VELIKO POETNO SLOVO U VIERJENIM IMENIMA Pripremila Martina

VELIKO POČETNO SLOVO U VIŠERJEČNIM IMENIMA Pripremila: Martina Valec-Rebić, prof.

I. svi članovi velikim početnim slovom (osim veznika i prijedloga) ■ imena ljudi (Petar Krešimir Četvrti, Bik Koji Sjedi, Blažena Djevica Marija) ■ imena naseljenih mjesta (Podravska Slatina, Slavonski Brod, Vojakovački Osijek, Ravenski Pavlovec, Brod na Kupi) ■ imena država (Republika Hrvatska, Sjedinjene Američke Države) ■ imena kontinenata (Južna Amerika, Sjeverna Amerika)

II. samo prvi član velikim slovom (i oni koji su sami po sebi vlastito ime) Sva ostala zemljopisna imena: ■ pokrajine i krajevi (Hrvatsko zagorje, Gorski kotar, Dalmatinska zagora) ■ dijelova naselja, trgove i ulice (Gornji grad, Trg hrvatskih velikana, Ulica lipa, Zagrebačka ulica) ■ mora, otoka i jezera (Jadransko more, Dugi otok, Vransko jezero) ■ gore, nizine, polja (Zagrebačka gora, Panonska nizina, Gacko polje)

II. samo prvi član velikim slovom (i oni koji su sami po sebi vlastito ime) ■ imena društava (Društvo prijatelja glagoljice, Hrvatsko društvo skladatelja) ■ imena organizacija (Svjetska zdravstvena organizacija, Organizacija za prehranu i poljoprivredu) ■ imena udruga (Hrvatska udruga poslodavaca, Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Stjepan Kranjčić”, Udruga žena „Hera”) ■ imena pokreta (Dječji pokret za mir, Pokret za ljudska prava) ■ imena javnih skupova (Javni skup radnika u Trogiru, Simpozij profesora hrvatskoga jezika) ■ imena ustanova (Osnovna škola Ljudevita Modeca, Osnovna škola „Vladimir Nazor”, Pravni fakultet u Zagrebu, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, Hrvatski učiteljski

II. samo prvi član velikim slovom (i oni koji su sami po sebi vlastito ime) ■ imena povijesnih događaja vremenski jasno utvrđeni događaji opće ime povijesnih razdoblja Domovinski rat (1991. – 1995. ) ilirski pokret Bitka kod Siska (1593. ) hrvatski narodni preporod Seljačka buna (1573. ) srednji vijek

Pisanje pridjeva Posvojni pridjevi od vlastitih imenica na -ov, -ev, -in pišu se velikim početnim slovom (Brankov, Hrvojev, Anin). Posvojni pridjevi na -ski, -ški, -čki, -ćki pišu se malim slovom (podravski, požeški, križevački).

Zašto se nekad pridjev na -ski, -ški, -čki, ćki piše velikim slovom? Ljetujem u Hrvatskom primorju. Volim Hrvatsko zagorje. Divim se hrvatskoj obali. Volim hrvatski jezik. Živim u Zagrebačkoj ulici. ulicama. Šećem zagrebačkim Štedim u Zagrebačkoj banci. trg. To je najljepši zagrebački IME OPĆI POJAM

Moj prelijepi grad križevci su stari hrvatski grad u kalničkom prigorju, odnosno koprivničko-križevačkoj županiji. jedan su od najstarijih gradova sjeverne hrvatske. križevački župan spominje se 1193. godine, što govori da je tada postojala utvrda zvana cris. naselje križevci se prvi puta spominje 1209. godine. dio križevaca, kasnije nazvan gornji grad, dobio je 1252. privilegije slobodnog kraljevskog grada. uz gornji se grad razvio donji grad, koji je povlasticu slobodnog kraljevskog grada dobio 1405. ujedinjenje dvaju gradova dogodilo se odlukom carice marije terezije 1752. godine te se od tada koristi naziv u množini -

križevci su poznati po križevačkim štatutima, najstarijim i najpoznatijim hrvatskim vinsko-pajdaškim regulama (pravilima). u gradu se od 1968. godine održava križevačko veliko spravišče, kulturno-povijesno-turistička manifestacija i tradicionalna pučka svečanost, koja se temelji na križevačkim štatutima i legendi iz 14. stoljeća o pomirbi kalničkih šljivara i križevačkih purgera. u križevcima se nalazi visoko gospodarsko učilište koje je 1860. osnovano kao kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište. to je najstarije poljoprivredno i šumarsko učilište u hrvatskoj i jugoistočnoj europi te ujedno prva visokoškolska ustanova u hrvatskoj.

križevci se odlikuju velikim brojem sakralnih objekata od kojih se ističu grkokatolička katedrala presvetog trojstva, konkatedrala sv. križa s vrijednim oltarom francesca robbe i crkva majke božje koruške, koja pripada među najranije barokne građevine s trolisnim svetištem u hrvatskoj i prava je riznica vrhunskih umjetničkih dostignuća. križevci su rodno mjesto svetog marka krizina križevčanina, koji je umro mučeničkom smrću u košicama u slovačkoj 1619. godine.