ZDRAVSTVENO VELEUILITE ZAGREB IDEJA SKRBI KAO TEMELJ ETIKE

ZDRAVSTVENO VELEUČILIŠTE ZAGREB IDEJA SKRBI KAO TEMELJ ETIKE U SESTRINSTVU U REPUBLICI HRVATSKOJ HRVOJE PREMUŽ bacc. med. tech prof. MARIJA BRDAREVIĆ Dr. sci. SONJA KALAUZ

CILJEVI IZLAGANJA PRIKAZATI SUODNOS SESTRINSTVA I ETIKE, KAO I NUŽNOST PROFESIONALNE ETIKE PRIKAZATI ETIKU SKRBI KAO PUT PREMA ZADRŽAVANJU NEKIH TRADICIONALNIH VRIJEDNOSTI U SESTRINSTVU PRIKAZATI OKOLNOSTI KOJE UGROŽAVAJU AUTENTIČNOST SESTRINSTVA KAO HUMANOG POZIVA

ETIKA I SESTRINSTVO “FILOZOFIJA POČINJE ČUĐENJEM” PLATON q FILOZOFIJA KAO NAZOR O ŽIVOTU I SVIJETU IMA ČOVJEKA U SREDIŠTU RAZMATRANJA q SESTRINSTVO JE ČVRSTO POVEZANO S POJMOM ČOVJEKA q SESTRINSTVO I FILOZOFIJA SE SUSREĆU U ETICI

PREDMET ETIKE JE LJUDSKO DJELOVANJE KAO MORALNO RELEVANTNO q ETIKA JE JEDNA OD NAJVAŽNIJIH FILOZOFSKIH DISCIPLINA q SREDIŠNJI POJMOVI ETIKE SU POJMOVI DOBRA I DOBROTE q SESTRINSKA SKRB JE U SUŠTINI – OSTVARIVANJE ETIČKOG DOBRA U ČINU DOBROTE

SESTRINSTVO ZAPOČINJE DOBROTOM q SKRB ZA DRUGOG JE NAČIN POSTOJANJA U SVIJETU (P. BENNER) q TO JE EMINENTNO MORALNI I HUMANI ČIN q OSOBNA DOBROĆA I SAMILOST, OSTVARENA U DOBROTI, POVIJESNI JE POKRETAČ DOBROČINSTVA SKRBI PREMA BOLESNOM I UGROŽENOM ČOVJEKU

PORIJEKLO OSOBNE DOBROĆE q q PSIHOLOŠKA KONSTRUKCIJA ČOVJEKA ? SOCIJALNI UTJECAJI I ODGOJ ? GENETIKA I/ILI BIOLOGIJA ? MORALNI ZAKONI ? u svakom slučaju ne možemo biti sigurni, ali orijentacija prema duhovnim i nematerijalnim vrijednostima može pomoći � STOGA POSTOJE ETIČKE NORME KAKO BI SE LJUDSKO DRUŠTVO IZDIGLO IZNAD POJEDINAČNIH VRIJEDNOSNIH KRITERIJA

IZVORIŠTE ETIČKIH STAVOVA, PRINCIPA I NORMI U SESTRINSTVU CJELOKUPNA POVIJEST ETIKE, NASTALE NA TEMELJU DRUŠTVENOG RAZVOJA ČOVJEKA npr. ARTHUR SCHOPENHAUER : ” Suosjećajnost je temelj etike”. npr. IMANUEL KANT: “Razum je temelj etike”. � � NIZ FILOZOFSKIH I ETIČKIH PRAVACA POPUT UTILITARIZMA I DEONTOLOŠKIH TEORIJA U ETICI � POJAVA BIOETIKE I DJELA “PRINCIPI BIOMEDICINSKE ETIKE” (Beauchamp & Childress, 1977)

DOMINANTNA ETIČKA NAČELA Beauchamp & Childress, 1977 1998. g. NEŠKODLJIVOST AUTONOMIJA OSOBE PRAVEDNOST DOBROČINSTVO BARCELONSKA DEKLARACIJA AUTONOMIJA INTEGRITET DOSTOJANST VO RANJIVOS T POVJERLJIVOST ISTINOLJUBIVOST

POSTOJANJE ETIČKOG KODEKSA NUŽNOST JE U ATRIBUIRANJU PROFESIJOM � SVAKA PROFESIJA IMA NEKOLIKO ELEMENATA, KLJUČNIH ZA ATRIBUIRANJE PROFESIJOM � RAZVOJ NA TEORIJAMA I METODAMA, MONOPOL NA STRUČNU EKPERTIZU, PREPOZNATLJIVOST U JAVNOSTI, ORGANIZIRANOST I RAZVIJENOST PROFESIONALNE ETIKE � SVE SESTRINSKE ORGANIZACIJE , DANAS, IMAJU ETIČKE KODEKSE � ICN KAO KROVNA ORGANIZACIJA U SESTRINSTVU NA SVJETSKOJ RAZINI, DONOSI MEĐUNARODNO VAŽEĆI KODEKS 1953 - 2005. G.

