Pravopis ili ortografija obuhvaa skup pravila o pravopisu


• Pravopis ili ortografija – obuhvaća skup pravila o pravopisu, načinu pisanja pojedinih glasova, pisanju velikog i malog slova, sastavljenome i rastavljenome pisanju riječi, uporabi razgodaka (rečeničnih, interpunkcijskih znakova) i pravopisnih znakova • Ortografija dolazi od grč. orthόs-prav + grafό-pišem

• Pravogovor ili ortoepija – propisuje pravila o izgovoru glasa i riječi u cjelini te o pravilnom naglašavanju (isticanju) sloga u izgovornoj (naglasnoj) cjelini • Dolazi od grč. orthόs-prav + ėpos-govor

GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI • Ostvarujući jezik kao pismo služimo se slovima, znakovima i bjelinama. • Slovopis ili grafija - skup je znakova kojim bilježimo pojedine glasove.

Suglasnik č koristi se a) u riječima kojima ne znamo postanak -npr. čast, čaša, čelo, četiri, čovjek, dječak, ključ, priča, čak, nečist, točan… b) u oblicima riječi prema k i c u osnovi npr. pjesniče < pjesnik pečem < pečen < peći (*pekti > peku) kličem < klicati; vičem < vikati

c) u srodnim riječima prema k i c u osnovnoj riječi npr. pjesnički < pjesnik; srčan < srce dječji, sunčan < djeca, sunce ručica, ptičurina < ruka, ptica d) U nastavcima npr. -čić, -čica, -čina: kamenčić, grančica, cjevčina -ač, -ič, -ača: plivač, vodič, savijača -ački, -ički: zagrebački, turistički

Suglasnik ć koristi se a) U riječima kojima ne znamo postanak npr. ćud, ćuk, domaćin, kći, kuća, nećak, noć, moć, pomoć, već, nekoć… b) U oblicima riječi prema t u osnovi npr. upornošću < upornost ljući, žući < ljut, žut krećem, kreći, krećući < kretati

c) U srodnim riječima prema t u osnovnoj riječi npr. pruće, lišće, braća < prut, list, brat Pamćenje, kraćenje < pamtiti, kratiti osjećajan, osjetiti; sreća < sretan d) U nastavcima npr. -ić, -čić: brodić, cvjetić, balončić -aći, -eći: domaći, pileći -ći: naći, ići, reći

Č ili Ć ? _ ast, _ud, brodi_, pjesni_ki, vo_e, to_an, osje_ajan, ve_, br_kati, dje_ak čast, ćud, brodić, pjesnički, voće, točan, osjećajan, već, brčkati, dječak

Suglasnik dž Glas dž nalazi se u riječima i njihovim izvedenicama kojima postanak nije vidljiv: npr. srdžba, džudo, džip, džus, pidžama … Ali: naranča, narančast! Udžbenik < uč(iti) + -benik Predodžba < predočiti + -ba

Suglasnik đ Nalazi se: a) u riječima i njihovim izvedenicama kojima postanak nije vidljiv: anđeo, čađa, đak, evanđelje, lađa, leđa, krađa, smeđ … b) Posljedica glasovnih promjena (jotacija d) mlad > mlađi, posuda > posuđe, grad > građanin. . .

VELIKO I MALO POČETNO SLOVO • Velikim početnim slovom pišemo: 1. vlastita imena 2. prvu riječ u rečenici 3. riječi iz počasti • Ostale riječi pišemo malim početnim slovom

Jednočlana vlastita imena Imena i prezimena ljudi, nadimci, umanjenice i odmilice Ana, Šimić, Cico, Ančica Etnici Hrvat, Slavonac, Europljanin Posvojni pridjevi od vl. Imenica na – ov, -ev, -in Hrvatov, Šimićev, Marijin Ime Božje Bog, Alah, Jahve, Spasitelj Vlastita imena životinja Ćupko, Mrvica, Micko, Luna Imena država, rijeka, planina… svemirskih tijela Hrvatska, Sava, Biokovo, Mars Imena blagdana, tiskovina, građevina, proizvoda i druga jednočlana vlastita imena Božić, Vjesnik, Zagrepčanka, Plidenta,

