ZOOGEOGRAFIJA Areal i kartiranje areala ta je AREAL

  • Slides: 25
Download presentation
ZOOGEOGRAFIJA Areal i kartiranje areala

ZOOGEOGRAFIJA Areal i kartiranje areala

 • Šta je AREAL? • Areal je deo teritorije ili akvatorije na Zemlji,

• Šta je AREAL? • Areal je deo teritorije ili akvatorije na Zemlji, gde se stalno sreću populacije date vrste ili drugog taksona. • Osnovni objekat proučavanja u zoogeografiji je areal vrste, ali se takođe proučavaju i areali viših taksonomskih kategorija. • Ovaj prostor nije samo geografski definisan već je sačinjen od čitavog kompleksa različitih ekoloških faktora (abiotičkih i biotičkih) kojima je posmatrana vrsta neprestano izložena.

 • Ovaj prostor nije samo geografski definisan već je sačinjen od čitavog kompleksa

• Ovaj prostor nije samo geografski definisan već je sačinjen od čitavog kompleksa različitih ekoloških faktora (abiotičkih i biotičkih) kojima je posmatrana vrsta neprestano izložena. • Areal je deo biosfere koju naseljava konkretan organizam. Canis lupus

 • Areal je dinamična celina, koja obuhvata sve populacije određene vrste, čija se

• Areal je dinamična celina, koja obuhvata sve populacije određene vrste, čija se veličina menja u vremenu. • Promena zavisi od sposobnosti vrste da se proširi na veća prostranstva, ili da bude potisnuta. • Areal je nešto nastaje, razvija se i nestaje; uslovno pokazuje jednu od osnovnih odlika živih sistema - rađanje, starenje i smrt.

Bison bison

Bison bison

Leptinotarsa decemlineata

Leptinotarsa decemlineata

 • Nešto kompleksnija i preciznija definicija areala pored prostora podrazumeva i samu vrstu

• Nešto kompleksnija i preciznija definicija areala pored prostora podrazumeva i samu vrstu tj. skup svih njenih populacija. • Na taj način areal se opisuje kao prostornoekološko-vremenska dimenzija vrste.

 • Lako je odrediti granice areala nekih sedentarnih životinja, slabo pokretnih ili onih

• Lako je odrediti granice areala nekih sedentarnih životinja, slabo pokretnih ili onih koje se kreću u okviru neke ograničene teritorije ili akvatorije. • “Problem“ vrste koje u različitim periodima svog životnog ciklusa ili u raznim sezonama regularno menjaju oblast boravka tj. migriraju.

 • Oblast boravka- teritorija gde se vrsta razmnožava i održava svoju populaciju bez

• Oblast boravka- teritorija gde se vrsta razmnožava i održava svoju populaciju bez priliva jedinki spolja. • Oblast gostovanja- teritorija gde se vrsta pojavljuje u određenim sezonama, ali se ne razmnožava. Ciconia ciconia

 • Areali mogu biti različite veličine. • Ako je reč o ograničenoj teritoriji

• Areali mogu biti različite veličine. • Ako je reč o ograničenoj teritoriji ili akvatoriji koju određeni organizam naseljava tada se radi o endemičnoj vrsti ili nekoj drugoj taksonomskoj kategoriji koju nazivamo endemitom. • Površina areala endemičnog taksona može biti veoma mala, ali i velika (npr. australijski kontinent). Proteus anguinus

 • Šta je to što pored „malog“ prostora čini neki takson endemičnim? •

• Šta je to što pored „malog“ prostora čini neki takson endemičnim? • Visok stepen geografske izolovanosti, kao u slučaju Australije u kojoj se sreće veliki broj evolutivno starih vrsta – relikta, koje su specifične samo za ovaj kontinent.

 • Rasprostranjenje vrste ili neke druge sistematske kategorije se može grafički prikazati areal

• Rasprostranjenje vrste ili neke druge sistematske kategorije se može grafički prikazati areal kartom koja nam daje informaciju o njenoj prostornoj dimenziji. • Kartiranje areala podrazumeva prethodno sakupljanje informacija o rasprostranjenju (populacijama) životinjske vrste, a zatim i unošenje tih podataka na karte. • Pri tom bi bilo nabolje da se detektuju svi lokaliteti jedinki ili populacija proučavanog taksona kako bi se dobila njihova detaljna areal karta.

 • Najpreciznija lokalizacija populacija se postiže korišćenjem sistema za globalno pozicioniranje (GPS –

• Najpreciznija lokalizacija populacija se postiže korišćenjem sistema za globalno pozicioniranje (GPS – Global Positioning System).

