ZNANSTVENA DJELATNOST I VISOKO OBRAZOVANJE SUSTAV I USTROJBENI

ZNANSTVENA DJELATNOST I VISOKO OBRAZOVANJE

SUSTAV I USTROJBENI OBLICI U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN broj 123/03, 198/03, 105/04 , 174/04 , 46/07, 63/11, 94/13, 139/13, 131/17) znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje predstavljaju djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i sastavni su dio međunarodnoga, posebno europskoga, znanstvenoga, umjetničkog i obrazovnog procesa ZNANSTVENA SE DJELATNOST TEMELJI na: slobodi i autonomiji stvaralaštva; etičnosti znanstvenika; javnosti rada; povezanosti sa sustavom obrazovanja; međunarodnim mjerilima kvalitete; poticanju i uvažavanju specifičnosti nacionalnih sadržaja i zaštiti intelektualnog vlasništva.

I VISOKOM OBRAZOVANJU USTAV I USTROJBENI OBLICI U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI VISOKO SE OBRAZOVANJE TEMELJI na: akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveučilišta; otvorenosti visokih učilišta prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici; nedjeljivosti sveučilišnog nastavnog rada i znanstvenog istraživanja, odnosno umjetničkog stvaralaštva; uzajamnosti i partnerstvu pripadnika akademske zajednice; europskoj humanističkoj i demokratskoj tradiciji te usklađivanju s europskim sustavom visokog obrazovanja; poštovanju i afirmaciji ljudskih prava; jedinstvu stručnog i obrazovnog rada u svrhu osposobljavanja za specifična stručna znanja i vještine; konceptu cjeloživotnog obrazovanja; povezanosti s predtercijarnim obrazovanjem; interakciji s društvenom zajednicom i obvezi sveučilišta, veleučilišta, visokih škola i javnih znanstvenih instituta da razviju društvenu odgovornost studenata i drugih članova akademske i znanstvene zajednice.

SUSTAV I USTROJBENI OBLICI U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU • NACIONALNO VIJEĆE ZA ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKI RAZVOJ - najviše stručno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti u Republici Hrvatskoj, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja; imenuje ga Hrvatski sabor.

SUSTAV I USTROJBENI OBLICI U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU ZADAĆA JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA: znanstveno istraživanje; ostvarivati znanstvene programe od strateškog interesa za RH te, zajedno sa sveučilištima, uspostavljati znanstvenu infrastrukturu od interesa za cjelokupni sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja; ZADAĆE SVEUČILIŠTA: znanstveno, umjetničko i razvojno istraživanje, posebice ostvarivanje znanstvenih programa od strateškog interesa za RH, umjetničko stvaralaštvo i stručni rad te na njima utemeljeno preddiplomsko, diplomsko i poslijediplomsko obrazovanje; ZADAĆE VISOKIH ŠKOLA I VELEUČILIŠTA: stručno visoko obrazovanje, umjetnička i stručna djelatnost u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluju.

SUSTAV I ISTROJBENI OBLICI U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU AKADEMSKA ZAJEDNICA - svi nastavnici, suradnici, studenti i drugi sudionici u procesu visokog obrazovanja ; VISOKO OBRAZOVANJE U RH TEMELJI SE na: akademskim slobodama; akademskoj samoupravi i autonomiji sveučilišta. AKADEMSKE SLOBODE - pripadaju svim članovima akademske zajednice – sloboda znanstvenog i umjetničkog istraživanja i stvaralaštva, poučavanja, međusobne suradnje i udruživanja, sukladno Ustavu RH, međunarodnim ugovorima i Zakonu; AKADEMSKA SAMOUPRAVA na visokom učilištima u RH obuhvaća: utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata, izbor čelnika i nastavnika, upravljanje resursima kojima raspolažu visoka učilišta;

SUSTAV I USTROJBENI OBLICI U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU AUTONOMIJA SVEUČILIŠTA na svim sveučilišnim visokim učilištima u RH obuhvaća: uređenje unutarnjeg ustroja; utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa; financijsku autonomiju; odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji; ostale oblike autonomije - SAVJET ZA FINANCIRANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA - stručno tijelo Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj; - AGENCIJA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE specijalizirana ustanova zadužena za pružanje stručne i administrativne potpore Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj; osniva je Vlada RH uredbom te utvrđuje ustroj i način njezina rada;