SESTRINSKI ETIČKI KODEKS U RH 1995. g. - HUMS- NA TEMELJU KODEKSA ICN-a IZ 1953. g. , REVIDIRANOG 1980. g. 2005. g. – HKMS – DONOSI ETIČKI KODEKS KOJI GOTOVO NEMA ZNAČAJNIH SADRŽAJNIH RAZLIKA U ODNOSU NA PRETHODNI OBA KODEKSA SU VAŽEĆA

ULOGA ETIČKIH KODEKSA U SESTRINSKOJ PRAKSI q POŠTIVANJEM ETIČKIH NORMI OSTVARUJE SE AUTENTIČNOST PROFESIJE q ODREĐIVANJE AUTENTIČNE VRIJEDNOSTI NJEGE BOLESNIKA q ETIČKA MOTIVACIJA KOJA JE PUTEM KODEKSA IZNAD OSOBNIH VRIJEDNOSNIH KRITERIJA I UVIJEK USMJERENA K DOBROBITI BOLESNIKA q DEFINIRANJE TOČNIH KOMPETENCIJA SESTARA I NJIHOV ODNOS PREMA DRUGIM ČLANOVIMA ZDRAVSTVENOG TIMA

NESEBIČNA SKRB KAO TEMELJ AUTENTIČNOSTI SESTRINSTVA OSOBA KOJU BOLESNIK ZAPRAVO TREBA JE NJEGOVA MAJKA, JER SAMO ONA MOŽE SKRBITI ZA SVE POTREBE A DA PRI TOME NE OČEKUJE PROTUUSLUGU, PA JE PRVI POSAO SESTRE DA BUDE NJEGOVA ZAMJENSKA MAJKA LISA NEWTON Sestrinska praksa je oduvijek njegovala istančanu svijest o brižnosti, pažnji, zauzetosti, suosjećanju, utjesi, poticaju i ohrabrenju onih koji su bili povjereni sestrinskoj skrbi

ETIČKI KODEKSI PREPOZNAJU IDEJU SKRBI ETIČKI KODEKSI U SESTRINSTVU NA PRVO MJESTO ISTIČU SKRB ZA ZDRAVE I BOLESNE, KAO TEMELJNU SESTRINSKU DUŽNOST I AKTIVNOST U KODEKSU ICN-a STOJI: potreba za njegom je sveopća, sestrinstvu je svojstveno poštivanje života, dostojanstva i prava čovjeka bez obzira na nacionalnost, rasu, boju kože, dob, spol, političko uvjerenje ili društveni položaj. q KODEKSI U RH IZMEĐU OSTALOG SADRŽE NAČELO SKRBI ZA BOLESNIKA : . . . zaštita prava na sigurnu i kvalitetnu zdravstvenu njegu.

ULOGA SESTRINSKE SKRBI U ZDRAVSTVENOJ NJEZI JE KLJUČNA (ICN) Zdravstvena njega je suradničko i samostalno zbrinjavanje pojedinaca svih dobi, obitelji, skupina i zajednice; zdravih i bolesnih, te u svim okruženjima. Zdravstvena njega uključuje i unapređivanje zdravlja, prevenciju bolesti i zbrinjavanje bolesnih, onesposobljenih i umirućih. Ključne uloge sestre su: zbrinjavanje bolesnih, zagovaranje potreba i prava pacijenata, osiguranje sigurne okoline, istraživački rad, sudjelovanje i utjecaj na oblikovanje zdravstvene politike, rukovođenje, edukacija.

