Koncil ne govori izravno o katehezi, ali propituje i redefinira sve bitne odrednice kateheze: Riječ Božju, vjeru i Crkvu • sav je pastoralno usmjeren - daje zamah katehezi (smjernice Učiteljstva, promišljanja katehetičara, katehet. praksa) - Koncil označava kraj dugog razdoblja povijesti kateheze obilježenog katekizmima i memoriranjem - povratak kateheze Bibliji - odgoj vjere kao cjelovitog stava - smještaj kateheze u projekt Crkve: povezanost sa sveukupnim pastoralnim djelovanjem Crkve A. Th. Filipović, Fundamentalna katehetika

• profilira se današnje, šire (u duhu NZ) poimanje kateheze: • Kateheza Crkve svjedočenje je i naviještanje Kristova otajstva, temeljnih sadržaja kršćanske vjere i života, koje ide za tim da u onima koji su već čuli prvi navještaj potakne procese dubljeg uvida/ razumijevanja i prianjanja uza nj te oblikovanja života iz pripadnosti Kristu i zajednici vjerujućih (usp. CT, 5). • Događa se po nalogu Crkve i u ime Crkve, a uvijek uključuje osobni kontakt i živu riječ koja svjedoči, tumači, rasvjetljava, potiče, bodri, razlučuje. . . A. Th. Filipović, Fundamentalna katehetika

Sažeto: • Kateheza je "svaki oblik služenja Riječi Božjoj usmjerenog prema dozrijevanju kršćanske vjere osoba i zajednica. ” (E. Alberich) A. Th. Filipović, Fundamentalna katehetika