SUSTAV I USTROJBENI OBLICI U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU Javni znanstveni instituti i visoka učilišta, kao i njihove sastavnice - vrednuju se, tj. podliježu provjeri kvalitete i učinkovitosti; izdavanje dopusnice za rad instituta/studija: DOPUSNICA je isprava kojom se utvrđuje da javni znanstveni institut/visoko učilište udovoljava standardima i uvjetima za obavljanje djelatnosti, odnosno izvođenje pojedinog studija; upućivanje pisma očekivanja: PISMO OČEKIVANJA je isprava kojom se ukazuje na nedostatke u vrsnoći rada znanstvenog instituta/visokog učilišta/pojedinog studijskog programa te izražava očekivanje da će nedostaci u zadanom roku biti uklonjeni; uskraćivanje dopusnice.

SUSTAV I USTROJBENI OBLICI U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU REKTORSKI ZBOR: čine svi rektori sveučilišta u RH; u njegovom radu, ali bez prava odlučivanja, sudjeluje i predstavnik Vijeća veleučilišta i visokih škola; odlučuje o pitanjima od zajedničkog interesa za djelovanje i razvoj sveučilišta u RH VIJEĆE VELEUČILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA: čine dekani svih veleučilišta i visokih škola u RH; u njegovom radu, ali bez prava odlučivanja, sudjeluje i predstavnik Rektorskog zbora; odlučuje o pitanjima od zajedničkog interesa za djelovanje i razvoj veleučilišta i visokih škola

SUSTAV I USTROJBENI OBLICI U ZNANOSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU PODRUČNA ZNANSTVENA I UMJETNIČKA VIJEĆA I MATIČNI ODBORI: imenuje ih Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj iz redova istaknutih znanstvenika, umjetnika i profesora odgovarajuće struke – prijedloge za članove daju Rektorski zbor, sveučilišta, znanstveni instituti te članovi akademske zajednice i znanstvenici na temelju javnog poziva za predlaganje kandidata; PODRUČNA VIJEĆA: osnivaju se radi razmatranja pitanja iz nadležnosti Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj za pojedina znanstvena i umjetnička područja; sudjeluju u izboru u znanstvena znanja u posebnim slučajevima. MATIČNI ODBORI: sudjeluju u izboru u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja; članovi su osobito svjetski priznati znanstvenici.

SUSTAV I USTROJBENI OBLICI U ZNANOSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU ODBOR ZA ETIKU U ZNANOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU: promiče etička načela i vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnim odnosima i u odnosima prema javnost, te u primjeni suvremenih tehnologija i u zaštiti okoliša; imenuje ga Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH. • Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju ima 9 članova iz redova istaknutih znanstvenika i sveučilišnih profesora. Mandat je četiri godine. Zadaća istog je promicanje etičkih načela i vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju.

USTROJBENI OBLICI U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Znanstvenu djelatnost obavljaju: sveučilišta i njihove sastavnice; javni znanstveni instituti; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; druge pravne osobe i njihove ustrojbene jedinice organizacija (Upisnik vodi Ministarstvo). Uz upisane u Upisnik znanstvenih fizičke osobe koje se bave znanstvenim radom i subjekte koji obavljaju znanstvenu djelatnost, SUBJEKTI ZNANSTVENE DJELATNOSTI su: Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj; Ministarstvo znanosti i obrazovanja; Hrvatska akademska računalna mreža (CARNET); sukladno sa zakonom i svojim općim aktima, nastavne baze medicinskih, stomatoloških, veterinarskih i farmaceutskih fakulteta, veleučilišta, visoke škole, znanstvene udruge, muzeji, arhivi i druge pravne osobe i njihove ustrojbene jedinice čije je djelovanje od interesa za obavljanje znanstvene djelatnosti.

OSNIVANJE ZNANSTVENIH INSTITUTA Znanstvene institute osnivaju: DOMAĆE PRAVNE I FIZIČKE OSOBE STRANE PRAVNE I FIZIČKE OSOBE, sukladno Zakonu. radi ostvarivanja znanstvenih programa od strateških interesa za Republiku Hrvatsku, Vlada RH uredbom osniva JAVNE ZNANSTVENE INSTIUTE.

