ZNANOST NAKON PDFa to bi izvanzemaljci rekli o

ZNANOST NAKON PDF-a Što bi izvanzemaljci rekli o načinu na koji znanstvenici danas komuniciraju? Franjo Pehar Jadranka Stojanovski Sveučilište u Zadru

Parabola o poljoprivrednicima i teleportacijskom duplikatoru

a onda se pojavio “čarobnjak”

Animated GIF Screenshot: Via Tweetping i omogućio teleportaciju hrane

Znanost i znanstvena komunikacija § Znanost je koherentan skup ljudskih aktivnosti usmjeren na napredak znanja o svemu što nas okružuje na objektivan i provjerljiv način § Znanstvene aktivnosti: § postavljanje ciljeva, § promatranje, § upis/unos, § klasifikacija, § objašnjavanje, § mjerenje, § modeliranje, § instrumentacija, § eksperimentiranje, § organizacija, § komunikacija, § primjena, materijalizacija …

D'où venons nous? Que sommes-nous? Où allons-nous? Paul Gauguin (1848 -1903) Izvor: http: //en. wikipedia. org/wiki/Where_Do_We_Come_From%3 F_What_Are_We%3 F_Where_Are_We_Going%3 F

Povjerenje američke javnosti: 1973 -2000 Izvor: http: //www. nsf. gov/statistics/seind 02/mmslides/mm 07 -14. htm

… § znanost = informacijska djelatnost § temelji se na stvaranju, prijenosu i korištenju znanstvenih informacija § znanstvene publikacije - osnovno obilježje informacijskog procesa, često označenog kao znanstveno informiranje i/ili komuniciranje, je u mediju odnosno načinu objave § pretpostavka za provjerljivost i ponovljivost rezultata istraživanja

Češki nacionalni muzej

ZAŠTO ZNANSTVENICI OBJAVLJUJU RADOVE?

ŠTO JE ZNANSTVENA KOMUNIKACIJA?

Što je znanstvena komunikacija? § Znanstvena komunikacija je proces dijeljenja rezultata svojih istraživanja – Cornell § Znanstvena komunkacija je nadgradnja koncepta znanstvenog izdavaštva, a uključuje formalne i neformalne mreže koje koriste znanstvenici kako bi razvijali ideje, razmjenjivali informacije (uključujući i podatke), vrednovati tuđa istraživanja, objavljivali rezultate, dijelili svoje pronalaske i čuvali sve to za nove naraštaje – Lee Van Orsdel

KADA SU OBJAVLJENI PRVI ZNANSTVENI ČASOPISI?

1665 § Journal des Scavans (Paris) i Philosophical Transactions of the Royal Society (London)

“If I have seen further it is by standing on ye shoulders of Giants. ” Isaac Newton, u pismu Robertu Hooku 25. ožujka 1676 Sir Godfrey Kneller Izvorno: Bernard of Chartres, 12. st. Isaac Newton

SUSTAV ZNANSTVENOG IZDAVAŠTVA NEKAD I DANAS

Nekad § 1665 § 2 časopisa § jasne uloge u procesu znanstvenog izdavaštva tijekom slijedećih nekoliko stotina godina

KAKVA JE ZNANSTVENA KOMUNIKACIJA DANAS?

§ što se promijenilo od 1665? § jesu li prvi časopisi izgledali bitno drugačije od današnjih? § komercijalizacija § KRIZA: nezadovoljstvo svih sudionika (osim velikih/moćnih izdavača) § što je donijela digitalna revolucija / raspoložive tehnologije? § Trendovi / promjene / tektonski poremećaji

Količina informacija raste § 25000 – 30000 recenziranih časopisa § 1 mil autora* § cijene časopisa RASTU § niti najbogatije ustanove ne mogu više osigurati pretplatu na sve ono što im je potrebno (Harvard. . . ) *Mabe, Scholarly Publishing, 2009

IMAJU LI ZNANSTVENICI PRISTUP OBJAVLJENIM RADOVIMA?