 • Dobijeni podaci o lokalitetima služe za formiranje areal karte. • Areal karta

• Dobijeni podaci o lokalitetima služe za formiranje areal karte. • Areal karta predstavlja samo grafički prikaz, odnosno model areala konkretne vrste. • Postoji nekoliko modela areal karti: 1. Punktirajući metod 2. Konturni metod 3. Kombinovani metod

1. Punktirajući metod • Osnovni metod, na osnovu njega se mogu u daljem postupku

1. Punktirajući metod • Osnovni metod, na osnovu njega se mogu u daljem postupku areali predstaviti na bilo koji drugi način. • Kod punktirajućeg metoda (punctum – tačka) se svako nalazište na karti obeležava u vidu tačke (trougla, kvadrata ili nekog drugog simbola). • Na ovaj način se dobija precizna slika o rasprostranjenosti i gustini populacija posmatrane vrste na određenoj teritoriji, odnosno o veličini i strukturi areala. Ovaj metod se primenjuje kada se podaci unose na kartu manjih razmera.

2. Konturni metod • Ako jednom linijom povežemo sve krajnje tačke rasprostranjenja nekog taksona

2. Konturni metod • Ako jednom linijom povežemo sve krajnje tačke rasprostranjenja nekog taksona dobićemo konture areala. Primenjuje se u slučajevima kada je rasprostranjenost date vrste u dovoljnoj meri proučena (veliki broj lokaliteta) tako da nova nalazišta neće promeniti suštinsku sliku o njenom rasprostranjenju.

 • Tako se dobija kontura areala, kojom su predstavljeni pre svega njegov oblik,

• Tako se dobija kontura areala, kojom su predstavljeni pre svega njegov oblik, granica i veličina. • Konturni areal predstavlja u izvesnom smilu uopštavanje postojećih podataka o rasprostiranju date vrste. • Težište je na stvaranju što tačnije predstave o krajnjim mogućnostima rasprostranjenja vrste, odnosno na isticanju krajnjih granica areala. • Nedostatak: gubi se ishodni činjenični materijal (konkretni podaci o položaju svih nalazišta od kojih se i pošlo pri prmeni konturnog metoda).

3. Kombinovani metod • Kombinacija punktirajućeg i konturnog metoda se danas najčešće koristi jer

3. Kombinovani metod • Kombinacija punktirajućeg i konturnog metoda se danas najčešće koristi jer istovremeno daje informaciju o strukturi, veličini, obliku i granicama areala.

 • Dobijeni podaci se takođe mogu uneti na UTM (Universal Transversal Mercator) karte

• Dobijeni podaci se takođe mogu uneti na UTM (Universal Transversal Mercator) karte • UTM karte su nazvane po istoimenoj projekciji i koordinatnom sistemu koji se koriste za prikazivanje zemljine površine. • UTM koordinatni sistem baziran je na mreži koja deli površinu Zemlje između 80° južne i 84° severne geografske širine na 60 zona koje zahvataju 6° geografske dužine koje se označavaju brojevima od 1 do 60. • Od Ekvatora ka polovima ove zone su podeljene na segmente od po 8° geografske širine koji se označavaju slovima.

Srbija se nalazi u UTM zoni 34, između 18° i 24° istočne geografske dužine,

Srbija se nalazi u UTM zoni 34, između 18° i 24° istočne geografske dužine, i segmentu T između 40° i 48° severne geografske širine, odnosno u UTM segmentu 34 T.

 • Precizno pozicioniranje na UTM kartama omogućeno je proširenjem UTM sistema podelom UTM

• Precizno pozicioniranje na UTM kartama omogućeno je proširenjem UTM sistema podelom UTM segmenata na kvadrate veličine 100 x 100 km. • Kvadrati se označavaju pomoću 2 alfabetska karaktera gde prvi definiše geografsku dužinu, a drugi geografsku širinu.

- Preciznije pozicije dobijene su podelom kvadrata 100 x 100 km na kvadrate veličine

- Preciznije pozicije dobijene su podelom kvadrata 100 x 100 km na kvadrate veličine 10 x 10 km koji se označavaju pomoću 2 numerička karaktera gde prvi, kao i u slučaju kvadrata 100 x 100 km prvi broj označava istočnu, a drugi severnu lokaciju. - Numeracija kvadrata 10 x 10 km kreće od donjeg levog ugla kvadrata 100 x 100 km i brojeva 00

 • U Evropi se za kartiranje biljaka i životinja pored navedenog sistema koristi

• U Evropi se za kartiranje biljaka i životinja pored navedenog sistema koristi i modifikovani UTM. • Kvadrati veličine 100 x 100 kilometara podeljeni su na 4 kvadrata veličine 50 x 50 km koji se označavaju brojevima od 1 -4. Ovaj sistem označen je kao Opšti evropski horološki mrežni referentni sistem, odnosno CGRS (Common European Chorological Grid Reference System).