UPRAVLJANJE ZNANSTVENIM INSTITUTOM Institut ima: RAVNATELJA ZNANSTVENO VIJEĆE: odlučuje o znanstvenim i stručnim pitanjima; UPRAVNO VIJEĆE: vodi financijsku i poslovnu politiku, odlučuje o raspolaganju imovinom veće vrijednosti sukladno statutu te odlučuje o pitanjima koja statutom nisu stavljena u nadležnost drugih tijela; DRUGA TIJELA PREDVIĐENA STATUTOM UTEMELJENIM DRUGIM OPĆIM AKTOM STATUT ILI NA NJEMU INSTITUTA - donosi njegovo upravno vijeće uz suglasnost osnivača, odnosno kod javnoga znanstvenog instituta - uz suglasnost ministra (na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj).

DJELATNICI U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI ZNANSTVENICI – osobe koje su sukladno Zakonu izabrane u odgovarajuća znanstvena zvanja i upisane u Upisnik znanstvenika; ZNANSTVENA ZVANJA su: znanstveni suradnik viši znanstveni suradnik znanstveni savjetnik u trajnom zvanju. ZNANSTVENA RADNA MJESTA u znanstvenim organizacijama su: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju. SURADNIČKA RADNA MJESTA u znanstvenim organizacijama su: asistent i poslijedoktorand; STRUČNA ZVANJA su: stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik; STRUČNA RADNA MJESTA su: stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik; SURADNIČKA ZVANJA I RADNA MJESTA su: asistent i poslijedoktorand.

PROSTOR SVEUČILIŠTA • Prostor sveučilišta je nepovrediv, što znači da nadležna državna tijela mogu na prostor sveučilišta samo uz čelnikovu suglasnost, prema odluci suda ili kada postoji neposredna opasnost za život i zdravlje ljudi ili za imovinu.

NAČIN RADA I DJELOVANJA U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI ZNANSTVENI RAD NE PODLIJEŽE NIKAKVIM OGRANIČENJIMA ILI FORMALNIM ZAHTJEVIMA, OSIM ONIH KOJI PROIZLAZE IZ: POŠTOVANJA ETIČNOSTI U ZNANSTVENOM I ISTRAŽIVAČKOM RADU; ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA TE ZAŠTITE OSOBNE I OPĆE SIGURNOSTI NA RADU.

NAČIN RADA I DJELOVANJA U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI • Kolaborativni znanstveni program – interdisciplinarni znanstveni program koji provode sveučilišta i javni znanstveni instituti, a sastoji se od većeg broja povezanih znanstvenih pitanja i problema. • Znanstveni centar izvrsnosti – znanstvena organizacija ili njezin ustrojbeni oblik ili skupina znanstvenika koja po rezultatima svojega rada ubraja se među najkvalitetnije organizacije unutar svoje discipline. • Znanstveno-tehnologijski park – trgovačko društvo koje se osniva radi komercijalizacije znanstvenih rezultata.

SUSTAV, OSNIVANJE I USTROJBENI OBLICI U VISOKOM OBRAZOVANJU VISOKA UČILIŠTA su: VISOKA UČILIŠTA OBAVLJAJU SVOJU DJELATNOST KAO JAVNU SLUŽBU; SVEUČILIŠTA, VELEUČILIŠTA I VISOKE ŠKOLE OSNIVAJU SE KAO USTANOVE. VISOKA UČILIŠTA mogu biti: sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu; veleučilište i visoka škola JAVNA VISOKA UČILIŠTA: PRIVATNA VISOKA UČILIŠTA: osniva ih RH - sveučilište zakonom, a veleučilište i visoku školu uredbom Vlade RH; osnivaju se odlukom osnivača na način propisan odredbama odnose na osnivanje ustanove. Zakona i propisima koji se županije, gradovi i općine osnivaju VISOKU ŠKOLU odlukom svoga predstavničkog tijela; na te visoke škole primjenjuju se odredbe Zakona koje se odnose na privatna visoka učilišta.

