ZRELO DOBA I STAROST Mi naputamo detinjstvo ne
ZRELO DOBA I STAROST „Mi napuštamo detinjstvo ne znajući šta je mladost, stupamo u brak, ne znajući šta znači biti u braku, i čak kada zađemo u starost, ne znamo šta nas očekuje: stari su nevina deca svojih starih godina. U tom smislu, čovekov svet je planeta neiskusnih. “ MILAN KUNDERA, Umetnost novele
STAROST I RAZVOJ § § progres ili promena? napredovanje i/ili nazadovanje? razvoj dok osoba dostigne period zrelosti ili proces koji traje celog života? uloga biologije, ali i kulture! BIO-PSIHO-SOCIJALNI PREOKRET
“OTKRIĆE” ZRELOG DOBA Zrelo doba – period koji se s jedne strane graniči sa adolescencijom, a sa druge sa starošću Ø Starost – porodični i društveni problem !!! urbanizacija, plaćeni posao- samnjen ekonomski značaj, zdravstveni uslovi- produžen životni vek Ø Životni vek- od 20% do 80% osoba preko 70 god. , prosek života od 47 do 75 god. života za 100 godina; Ø Ko duže živi? polne razlike, socio-ekonomski status, bračni status Ø
TEORIJSKI PRISTUPI ZRELOM DOBU I STAROSTI Određivanje zrelog doba kao periodabiološka i/ili kulturno- istorijska perspektiva Stenli Hol – period od puberteta do smrti- do adolescencije sve promene- posle se samo odvija vremenski tok Frojd - genitalna faza i ispunjenje biološke uloge Pijaže – formalne operacije- završetak razvoja, ali nedovoljne za zrelo prosuđivanje- iskustvo, „mirenje sa realnošći“ Fišer, Keni i Pip- razvoj sposobnosti povezivanja jednog apstraktnog sistema sa drugim i sposobnost mišljenja o celom sistemu apstraktnih relacija
TEORIJSKI PRISTUPI ZRELOM DOBU I STAROSTI Kolberg- sedmi stadijum moralnog razvoja- “zašto biti moralan”- puna ljudskost i smisao života Erikson – život nakon adolescensije (faze: poverenja, autonomije, inicijative, odgovornosti, identiteta)- 3 stadijuma sa specifičnim krizama: 1. rano zrelo doba- 20 -35 god. - ljubav, intimnost, reprodukcija vs. izolacija 2. srednje zrelo doba- 35 -65 god. - produktivnost i odgajanje potomstva, vs. stagnacija 3. starost- 65 -smrt- smisao, integritet, zadovoljstvo ostvarenim, mudrost vs. očajanje
TEORIJSKI PRISTUPI ZRELOM DOBU I STAROSTI Biološke, bihejvioralne i socijalne promene u interakciji sa kulturno-istorijskim uslovima Vigotski- socio-kulturni pristup 18 -30 god. - kompetentnost u produktivnom radu; Ø 30 -60 - period kreativnosti, preuređenje života u socijalnoj zajednici Ø
TEORIJSKI PRISTUPI ZRELOM DOBU I STAROSTI Pristup životnog ciklusa- praćenje različitih psiholoških fenomena (pojam o sebi, mišljenje, afektivni odnosi, . . . ) od rođenja do starosti da bi se utvrdilo kako se oni menjaju Pristup životnog toka- pitanje koji važni, normativni životni događaji utiču na život jedinke i njenu psihološku dobrobit (uticaj rođenja deteta na samopoštovanje)
TEORIJSKI PRISTUPI ZRELOM DOBU I STAROSTI Mudrost (Pol Belts)- teoretičar životnog ciklusa- kvalitativno drugačiji oblik mišljenja koji ljudi razvijaju tokom zrelog doba- “izuzetan uvid i suđenje o složenim i neizvesnim pitanjima uslova života”- životna “ekspertiza” na osnovu iskustva- osvrt na staro, nasuprot stalnom iskustvu novog Integritet- povezanost mišljenja i emocija; potreba i ponašanja; učenje unutrašnje kontrole odvaja emocije i potrebe od mišljenja; ni konformizam, ni anti/asocijalna adaptacija Zrelost- integracija identiteta (Hrnjica) i okolnosti; različiti aspekti- socijalni, kognitivni, emocionalni, . . .
