ISTRAIMO BIODIVERZITET Biodiverzitet Sveukupna varijabilnost ivota na Zemlji
ISTRAŽIMO BIODIVERZITET
Biodiverzitet Sveukupna varijabilnost života na Zemlji Raznolikost, različitost i promenljivost živih organizmima i ekoloških kompleksa u kojima oni postoje. Sveukupnost gena, vrsta i ekosistema na Zemlji Biodiverzitet se realizuje kroz 3 osnovna, međusobno uslovljena i biološki neraskidiva nivoa: genetički specijski ekosistemski
Genetički diverzitet v Ukupan broj i raznovrsnost gena sadržanih u svim pojedinačnim jedinkama i pojedinačnim vrstama - gradivni bokovi života na planeti - smanjena genetičke varijabilnosti može usloviti nedostatak sposobnosti da se vrsta prilagodi promenama u životnoj sredini Genetski diverzitet se nalazi svuda: raznovrsnost pesama i boja perja kod ptica, boje ljušture puževa. . .
Specijski diverzitet v Ukan broj organskih vrsta na Zemlji, od nastanka života na planeti do danas. - 1. 750 000 – 2. 000 vrsta opisano - procenjuje se da postoji između 5 i 13, a po nekima čak i 80 miliona vrsta.
Ekosistemski diverzitet Ukupna raznovrsnost staništa (biotopa) i životnih zajednica (biocenoza), kao i ekoloških procesa kojima se ostvaruje funkcionalnost ekosistema.
Biološka raznovrsnost je evolutivni odgovor na neprestanu promenljivost uslova sredine Ravnoteža u biosferi se održava zahvaljujući raznovrsnosti živoga sveta
Zašto je biodiverzitet u krizi? v trenutna stopa izumiranja između 1 000 i 10 000 puta veća nego sto bi bila prirodna! v dnevno nestane oko 100 vrsta ü Svake godine nestane 6 miliona ha prašuma. ü 35% mangrova vegetacije je uništeno u poslednjih 20 godina ü 70% svih koralnih grebena je ugroženo ili je već uništeno ü Od 59. 507 vrsta, za koliko je do sada urađena procena, 19. 265 je u opasnosti da zauvek nestane. ü Od 5. 494 vrste sisara 78 vsta je zauvek nestalo , a 191 vrsta je krajnje ugrožena ü 1. 910 od 6. 312 vrsta vodozemaca je u opasnosti od nestajanja , čineći ih najugroženijim taksonom ü Ugroženo je 25 -35% ukupne kičmenjačke faune i 12, 5% ukupne svetske vaskularne flore
Faktori ugrožavanja biodiverziteta 1. Gubitak i degradacija staništa - poljoprivreda - šumsrstvo - urbanizacija i izgradnja infrastrukture - rudarsto - turizam ekspanzivnog tipa
2. Nekontrolisana introdukcija alohtonih vrsta Reynoutria japonica Ailanthus altissima - kiselo drvo Limantria dispar (gubar)
3. Prekomerna eksploatacija prirodnih resursa - lov i ribolov - nedozvoljena trgovina divljim vrstama - medicina 4. Zagađivanje vazduha, vode i zemljišta - poljoprivreda (pesticidi) - industrija (gasovi, čestice, otpadne vode) - saobraćaj (izduvni gasovi)
Zbog čega je važno očuvati biodiverzitet? Medicinski razlozi ü tradicionalna i savremena medicina koristi više od 70. 000 biljnih vrsta ü farmaceutska industrija zaradi preko 40 biliona dolara godišnje. Poljoprivredni razlozi ü od oko 50. 000 jestivih vrsta biljaka u ishrani se koristi 5. 000 ( 20 vrsta žitarica čini 90%) Estetsko/rekreativni razlozi ü Amerikanci potroše preko 59 biliona dolara godišnje na putovanja, opremu i hranu pri rekreaciji. ü koale godišnje doprinose sa 750 miliona dolara australijskom turizmu.
Zbog čega je važno očuvati biodiverzitet? Ekološki razlozi ü Gubitak samo 1 biljne vrste možeda bude okidač za gubitak do 30 drugih biljnih i životinjskih vrsta. Klimatske promene ü Šume, vlažna staništa, kao i marinski ekosistemi značajno doprinose ublažavanju klimatskih promena zahvaljujući sposobnosti apsorpcije i skladištenja ugljnika.