SUSTAV, OSNIVANJE I USTROJBENI OBLICI U VISOKOM OBRAZOVANJU POČETAK OBAVLJANJA DJELATNOSTI STUDIJA VISOKOG UČILIŠTA I IZVOĐENJA nakon upisa u Upisnik visokih učilišta i registar ustanova pri Trgovačkom sudu; Upisnik vodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja; upis u Upisnik - na temelju dopusnice, koju izdaje ministar po prethodno pribavljenom pozitivnom mišljenju Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. SVEUČILIŠTA: su obrazovne ustanove koje povezivanjem znanstvenog istraživanja, umjetničkog stvaralaštva, studija i nastave razvijaju znanost, struku i umjetnost, pripremaju studente za obavljanje profesionalnih djelatnosti na temelju znanstvenih spoznaja i metoda kao i umjetničkih vrijednosti, obrazuju znanstveni i umjetnički podmladak, sudjeluju u ostvarivanju društvenih interesa studenata te promiču međunarodnu, posebice europsku suradnju u visokom obrazovanju te znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti.

SUSTAV, OSNIVANJE I USTROJBENI OBLICI U VISOKOM OBRAZOVANJU Sveučilište može kao sastavnice (podružnice, ustanove ili pravne osobe) imati: fakultete; umjetničke akademije; odjele; institute; druge sastavnice: zaklade, fondacije, udruge, studentske centre, informatičke, kulturne, sportske kao i one sastavnice koje služe zadovoljavanju potreba studenata, itd. FAKULTET: je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednom ili više znanstvenih i stručnih polja. UMJETNIČKA AKADEMIJA: je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije te razvija vrhunsko umjetničko stvaralaštvo i znanstvenoistraživačku djelatnost u području umjetnosti.

SUSTAV, OSNIVANJE I USTROJBENI OBLICI U VISOKOM OBRAZOVANJU SVEUČILIŠNI ODJEL: se osniva kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija. SVEUČILIŠNI INSTITUT: sastavnica sveučilišta koja se osniva radi obavljanja znanstvene djelatnosti u jednom ili više srodnih znanstvenih polja, u pravilu povezano s procesom visokog obrazovanja na sveučilištu. VELEUČILIŠTE I VISOKA ŠKOLA: ustanove koje ustrojavaju i izvode stručne studije te obavljaju djelatnost sukladno Zakonu i svojem statutu. VISOKA UČILIŠTA ZA POTREBE VOJNOG I POLICIJSKOG OBRAZOVANJA: osniva Vlada RH sukladno uvjetima koje predviđa Zakon. VISOKA VJERSKA UČILIŠTA: osnovana po općim aktima vjerskih zajednica imaju prava i obveze kao i visoka učilišta ako ispunjavaju obveze; njihov položaj se uređuje ugovorom između sveučilišta i osnivatelja učilišta.

UPRAVLJANJE INSTITUCIJAMA U VISOKOM OBRAZOVANJU Sveučilište ima: REKTORA: bira se tajnim glasovanjem, većinom glasova ukupnog broja biračkog tijela, iz redova redovitih profesora; mandat - 4 godine i može se ponoviti jednom; u svom radu ima prava i obveze ravnatelja ustanove te mandat i ovlasti predviđene Zakonom i statutom sveučilišta; može imati jednog ili više prorektora koje imenuje senat. SENAT izborno stručno tijelo koje se bira sukladno statutu sveučilišta, na način kojim se osigurava zastupljenost svih znanstveno-nastavnih sastavnica sveučilišta i različitih područja znanosti i umjetnosti; najmanje 60 % članova - zaposlenici u znanstveno-nastavnim zvanjima, najmanje 10 % iz redova studenata preddiplomskih i diplomskih studija te najmanje 5 % iz redova studenata poslijediplomskih studija; rektor je član senata po položaju; prorektori sudjeluju u radu senata bez prava glasovanja; odlučuje , sukladno statutu, o svim akademskim, stručnim, znanstvenim i umjetničkim pitanjima, uključivši odlučivanje o organizaciji znanstvene, stručne i nastavne djelatnosti, izboru nastavnika, razvojnim i poslovnim pitanjima te drugim pitanjima predviđenim Zakonom.

