Biodiverzitetpojam ugroavanje i zatita biodiverziteta Biodiverzitet predstavlja sveukupnost
Biodiverzitet-pojam, ugrožavanje i zaštita biodiverziteta Biodiverzitet predstavlja sveukupnost gena, vrsta, ekosistema i predjela na Zemlji. Obuhvata: • Genetički diverzitet-raznovrsnost nasljedne strukture tj. ukupan broj gena svih postojećih živih bića na Zemlji; • Specijski diverzitet-ukupan broj organskh vrsta od nastanka života pa do danas; • Ekosistemski diverzitet-raznovrsnost staništa, životnih zajednica, ekosistema i predjela. geni→vrste→popluacije→biocenoze→ ekosistemi Flora-sve biljne vrste jedne zemlje (Bi. H 5. 500 biljnih vaskularnih vrsta; ) mahovine, paprati, cvjetnice Vegetacija –skup svi h prirodnih biljnih zajednica (šume, livade, stepe, močvare i dr. ) Fauna-sve životinjske vrste jedne oblasti ili Zemlje (Bi. H 588 vrsta kičmenjaka, 39 endema, 135 ugroženih vrsta)
Antropogeni uticaji i pritisci na biodiverzitet Čovjekovim dejstvom –totalnom i djelimičnom sječom šuma, nekontrolisanom urbanizacijom, industralizacijom, isušivanjem bara i močvara, nekontrolisanim lovom i ribolovom, genskim modifikacijama dolazi do ugrožavanja ili čak istebljivanja određenih vrsta što dovodi do poremećaja u ekosistemu. Crvene knjige-publikacije sa podacima o najugroženijim vrstama. Ugrožene su one vrste za koje postoji mogućnost da postanu izumrle u bližoj ili daljoj budućnosti. Neke ugrožene vrste Balkanskog poluostrva: • • • Pančićeva omorika Stepski božur Žuti lokvanj Rosulja (mesožderka) Molika Tisa Žuta lincura Bjeloglavi sup Orao krstaš Mrki medvjed Balkanki ris Crni dazdevnjak
Ugrožavanje biodiveriteta-globalno zagrijavanje, kisele kiše, konverzija prirodnih u antropogena staništa, prekomjerna ispaša i erozija staništa u visokoplaninskim područjima, neuravnotežena eksploatacija mineralnih resursa, invazivne vrste i prekomjerna eksploatacoja privredno važnih vrsta. Uzrok ugrožavanja je čovjek tj. njegova negativna dejstva u prirodi. Osnovni faktori koji dovode do gubitka biološke raznovrsnosti su dobro definisani akronimom HIPPO (skraćenica početnih slova engleskih riječi: -(H): Habitat alteration-izmjene staništa -(I): Invasive species-invazivne, alohtone vrste -(P): Pollution-zagađivanje -(P): Population growth-rast populacije Homo sapiens -(O): Overexploitation- pretjerana eksploatacija
Efikasna zaštita biodiverziteta podrazumjeva definisanje onog što se želi zaštititi, određivanje gdje se to nalazi, identifikovanje strategija koje će se koristiti za zaštitu i povremeno provjeravanje da li te stretegije funkcionišu. U Bi. H zaštićeno samo 0, 6% prirodnih dobara. Zakon o zaštiti prirode- cilj zakona je usaglašavanje odnosa između ljudi i životne sredine, s ciljem da se zaštiti priroda, da se poboljša ekološki kvalitet prirode i prirodnih vrijednosti ekosistema, te očuva flora, fauna, fungija i njihova staništa. Očuvanje zaštite prirode obezbeđuje se: § Planiranjem zaštite prirode, utvrđivanjem zadataka i politike zaštite prirode § Adminstrativnom zaštitom (nadležnost ministara, organa uprave za zaštitu prirode) § Učešćem javnosti o odlučivanju zaštite prirode § Vlasništvom države zaštićenih objekata prirode. Praktične mjere zaštite: In situ zaštita-očuvanje izvornih ekosistema i vrsta na njihovim prirodnim staništima. Ex situ zaštita-očuvanje vrsta van prirodnih staništa. Reintrodukcija-vraćanje vrsta na staništa sa kojih su isčezle. • Neke od zaštićenih vrsta na našem području su: velika sasa, stepski božur, runolist, molika, žuta lincura, mrki medvjed, divokoza, vuk, šareni tvor, bukavac, bjeloglavi sup i druge.
Pitanja: 1. Definiši biodiverzitet i navedi šta obuhvata! 2. Koja je razlika između flore i vegetacije? 3. Navedi razliku između endema, relikata i ugroženih vrsta! 4. Nabroj uzroke ugrožavanja biodiverziteta! 5. Šta podrazumijeva in situ, a šta ex situ zaštita? 6. Nabroj neke ugrožene vrste našeg područja!
- Slides: 5