Zaštita biodiverziteta v Administrativno-pravna (normativna) zaštita Konvencija o biološkoj raznovrsnosti – Rio Dekleracija (Rio de Ženerio, 1992. ); Međunarodna konvencija o zaštiti ptica (Pariz, 1950. ); Konvencija o ribolovu i očuvanju živih (bioloških) resursa otvorenih mora (Ženeva, 1958. ); Konvencija o močvarnim područjima od međunarodnog značaja, naročito kao staništa ptica močvarica - Ramsarska konvencija (Ramsar, 1971. ); Konvencija o zaštiti svetske kulturne i prirodne baštine (Pariz, 1972. ); Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore – CITES konvencija (Vašington, 1973. ); Konvencija o zaštiti marinske životne sredine i obalnog regiona Mediterana (Barselona, 1976. ); Konvencija o očuvanlu migratornih vrsta divljih životinja – Bonska konvencija (Bon, 1979. ); Konvencija o očuvanju evropske divljači i prirodnih staništa – Bernska konvencija (Bern, 1979. ); Svetska povelja o prirodi (Njujork, 1982. ); Panevropska strateija zaštite predeone i biološke raznovrsnosti (Sofija, 1995. );
v Praktične mere zaštite ü In-situ zaštita - održavanje i oporavak populacija i vrsta na njihovim prirodnim staništima reintrodukcije i translokacije ”Reintrodukcija dabra u Srbiji” “Povećanje vijabilnosti i oporavak populacije mrkog medveda Ursus arctos u severoistočnoj Srbiji”
ü Ex-situ zaštita - čuvanje, gajenje i razmnožavanje vsta izvan njihovih prirodnih staništa. in vitro konzervacija botaničke bašte 80000 biljnih vrsta banke gena 4, 6 miliona uzoraka biljne germplazme zoološki vrtovi 10000 vrsta krioprezervacija
“Reprodukcija bele kanje Neophron percnopterus exsitus“ „Mikropropagacija, reintrodukcija i plantažno gajenje ugrožene, endemske i potencijalno lekovite biljne vrste Nepeta rtanjensis“
üCrvene knjige i crvene liste flore i faune Crvenа listа Međunаrodne unije zа zаštitu prirode (IUCN) je nаjpoznаtiji svetski spisаk ugroženih vrstа i podvrsta. Prema IUCN kriterijumima za procenu ugroženosti svi procenjeni tаksoni svrstаvаju se u jednu od 9 kаtegorijа: - EXTINCT (EX) – Isčezla - EXTINCT IN THE WILD (EW) - Isčezla u prirodi - CRITICALLY ENDANGERED (CR) - Krajnje ugrožena - ENDANGERED (EN) – Ugrožena - VULNERABLE (VU) – Ranjiva - NEAR THREATENED (NT) – Skoro ugrožena - LEAST CONCERN (LC) – Poslednja briga - DATA DEFICIENT (DD) – Nedovoljno podataka - NOT EVALUATED (NE) – Neocenjena ü Edukacije i prezentacije
Biodiversity Hotspots “Vruće tačke” biodiverziteta
Myers prvi uvodi pojam vrućih tačaka 1988. godine - Biološki najbogatija područja na Zemlji
Conservation International kriterijumi za dobijanje statusa ‚‚vruća tačka biodiverziteta”: Stepen endemičnosti flore (najmanje 1500 vrsta) Stepen degradacije staništa (najmanje 70%)
ü 34 vruće tačke – 2. 3% planete üpreko 50% endemičnih biljnih (150 000 vrsta) i 42% endemičnih terestričnih vrsta kičmenjaka
Endemični kičmenjaci ukupno 22022 vrste kičmenjaka (77% od ukupnog svetsko broja vrsta). 11980 endemičnih vrsta terestričnih kičmenjaka preko 3400 endemičnih slatkovodnih vrsta ribe
Endemizam je naročito izražen na ostrvima Ø Madagaskar i ostrva u Indijskom okeanu 81% endemičnih vrsta. Ø Novi Zeland (72%), Karibi (61%), Polinezija i Mikronezija (60%).
Veličina preostalog staništa 34 vruće tačke biodiverziteta nekada su zauzimale ukupnu površinu od 23. 490 101 km², odnosno 15. 7% ukupne površine kopna planete. Ova površina odgovara veličini Rusije i Australije zajedno. Veličina staništa je danas smanjena za 86% zauzimajući površinu od 3. 379 246 km² ili 2. 3% od ukupne površine kopna planete.