UPRAVLJANJE INSTITUCIJAMA I VISOKOM OBRAZOVANJU SVEUČILIŠNI SAVJET: tijelo koje brine za ostvarivanje djelatnosti sveučilišta prema aktu o osnivanju i statutu; posebice brine o razvoju sveučilišta i njegovoj interakciji s društvom u kojemu djeluje te raspravlja i potvrđuje strateške i razvojne odluke senata, sukladno statutu sveučilišta; nadzire izvršavanje zadaća sveučilišta, posebice zakonitost njegova rada, racionalnu uporabu kadrovskih i materijalnih resursa, ostvarivanje odluka senata te obavlja druge poslove predviđene aktom o osnivanju u statutom; ima 6 ili 12 članova, i to: polovicu članova, među kojima je najmanje jedan student, koje imenuje senat, te po šestinu članova koje imenuju: osnivač, tijelo/tijela jedinice lokalne samouprave i gospodarska komora; u njemu ne mogu biti članovi senata i čelnici sastavnica sveučilišta.

UPRAVLJANJE INSTITUCIJAMA U VISOKOM OBRAZOVANJU FAKULTET I UMJETNIČKA AKADEMIJA imaju: DEKANA: bira ga i razrješava vijeće; predstavlja i zastupa fakultet ili akademiju i ima prava i obveze sukladno statutu sveučilišta i statutu fakulteta ili akademije; u radu mu pomažu prodekani te druga statutom utvrđena tijela; odgovoran je za zakonitost, provedbu statuta i odluka sveučilišnih tijela na fakultetu / akademiji. VIJEĆE (FAKULTETSKO VIJEĆE I VIJEĆE AKADEMIJE) čine nastavnici, suradnici i studenti u skladu sa statutom fakulteta/akademije; studentski predstavnici - najmanje 15 % ukupnog broja; donosi odluke o akademskim, znanstvenim, umjetničkim i stručnim pitanjima; bira i razrješava dekana i prodekane; donosi statut i druge opće akte; obavlja druge poslove utvrđene statutom sveučilišta, statutom visokog učilišta ili drugim općim aktom DRUGA TIJELA PREDVIĐENA STATUTOM SVEUČILIŠTA, SVOJIM STATUTOM ILI DRUGIM OPĆIM AKTOM

UPRAVLJANJE INSTITUCIJAMA U VISOKOM OBRAZOVANJU SVEUČILIŠNI ODJEL ima: pročelnika; stručno vijeće; druga tijela. SVEUČILIŠNI INSITUT ima: ravnatelja; stručno vijeće; druga tijela.

UPRAVLJANJE INSTITUCIJAMA U VISOKOM OBRAZOVANJU VELEUČILIŠTE I VISOKA ŠKOLA imaju: dekana; stručno vijeće; upravno vijeće; druga stručna i savjetodavna tijela čije se osnivanje, sastav i nadležnost uređuje statutom ili drugim općim aktom. • Dekana bira i razrješuje upravno vijeće na prijedlog stručnog vijeća. Dekan predstavlja i zastupa ustanova te u svom radu ima prava i obveze ravnatelja ustanove. • Stručno vijeće veleučilišta i visoke škole čine nastavnici, suradnici, studenti i jedan predstavnik zaposlenika. Studenti čine 15% članova ukupnog broja članova stručnog vijeća. • Upravno vijeće ima pet članova, od kojih tri imenuje osnivač, jednog bira stručno vijeće, a jedan član je predstavnik zaposlenika.

DJELATNICI U VISOKOM OBRAZOVANJU ZNANSTVENO-NASTAVNA I UMJETNIČKO-NASTAVNA ZVANJA su: docent izvanredni profesor redoviti profesor Znanstveno-nastavna zvanja u znanstvenoj komponenti odgovaraju znanstvenim zvanjima kako slijedi: docent - znanstvenom suradniku, izvanredni profesor - višem znanstvenom suradniku, redoviti profesor - znanstvenom savjetniku NASTAVNA ZVANJA su: predavač, viši predavač, profesor visoke škole, lektor, viši lektor, umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik. SURADNIČKA ZVANJA su: asistent i poslijedoktorand. STRUČNA ZVANJA su: stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik počasno znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje je professor emeritus

KORISNICI USLUGA U VISOKOM OBRAZOVANJU REDOVITI STUDENTI: IZVANREDNI STUDENTI: studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici; trošak redovitog studija dijelom ili u cijelosti subvencionira se iz državnog proračuna, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole; obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program; trošak studija u cijelosti ili dijelom snosi sam student; OSOBA GUBI STATUS STUDENTA: kad završi studij; kad se ispiše sa sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole; kad je isključena sa studija po postupku i uz uvjete utvrđene statutom ili drugim općim aktom visokog učilišta; kad ne završi studij u roku utvrđenom statutom ili drugim općim aktom visokog učilišta, te iz ostalih razloga utvrđenih statutom ili drugim općim aktom visokog učilišta.