EMPIRIJSKA ISTRAŽIVANJA O PROMENAMA U STAROSTI Životni periodi i događaji- relativna pravilnost, samo tendencije, (ne)uobičajeni redosledi : starije majke i očevi, mlade bake, stari studenti, roditelji čija su deca mlađa od unuka, mladi rukovodioci, Faktori toka i nastanka promena starenja, pored involutivnih procesa: 1) hereditarni (predispozicija, konsitucija) 2) egzogeni (traume, socio-kulturni uslovi) 3) aktuelna i ranija oboljenja 4) način života (navike, stavovi. . . )
PROMENE Starenje je deo životnog procesa shvaćenog kao nizanje nepestanih promena koji teče i dovodi do nepovratnih promena. Biološke Psihološke Socijalne
BIOLOŠKE PROMENE Oko 20 godina završava se opšti obrazac povećanja nivoa i biološki kapaciteti počinju da opadaju- senzorni, motorni, kognitivni- doživljaj zavisi od vrste aktivnosti i aspekta funkcionisanja Menopauza- različite reakcije žena, uticaj kulture, istraživanje u Belgiji (socijalni status, kultura); muški “klimaks” Opadanje- vreme i brzina zavise od funkcije, posle 65. god. nagli pad
KOGNITIVNE PROMENE Krivulja promena- rast-stagnacija-propadanje Problemi- šta se menja, šta se meri i na koji način Horn i Donaldson- dve vrste kognitivnih promena – dve vrste inteligencije (Katel) poboljšavaju se sposobnosti koje se koriste KRISTALIZOVANOM INTELIGENCIJOM- izgradjena tokom života na osnovu iskustva opadaju sposobnosti zavisne od FLUIDNE INTELIGENCIJE- zahteva manipulaciju novim informacijama za rešavanje problema Baltes i sar. - slično dvostepeno objašnjenje MENTALNA MEHANIKA- urođene univerzalne osobine mišljenja PRAGMATIČNE CRTE- počivaju na bogatoj osnovi znanja i kulturnom kontekstu u kome se kognitivni zahtevi javljaju
PROBLEMI MERENJA SPOSOBNOSTI Studije poprečnog preseka - mešanje socijalnih i kulturnih faktora; Longitudinalne studije - manji efekat opadanja sposobnosti (efekat vežbanja? skupe, dugotrajne, osipanje uzorka) Kombinovane studije Ø Relevantnost zadataka- trivijalni za svakodnevni život; Zadaci zahtevaju mešavinu dve vrste sposobnosti; M. Perlmjute i sar. -proučavanje restoranskih radnika – testovni zadaci- uspeh opada; praktično snalaženje- uspeh raste, integrativne sposobnosti Ø Stereotip o opadanju sposobnosti- nije održiv; kompenzatorni procesi
SOCIJALNI FAKTORI I PSIHOLOŠKE PROMENE Promene u biološkoj i kognitivnoj sferi akumuliraju se postepeno – KONTINUIRANO, Promene u socijalnoj sferi - DISKONTINUITET Promene zahtevaju kvalitativno drugačije kompenzatorne sposobnosti Robert Etčli (R. Atchley, 1975. ) - metod za lociranje socijalnih događaja. Proučava uticaj uzrasnih promena u: Ø Porodičnom životu Ø Ø Profesionalnom položaju Ekonomskoj moći
SOCIJALNI FAKTORI I PSIHOLOŠKE PROMENE Radni ciklus - stadijumi (isprobavanje, odlučivanje oko izbora posla, period velikog angažovanja na poslu, oko 50 -te (!? ) godine postepeno isključivanje, penzionisanje) Porodični ciklus – grubo prati radni ciklus (primarna porodica, samostalnost, sekundarna porodica i roditeljstvo, sužavanje porodice “prazno gnezdo”, gubitak supružnika) Ekonomski ciklus - stepen zavisnosti osobe od drugih (početna zavisnost, nezavisnost, postepeno gubljenje samostalnosti).