Višečlana vlastita imena 1. Svi članovi višečlanog imena (osim veznika i prijedloga) pišu se velikim slovom Imena i prezimena ljudi, atributi koji su postali dio ili su zamjena za vlastito ime Ivan Goran Kovačić, Ljudevit Posavski, Majka Božja Bistrička, Ivan Pavao Drugi/II. Imena naseljenih mjesta Dvor na Uni, Slavonski Brod Imena država Republika Hrvatska, Dubrovačka Republika Imena kontinenata Sjeverna Amerika

2. Samo prva riječ velikim slovom, a ostale malim (osim ako nisu vlastito ime) Imena županija Primorsko-goranska županija Zemljopisna imena: pokrajine, regije, krajevi, otoci, poluotoci, doline, planine, jezera… Hrvatsko zagorje, Dugi otok, Zadarski kanal, Gacko polje, Kopački rit… Imena svemirskih tijela Mliječna staza, Veliki medvjed, Kumova slama Imena blagdana i praznika Sveta tri kralja, Sveta Lucija, Praznik rada Imena povijesnih događaja Krbavska bitka, Domovinski rat Imena ulica, trgova i dijelova naseljenih mjesta Savska cesta, Trg kralja Tomislava, Stari grad, Donja Dubrava Imena institucija, ustanova, udruga… Hrvatski sabor, Elektrostrojarska tehnička škola, Zračna luka Zagreb Imena knjiga, časopisa, umjetnina Hrvatski bog Mars, Hrvatski preporod

VELIKO ili malo slovo ana, savska cesta, primorsko-goranska županija, hrvatski sabor, sjeverna amerika, trg kralja tomislava, slavonski brod, republika hrvatska, božić Ana, Savska cesta, Primorsko-goranska županija, Hrvatski sabor, Sjeverna Amerika, Trg kralja Tomislava, Slavonski Brod, Republika Hrvatska, Božić

REČENIČNI I PRAVOPISNI ZNAKOVI • Rečenični znak ili razgodak je znak u pisanome tekstu kojim se odjeljuju rečenice i dijelovi rečenice. U pisanome tekstu oni nadomještaju govorna obilježja (naglasak, intonacija, pauza) kojima se rastavlja glasovni niz na smislene cjeline. - Rečenični su znakovi: točka, upitnik, uskličnik, zarez, točka sa zarezom, dvotočje, trotočje, višetočje, crtica, kosa crtica, spojnica, navodnici, polunavodnici i zagrade.

• Pravopisni znak je znak koji, bez obzira na rečenicu, određuje kako treba pročitati ili razumjeti ono što se pred njim nalazi. Tako brojku pred točkom treba čitati kao redni broj, a zvjezdica ispred riječi označuje da se radi o pretpostavljenoj ili mogućoj, ali nepotvrđenoj riječi. -posebni su pravopisni znakovi: * zvjezdica, ‘ izostavnik, < i > znakovi podrijetla, naglasni znakovi i znak za dužinu te neki drugi.

ZNAK PRIMJENA PRIMJER . TOČKA -kraj izjavne rečenice -redni broj i kratica Danas je vrlo lijep dan. 5. (peti), itd. (i tako dalje) Točku ne pišemo iza crtice ili trotočja kao znaka nedovršenog iskaza ni iza naslova i podnaslova knjiga, novina, članaka (osim ako se pišu u retku jedan iza drugoga) ? UPITNIK -kraj upitne rečenice -u zagradi označuje upitnost prethodnog podatka Hoćeš li doći? Kada? Jeruzalem je opsjedalo oko 100 000 (? ) križara Na kraju neupravnog pitanja upitnik se ne stavlja: Reci mi gdje si bio. Upitnik se može staviti samo iz posljednje od više ulančenih rečenica: Uvijek su me pitali: zašto sam to učinio, za koga i s kojom svrhom? ! USKLIČNIK Kraj usklične rečenice (prvenstveno one s usklikom, vokativom…) Bravo! Anko! Kakav predivan dan! Slušajte pažljivo! Upitnik i uskličnik mogu zajedno doći iza rečenica kojima se izriče i upitnost i uskličnost, a na prvome mjestu je onaj znak koji pisac želi istaknuti: Nećeš ići? ! A, bio si lani? ! Nakon svega!? Je li to moguće? !