NAČIN RADA I DJELOVANJA U VISOKOM OBRAZOVANJU A) SVEUČILIŠNI STUDIJ: a) PREDDIPLOMSKI STUDIJ: traje u pravilu 3 - 4 godine, tijekom kojih se stječe 180 - 240 ECTS bodova; stjecanje akademskog naziva ''prvostupnik/prvostupnica (baccalaureuc/ baccalaurea), uz naznaku struke; b) DIPLOMSKI STUDIJ: traje jednu do dvije godine, tijekom kojih se stječe 60 - 120 ECTS bodova; stjecanje akademskog naziva: za sveučilišne medicinske programe: doktor (dr. ) struke, a za ostale sveučilišne programe magistar/magistra (mag. ) struke; c) POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ: traje u pravilu 3 godine; stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti (dr. sc. ), odnosno doktora umjetnosti (dr. art. )

NAČIN RADA I DJELOVANJA U VISOKOM OBRAZOVANJU B) STRUČNI STUDIJI provodi se na visokoj školi ili veleučilištu, a iznimno i na sveučilištu (uz pribavljenu suglasnost NACIONALNOG VIJEĆA); traju 2 - 3 godine (iznimno, i 4 godine); stjecanje 120 - 180 ECTS bodova: a) završetkom stručnog studija s manje od 180 ECTS bodova stječe se odgovarajući stručni naziv, u skladu s posebnim zakonom; b) završetkom stručnog studija sa 180 i više ECTS bodova stječe se stručni naziv prvostupnik/prvostupnica, uz naznaku struke; kratica stručnog naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe.

JAVNE OVLASTI U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU VISOKA UČILIŠTA izdaju: diplome; svjedodžbe; potvrde. Diplome, svjedodžbe i potvrde su javne isprave. Visoka učilišta vode slijedeće evidencije s osobnim podacima studenata: evidenciju prijavljenih za upisni postupak, koja uključuje i rezultate postupka; osobnu evidenciju upisanih studenata; evidenciju o uspjehu na ispitu i evidenciju izdanih isprava o završetku studija te stečenih akademskih naziva i stupnjeva Javnu ovlast predstavlja vođenje upravnog postupka (protiv rješenja o uskrati dopusnice može se pokrenuti upravni spor).

NADZOR U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU UPRAVNI NADZOR nad zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta i drugih znanstvenih organizacija provodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja; nadzor se provodi na način koji ne narušava autonomiju sveučilišta i ne ometa redoviti rad visokih učilišta i drugih znanstvenih organizacija; upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta za potrebe vojnog i policijskog obrazovanja ministarstvo nadležno za unutarnje poslove/ ministarstvo nadležno za obranu, sukladno posebnom sporazumu.

FINANCIRANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA VISOKA UČILIŠTA, INSTITUTI I DRUGE ZNANSTVENE ORGANIZACIJE FINANCIRAJU SE IZ: sredstava osnivača, državnog proračuna Republike Hrvatske, proračuna županija, gradova i općina, vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu od školarina, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih djelatnosti, sveučilišnih i ostalih zaklada, ostvarene dobiti trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, izravnih ulaganja pojedinaca, trovačkih društava i drugih pravnih osoba, donacija te ostalih izvora.

FINANCIRANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA MOGU SE FINANCIRATI I PRIVATNA VISOKA UČILIŠTA, NA TEMELJU PRETHODNO SKLOPLJENOG UGOVORA, pod uvjetom da: obavljaju djelatnost u kojoj društvene potrebe nadilaze raspoložive mogućnosti javnih visokih učilišta ili je njihova djelatnost od posebnoga državnog interesa, ispunjavaju uvjete propisane Zakonom, udovoljavaju kriterijima i prioritetima koje utvrđuje Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, uzimajući u obzir raspoloživa sredstva i kvalitetu tih učilišta.