Mediteranska vruća tačka Prostire se od Portugala na zapadu do Jordana na istoku, i od Severne Italije do Maroka na jugu. Obuhvata i zapadnoevropska ostrva: Azorska, Kanarska, Madeiru, . . . Okružuje Sredozemno more i obuhvata površinu od 2, 085, 292 km² Obuhvata i delove Balkanskog poluostrva (jedan od 6 centara biljnog diverziteta u Evropi i 156 takvih centara u svetu)
Značajne karakteristike Mediteranske vruće tačke Orginalna površina vruće tačke (km 2 ) 2, 085, 292 Preostala površina pod vegetacijom 98, 009 Endemične biljne vrste 11, 700 Endemične ugrožene ptice 9 Endemični ugroženi sisari 11 Endemični ugroženi vodozemci 14 Izumrle vrste 5 Gustina naseljenosti (br. ljudi/km 2 ) 111 Zaštićena oblast (km 2 ) 90, 242 Zaštićena oblast (km 2 ) obuhvaćena IV stepenom zaštite 28, 751
Staništa
Diverzitet i endemizam Mediteranske vruće tačke Taksonomska drupa Broj vrsta Broj endemičnih vrsta Procenat endemizma Biljke 22, 500 11, 700 52. 0 Sisari 226 25 11. 1 Ptice 489 25 5. 1 Gmizavci 230 77 33. 5 Vodozemci 79 27 34. 2 Slatkovodne ribe 216 63 29. 2
Mediteranska vruća tačka biodiverziteta je podeljena na 10 manjih regionalnih vrućih tačaka, na osnovu biljnog bogatstva i endemizma Drosophyllum lusitanicum Argania spinosa Cedrus libani Scilla morrisii Phoenix theophrasti Aphyllanthes monspeliensis
U poređenju sa ostalim vrućim tačkama fauna sisara i ptica je relativno siromašna, i sa slabim stepenom endemizma Monachus monachus Macaca sylvanus Pterodroma madeira Lynx pardinus Alauda razae
Fauna gmizavaca i vodozemaca poseduje veći stepen endemizma Testudo kleinmanni Discoglossus nigriventer Rana holtzi Macroscincus coctei Gallotia gallota
Faktori ugrožavanja Uništavanje i fragmentacija staništa su posledica duge ljudske istorije na ovom području Brz populacioni rast, gradnja, turizam, poljoprivreda, ispaša, antropogeno izazvani požari. . .
Danas su dominantni degradacioni tipovi vegetacije poput makije i garige – samo 5% ukupne površine je sačuvano u prirodnom stanju!
ØPod zaštitom svega 4, 3% ukupne površine planete Nameće se pitanje kako uspostaviti ravnotežu između očuvanja biodiverziteta i ljudskog razvoja? Životna sredina (biodiverzitet) ODRŽIVI RAZVOJ I ODRŽIVO KORIŠĆENJE omogućava korišćenje resursa od strane budućih generacija. Društvo Ekonomija
Primer dobre prakse Održivo ribarenje Prema podacima Ujedinjenih Nacija: - preko 70% svetskih rezervi ribe je potpuno iskorišćeno ili pod prekomernim izlovom. - oko 20 miliona tona ribe se baci svake godine kao usput ulovljeni neželjeni plen, a uz to stotine hiljada morskih ptica, sisara, kornjača i drugog morskog sveta strada korišćenjem destruktivnih oblika ribolova.
WWF( World Wild Fond) je objavio vodič namenjen potrošačima ribljih proizvoda u kome se pored vrste ribe pojavljuje njeno geografsko poreklo, način proizvodnje– izlov ili akvakultura i najvažnije- održivost korišćenja tih resursa. WWF preporučuje da: Koristimo ribu koja je ulovljena ili proizvedena lokalno Biramo riblje proizvode sa MSC sertifikatom Konzumiramo ribu iz akvakulture ako je sa oznakom ''Bio'' Bio Oznaka za organski proizvedene produkte u akvakulturi uz poštovanje potreba životinja i životne sredine. MSC Oznaka za proizvode od ribe koji potiču sa ribljih područja kojima se dobro gazduje i održivo upravlja. Oznaka je sertifikovana od strane Marine Stewardship Council (MSC)
Hvala na pažnji!
- Slides: 37