, ZAREZ 1. Nizanje i nabrajanje istovrsnih i usporednih dijelova rečenica i surečenica 2. Dodavanje i isticanje – naknadno dodani, umetnuti i predmetnuti dijelovi reč. 3. Suprotnost – suprotni dijelovi i surečenice Dolazi ponedjeljkom, petkom i ponekad nedjeljom. Dani su duži, činilo mi se. Dani su, činilo mi se, duži. Živio je teško, ali časno. ; TOČKA SA ZAREZOM ima vrijednost između točke i zareza o čemu pisac prosuđuje: Odličan je iz matematike, fizike, kemije; uz te je uspjehe i zapažen sportaš. : DVOTOČJE -označuje stanku i promjenu intonacije ispred objašnjenja, nabrajanja i upravnog govora - Označuje omjer i mjerilo (prema) Sve se promijenilo: i priroda i ljudi. Rezultat je 2: 2. Mjerilo je 1: 1000 Dvotočje ne stavljamo ispred nabrajanja koja se uklapa u reč. : Promijenila se i priroda i ljudi. -CRTICA -kao pravopisni znak služi za označavanje stanke (veće od one koja je izražena zarezom) - zamjenjuje prijedlog do -- piše se kad se želi označiti udaljenost između dvaju mjesta Radno vrijeme 9 -17 sati. Osijek-Vinkovci Bila je to-kako su tvrdili stariji ljudi-jedna od najstrašnijih zima.

» … «, „ … ˝ NAVODNICI Dvostruki znak -Doslovnost teksta u navodnicima -- upozorava se na označeno ili mu se daje drugo značenje Gledajući dolinu, majka izusti: „Ovo je naš kraj. ” To je bio jedan od onih … TROTOČJE Označuje da se nešto izostavlja, prekida Odlazili su znanci, prijatelji, rodbina… (…) […] ZAGRADE -odjeljuju dio teksta kao manje važan Bili su to ljudi (uvjerili smo ili kao objašnjenje se) koji nam se od prve nisu - U uglatim zagradama kako se što čita svidjeli. -SPOJNICA -U pisanju polusloženica --pri članjenju riječi -U spojevima broja i riječi Odgojno-obrazovna Pis-ač, Ap-so-lut-no pro-tiv – reče 50 -tih [pedesetih] / KOSA CRTA -uzastopni, usporedni i istovrijedni podatci, riječi i oblici -nizanje stihova u retku 2006. /7. , km/sat, koga/što, bi-o/la Kad sam bio/ tri moja brata/ i ja » pametnjakovića «. Ovog(a), (ne)istina Podcrtati [podcrtati]

PONAVLJANJE: 1. Što je rečenični znak? - znak u pisanome tekstu kojim se odjeljuju rečenice i dijelovi rečenice 2. Što je pravopisni znak? - znak koji, bez obzira na rečenicu, određuje kako treba pročitati ili razumjeti ono što se pred njim nalazi. 3. Nabroji neke znakove! - spojnica, točka, dvotočje, uskličnik, upitnik, zagrade…

SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI • Riječi se mogu pisati: a) sastavljeno b) kao polusloženice, sa spojnicom c) rastavljeno

Kao složenice pišu se: • riječi kojima se jedan ili oba dijela ne rabe samostalno: možda, neprestano, tobože, valjda, zgodimice (sastavnice se ne rabe samostalno) • riječi u kojima se jedna od sastavnica ne rabi uz drugu u obliku koji ima u složenici: oduvijek (prema od vijeka, ne rabi se spoj od uvijek), napose, pokraj • riječi u kojima se sastavljenim pisanjem dobiva novo značenje: naokolo, usprkos, odoka, smjesta, zajedno, zapravo, zato.