Komercijalni izdavači - primjer § Izdavač je najveći svjetski izdavač znanstvenih časopisa - 2500 naslova časopisa (prvi slijedeći izdaje oko 1000 § Prema The Economist, Izdavač je ostvario $1. 1 milijardu profita 2010 (stopa profita je 36%) § Što izdavač radi: “coordinating the review, consideration, added text and references, and production and distribution mechanisms” § Pretplate kroz tzv. “big deals” – neželjeni sadržaj § Izdavač podržava RWA, SOPA…prijedloge zakona koji pod izlikom zaštite ograničavaju dostupnost razultatima istraživanja poduprijetih državnim financiranjem (NIH Public Access Policy) § najskuplji časopisi? BBA 20. 020 €, Chem Phys Lett 16. 508 €, J Organometal Chem 14. 117 €

14. 000 OBJAVLJENIH RADOVA U 2011. $2900 PLo. S Biology, $2250 PLo. S Genetics, $1350 PLo. S One SAMO PLOS ONE: $ 20 MIL. U 2011.

12 ČASOPISA 4700 OBJAVLJENIH RADOVA U 2012. $ 5. 000 OBJAVLJIVANJE JEDNOG RADA $ 24 MIL. U 2011.

Komercijalni izdavači okreću se novim poslovnim modelima § 2004. Springer i Oxford University Press uvode tzv. „open choice” § 2006. se pojavljuje PLOS One § Danas nekoliko tisuća časopisa nudi slične modele § APS (Article Processing Charges) – prosječno $ 1. 000 § Dodatno se naplaćuju pretplate na časopise (kod većine)

Transformacija časopisa § Časopisi koji naplaćuju autorima objavljivanje radova (slika, dodatnih stranica. . . ) § Hibridni časopisi § Časopisi predatori §. . .

OSIGURAVAJU LI ČASOPISI PRIMJERENE FUNKCIONALNOSTI?

Izdavaštvo 19. stoljeća za znanstvenu zajednicu 21. stoljeća

Je li PDF odgovarajući format? § Vjerna inačica tiskane kopije, ali: § Nema pristupa slikama u boljoj rezoluciji § Nema pristupa podacima na kojima se temelji predstavljeno istraživanje (nemoguća provjera!) § Nema pristupa radovima koji su u popisu literature § Nerijetko nepretraživ! § Nerijetko nema odgovarajuće metapodatke § Vlasnički format

Kakva bi publikacija mogla biti? • Animacija i virtualna stvarnost • Audio i video zapisi (autorova promišljanja) • Podaci (datasets) • Živa matematika • 2 D i 3 D grafička reprezentacija • Interaktivnost • Povezani radovi, budući citati § Moguća aktivacija programa na udaljenom računalu § Društvene mreže autora § Ranije verzije rada s komentarima §. . .

Ponašanje se mijenja § Email, blog, Twitter, Google+, Facebook, itd. § Moguće je da više znanja protječe tim „alternativnim” kanalima nego „službenom” komunikacijom § Takvi protoci se ne vrednuju § Dinamika razmjene informacija je veća, publikacija mora postati vidljiva gotovo odmah § „službena” komunikacija objavljuje rad nakon najranije nekoliko mjeseci (do nekoliko godina!!)

PROMJENE?

§ “Otvoreni pristup literaturi je digitalni, online, besplatan i bez većine ograničenja vezanih uz copyright i licencije. ” Peter Suber K A Č AR XIV HR KI JS CI IJI ITU ITOR ST IN POZ RE OT VO PR RE IST NI UP Kakav bi mogao biti pristup? ČASO PISI I DRUG PUBL E IKACI OTVO JE U RENO M PRI STUP U

ZAŠTO OA?

Znanost je javno dobro § porezni obveznici § stvara se u neprofitnim ustanovama § autori ne zarađuju na publikacijama koje pišu i recenziraju

Korist i očekivanja • znanje za sve – više istraživača može graditi svoje spoznaje na onima već stečenima, manje dupliciranja napora • istraživači mogu doći do šire publike i ustanoviti da je njihov rad čitaniji i citiraniji • ustanove mogu poboljšati svoju reputaciju jer njihova istraživanja postaju vidljivija • financijeri mogu ustanoviti veći povrat svojih ulaganja JISC

Anotacija

Recenzija i mjerenje utjecaja Recenzija prije objave • formalna • netransparentna • binarna • skupa Recenzija nakon objave • formalna+neformaln a • zabilježena/pohranje na • brža… • provjerena i korisna • iskoristiva … Beyond the PDF Jan 2011 San Diego