Znaaj odreivanja antinukleusnih antitela u reumatskim bolestima dece
Značaj određivanja antinukleusnih antitela u reumatskim bolestima dece Doc dr Mirjana Šefik Bukilica Institut za reumatologiju, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu
ANTINUKLEUSNA ANTITELA (ANA) ANA nisu samo jedno antitelo već grupa mnogo različitih antitela udruženih sa različitim bolestima i manifestacijama bolesti. Pozitivan ANA test sam po sebi ne postavlja dijagnozu bilo kog poremećaja. Pozitivan ANA test kod dece ≠ teška reumatska bolest
IDEALNI TEST Senzitivan - detektuje sve one koji imaju bolest T+B+ = 1 (100%) B+ Specifičan - detektuje samo one koji imaju bolest T-BB- = 1 (100%)
Stanja udružena sa pozitivnim IIF-ANA testom (Solomon i sar. , 2002) Se (%) Sp (%) ANA veoma korisna za dijagnozu Sistemski eritemski lupus (SEL) 93 57 Sistemska skleroza (SSc) 85 54 ANA donekle korisna za dijagnozu Sjögrenov sindrom (SS) 48 52 Idiopatski polimiozitis/dermatomiozitis (PM/DM) 61 63 ANA korisna za praćenje i prognozu Juvenilni hronični artritis (za uveitis) 80 53 Raynaud fenomen (RP) (prim vs sek) 64 41 ANA sastavni deo dijagnostičkih kriterijuma Lupus izazvan lekom Mešovita bolest vezivnog tkiva (MBVT) Autoimunski hepatitis ANA bez značaja ili bez dokazanog značaja za dijagnozu, praćenje ili prognozu Učestalost Reumatoidni artritis (RA) 30 -50% Multipla skleroza (MS) 25% Bolesti štitaste žlezde 30 -50% Infektivne bolesti raznolika Idiopatska trombocitopenijska purpura 10 -30% Fibromijalgija 15 -25% Maligne bolesti raznolika
T+OV senzitivnost 1 -specifičnost T-OV 1 -specifičnost >10 veoma koristan test < 0. 1 5 - 10 0. 1 - 0. 2 2 -5 koristan test 1 – 2 retko koristan test 1 nekoristan test 0. 2 - 0. 5 - 1 1 Nomogram odnosa verovatnoća
Stanja udružena sa pozitivnim IIF-ANA testom (Solomon i sar. , 2002) T+OV T-OV ANA veoma korisna za dijagnozu Sistemski eritemski lupus (SEL) 2. 2 0. 1 Sistemska skleroza (SSc) 1. 9 0. 3 ANA donekle korisna za dijagnozu Sjögrenov sindrom (SS) 0. 99 1. 01 Idiopatski polimiozitis-dermatomiozitis (PM/DM) 1. 7 0. 6 ANA korisna za praćenje i prognozu Juvenilni hronični artritis sa uveitisom za uveitis 1. 7 0. 4 Raynaud fenomen (RP) 19% 30% ANA sastavni deo dijagnostičkih kriterijuma Lupus izazvan lekom Mešovita bolest vezivnog tkiva (MBVT) Autoimunski hepatitis ANA bez značaja ili bez dokazanog značaja za dijagnozu, praćenje ili prognozu Reumatoidni artritis (RA) Multipla skleroza (MS) Bolesti štitaste žlezde Infektivne bolesti Idiopatska trombocitopenijska purpura Fibromijalgija Maligne bolesti
T+OV Sistemski eritemski lupus (SEL) T-OV 2. 2 Nomogram odnosa verovatnoća 1 3 2 0. 1
Neizvestan klinički značaj Reumatske bolesti, uključujući SEL Sjögrenov sindrom Lekom-indukovan lupus Sistemska skleroza (skleroderma) Mešovita bolest vezivnog tkiva Nereumatske bolesti, uključujući Hašimoto tireoiditis Grejvsova bolest Autoimunski hepatitis Primarna bilijarna ciroza Primarni autoimunski holangitis Hronične infektivne bolesti (uključujući Hepatitis C, AIDS i mnoge druge) Rezultati ANA testa u hipotetičnoj populaciji (Shmerling S, N Engl J Med, 2003)
Određivanje antinukleusnih antitela
Metod indirektne imunofluorescencije (IIF) FITC
ELISA METOD ZA DETEKCIJU ANTINUKLEUSNIH ANTITELA ANA SCREEN (smeša definisanih antigena) • ELISA pokazuje 21% lažno-negativnih rezultata kod dece obolele od JIA • Većina dece sa JIA-udruženim uveitisom su bila ANA negativna ELISA testom Clin Rheumatol (2014) 33: 643– 647
Najčešća pitanja: 1. Koji je titar ANA kod dece značajan? (Ne postoji “cut off” vrednost koja će apsolutno da napravi razliku izmedju normalnog i autoimunske bolesti. ) Titrovi ANA ≤ 1: 320 ukazuju da je dijagnoza JSEL malo verovatna.
2. Da li titar ukupnih ANA prati aktivnost bolesti? Ukoliko je postavljena dijagnoza neke od JSBVT praćenje titra ukupnih ANA nema nikakvog značaja.
3. Prognostički značaj ANA Preporučena učestalost oftalmoloških pregleda kod dece sa JIA Početak bolesti <7 godina Početak bolesti ≥ 7 ANA+poli ili oligo Svaka 3 meseca Svakih 6 meseci 4 4 -7 godina, svakih godine, zatim 6 meseci 3 godine jednom godišnje zatim jednom godišnje ANA-poli ili oligo Svakih 6 meseci 4 Jednom godišnje godine, zatim jednom godišnje Sistemski JIA Jednom godišnje
4. Koji specifična ANA treba da budu urađena posle pozitivnog ANA testa? SEL MBVT SSkl SSlim PSj. S DM* JIA NSEL a-DNK 80% a-Sm 30% a-RNP 30% >95% česta ACA retka 10 -15% a-Ro/SSA 30% retka 70% retka 80 -90% a-La/SSB 15% retka 60% retka 40 -50% Anti-Topo. I Anti-Jo 1 visok titar 5 -10% nizak titar 60 -90% 15 -20%
5. Da li titar specifičnih ANA prati aktivnost bolesti? Od specifičnih ANA jedino anti-DNK antitela mogu da prate aktivnost SEL.
• Deca sa pozitivnim ANA se često upućuju reumatologu radi daljeg ispitivanja; • Prisustvo/odsustvo ANA ne treba da bude ključno za odluku o upućivanju na subspecijalistički pregled; • Deca sa perzistentnim znacima i simptomima koji ukazuju na reumatsku bolest treba da budu upućena bez obzira na laboratorijske rezultate; • Samo pozitivnost ANA ne znači da dete treba da bude pregledano od strane reumatologa; • Mišljenje da pozitivna ANA znače reumatsku bolest može da zastraši i dete i roditelje.
-Jutarnja ukočenost -Raš -Malaksalost -Alopecija -Artritis -Ulceracije u ustima -Raynaudov fenomen -Citopenije -Proteinurija -Hematurija -Snižen komplement -Povišeni markeri zapaljenja
Određivanje ANA je važan ali mali deo informacije u širokom kliničkom kontekstu. Pozitivan ANA nalaz ne može da se interpretira bez uvida u kompletnu istoriju, objektivni pregled i druge laboratorijske rezultate.
- Slides: 28