SOCIJALNI FAKTORI I PSIHOLOŠKE PROMENE Zrelo doba, 25. – 50. g - angažovanost u više sfera- porodična, profesionalna, materijalne investicije Socijalno angažovanje- maksimalno Biološki i kognitivni procesi- plato, sa tendencijom postepenog opadanja
SOCIJALNI FAKTORI I PSIHOLOŠKE PROMENE v Socijalne promene - diskontinuitet: Ø Povezanost sa promenom konteksta u koji je osoba uključena i promenom uloge koju ima. Ø Promene u socijalnoj sferi uzrokuje drugačiji odnos drugih ljudi prema osobi, što menja i odnos osobe prema sebi v Socijalne promene povezane sa psihološkim socijalni identitet- nova uloga, ograničenja i prednosti Ø učenik- zaposleni -penzioner Ø odnos vršnjaci i roditelji- kolege i pretpostavljeni Ø odnos deca- partneri- roditelji
SOCIJALNI FAKTORI I PSIHOLOŠKE PROMENE Varijacije u socijalnom strukturisanju životnog toka- Etčlijeva verzija važnih životnih događaja Ø nije adekvatan pokazatelj za žene, posebno u ranijem istorijskom kontekstu (samostalni život, ekonomska nezavisnost) Ø usmeren na visoko obrazovanu srednju klasu (ranije opadanje za teže fizičke poslove) Ø karakterističan za industrijska društva (penzionisanje u poljoprivrednim društvima) Ø ne odgovara starijim muškarcima u društvima bez razvijenog pisma (kulturna reprodukcija, prenos znanja, tradicije)
SOCIJALNI FAKTORI I PSIHOLOŠKE PROMENE Obrasci života variraju - pol, socijalna klasa, kultura, istorijski period Glen Eldner- longitudinalno ispitivanje- efekti depresije i II s. v. rata- zavise od uzrasta i ekonomskog statusa osobe na početku depresije (tinejdžeri, malde žene, nasuprot maloj deci). Oprez od generalizacije- individualni i kulturnoistorijski kontekst
UTICAJ FAKTORA NA KOGNICIJU I BIOLOGIJU Biologija - iskustvo – uzajamni efekat (penzionisanje, neangažovanost, socijalna redukcija) Efekti staračkog doma - institucionalizacija - opadanje sposobnosti i smrtnost, Ø Karakteristike sredine- novo, nepoznato, nada Ø Stepen kontrole- naučena bespomoćnost- pasivizacija Ø Zavisnost- nezavisnost umanjuje socijalnau interakciju-paradoks Intervencije –preuređenje sredine (exp. ) – recipročna komunikacija- efekti na pamćenje, socijabilnost, zdravlje Starenje- interakcija bio-psiho-socijalnih faktora
OPADANJE ILI KONTINUIRAN RAZVOJ? Ø Ø Ø Promene biološki kapaciteti- od 30 -35 opadanje intelektualni kapaciteti- fluidna inteligencija, mehaničke sposobnosti socijalna sfera- od širenja ka redukciji Kvalitativno novi oblici mišljenja i karakteristika ličnosti kristalizovana inteligencija i pragmatične sposobnosti ravnoteža socijalnom diskontinuitetu i opadanju sposobnosti nove uloge, aktivnosti, učenje
OPADANJE ILI KONTINUIRAN RAZVOJ? Ø Ø Ø Želeti biti mlad ili se osećati mlad Gubitak -snage, brzine, promena izglada Dobitak- autonomije, autoriteta, kvalitet socijalnih relacija, asertivnost Starost- kao proces nastajanja Stavovi prema starenju depresija, rezignacija, zavisnost, negacija, smirenost, zadovoljstvo, prihvatanje Metafora dva ogledala- vidimo sebe u precima i potomcima
- Slides: 22