• Polusloženice – riječi koje su nastale slaganjem ravnopravnih sastavnica od kojih svaka zadržava svoj naglasak, a mijenja se samo drugi dio. Pišemo ih sa spojnicom npr. lovor-vijenac, lovor-vijenca rok-glazba pop-kultura

U rastavljanju riječi na kraju retka rastavljamo jednosložne riječi, dvoslove i troslove, ne prenosimo u novi redak jedno slovo ili skup zatvornika, a polusloženice rastavljamo na mjestu spojnice koju pišemo dva puta npr. slon, snijeg gleda-ti, gla-san sl-on, sni-jeg gledat-i, glasa-n

PISANJE POSUĐENICA I STRANIH RIJEČI • U pisanju posuđenica razlikujemo usvojenice (riječi stranoga podrijetla prilagođene hrvatskomu jeziku) koje pišemo kao sve hrvatske riječi i tuđice (neprilagođene strane riječi). • Različito se pišu tuđice koje nisu vlastita imena i tuđa vlastita imena.

• Tuđice koje nisu vlastita imena pišu se prema izgovoru u jeziku izvorniku. -postoje tuđice koje se po općemu pravilu pišu prema izgovoru, a ne prema pisanju u jeziku davaocu: horor, fitnes-centar, fer-plej, džojstik, džins, ofsajd, laser, pašta, lazanje. Njih pisac može, želi li istaknuti strano podrijetlo riječi, pisati i u izvornome obliku: horror, fair-play, jeans, itd.

KRATICE I ZNAKOVI • Kratice mogu biti stalne ili prigodne. Stalne kratice nastaju po pravopisnim odredbama o pisanju kratica, dok prigodne stvara sam pisac pazeći da čitatelj uvijek može razumjeti puni oblik riječi označene kraticom. • Stalne se kratice dijele na: a) obične kratice b) sastavljene (složene) kratice.

• Obične kratice-pišu se malim slovima i s točkom na kraju koja je znakom kraćenja riječi. • Neke se kratice pišu velikim slovima: L. S. / M. P. – locus sigilli /mjesto pečata; P. S. – post scriptum (poslije svega). • Višeslovne kratice međunarodno prihvaćenih latinskih riječi pišu se izvorno: dipl. oec. – diplomirani ekonomist; dr. sc. – doctor scientiarum (doktor znanosti).

Sastavljene kratice 1. Kratice sastavljene od početnih slova svakoga člana višečlanoga naziva pišu se bez točke iza pojedinoga slova i u njima su sva slova velika: HAZU – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti MH – Matica hrvatska HINA – Hrvatska izvještajna novinska agencija RH – Republika Hrvatska OŠ – Osnovna škola FF – Filozofski fakultet … Jedne se čitaju kao samostalne riječi [Hazu], a druge po imenima slova [Erha]. Padežni nastavak odvaja se spojnicom od kratice i pisan je malim slovom: SAD, SAD-a, SAD-u, SAD-om … [Esade, Esadea, Esadeu, Esadeom… 2. Kratice sastavljene od početnih slogova višečlanoga naziva. Ove skraćenice imaju oblik vlastitoga imena i sklonidbu kao imenice: Nama – Narodni magazin, Name, Nami, Namu …

Znakovi • Od kratica razlikujemo znakove. To su međunarodno prihvaćene oznake mjernih jedinica, kemijskih elemenata, novčanih jedinica, imena država, strana svijeta, stručnih termina i slični znakovi koji se pišu bez točke na kraju, a čitaju se kao puna riječ. m kg metar kilogram s A H Al EUR HR sekunda amper vodik aluminij Euro Hrvatska

- Slides: 33