TEORIJE I DEFINICIJE SESTRINSTVA I ETIKA ETIČKE TEORIJE U SESTRINSTVU POSTOJI VIŠE ETIČKIH PRAVACA I TEORIJA U SESTRINSTVU, A ETIKA SKRBI ZAHTJEVA PONOVNO POSEBNO RAZMATRANJE U KONTEKSTU SUVREMENOG RAZVOJA SESTRINSTVA U EU I RH, JER MISLIM DA NAM ONA MOŽE POMOĆI DA SAČUVAMO NEKE POZITIVNE, TRADICIONALNE VRIJEDNOSTI U SESTRINSTVU DEONTOLOŠKE ETIČKE TEORIJE UTILISTARISTIČE ETIČKE TEORIJE ETIKA VRLINE ETIKA SKRBI

ETIKA SKRBI U SESTRINSTVU q PROIZLAZI IZ FEMINISTIČKIH TEORIJA ( CAROL GILLIGAN ) 1982. g. � MOŽE BITI REAKCIJA NA TEHNICIZAM, UTILITARIZAM I KONZUMERIZAM U SUVREMENOJ MEDICINSKOJ PRAKSI q q SKRB UTEMELJENA NA ZNANJU ALI I OSJEĆAJU, SAMILOSTI PREDSTAVLJA TRADICIONALNU VRIJEDNOST SESTRINSTVA ( DEFINICIJA L. NEWTON) POSTAJE NUŽNOST SUVREMENOG SESTRINSTVA

ZNAČENJE ETIKE SKRBI etika skrbi se temelji na moralnom ponašanju koje zahtjeva činjenje ispravnih djela čak i u okolnostoma kad to zahtjeva veliki napor ŽRTVOVANJE ZA DRUGOG q TEŽNJA DA SE RAZVIJE MEĐULJUDSKI ODNOS, OSJETLJIVOST ZA PROBLEME DRUGIH, TE SUOSJEĆANJE S PROBLEMIMA DRUGIH LJUDI IZBJEGAVANJE NANOŠENJA SVIH OBLIKA

SARAH FRY prva je uvrstila sestrinsku etiku u okvir etike skrbi, a pri tome ne ograničava “muške” principe etike — razvoj kompetencija, nepristranost, samostalnost u odlučivanju NA ISTOM TRAGU SU : JANE. M. JOHNSTONE (SESTRINSKA ETIKA) JEAN WATSON & M. RAY (ETIKA SKRBI) PATRICIA BENNER & JUDITH WRUBEL ( PRIMAT SKRBI)

RITA MANNING 1992. g. q OPISUJE PET ELEMENATA ETIKE SKRBI : MORALNA PAŽNJA, imati nužno vrijeme, znanje i mogućnosti da se pruži sveobuhvatna njega kroz holistički pristup q ODGOVORNOST- cilj svih odnosa sestre i bolesnika, znači znati i htjeti razumjeti pacijenta čak i kad ne verbalizira ono što želi, imati volju i biti “ovlašten” za “osluškivanje “ njegovih potreba q RAZUMIJEVANJE- percipirati ga u suštini njegovog postojanja i u njegovom svijetu q SAVJESTAN ODNOS – prema potrebama , prema osobi , te odnos profesionalca prema bolesniku q PRILAGODBA- okolnopstima koje su zatečene kod bolesnika

BIT ETIKE SKRBI ZAŠTO? POTICANJE SUOSJEĆANJA I RAZVOJ ODNOSA S BOLESNIKOM GRANICU SEBE UČINITI FLUIDNOM ČINJENJE DOBROG ZA DRUGOGA IZJEDNAČITI S DOBRIM ZA SEBE USMJERAVANJE PAŽNJE I AKTIVNOSTI PREMA CJELOVITOJ LIČNOSTI BOLESNIKA I PROBLEMIMA KOJI SU NASTALI PPROMJENOM ŽIVOTNE SITUACIJE UZROKOVANE BOLEŠĆU

KRITIKA ETIKE SKRBI HELGA KUCHSE – etika skrbi ne doprinosi izvrsnosti sestrinske prakse, etičke norme se moraju racionalno primjenjivati i prosuđivati, tu nema mjesta “srcu” ZNANSTVENI ETIČKO- TEORETSKI KRUGOVI—odluke i promišljanje u kliničkoj praksi treba donositi na temelju znanstvenih istraživanja i razumskog argumentiranja bez upliva sentimentalnog HILDE NELSON– tvrdi da pojam skrbi ne može značiti služenje pacijentu, što kroz prizmu feminizma zapravo šteti sestrama. Skrb predstavlja odnos sestre i pacijenta i njenu odgovornost prema njemu.

ODGOVOR NA KRITIKE SESTRINSTVO JE KOMPLEKSNO RAZUM, ZNANJE, AFEKTIVNE KOMPONENTE POŽRTVOVNOST OBJEKTIVNOST ISTRAŽIVANJE SAMILOST SUOSJEĆAJNOST S E S T R I N S T V O S I N E R G I J A

ČETIRI ZNAČENJA IDEJE SKRBI KOJA MOGU ODGOVORITI NA KRITIKE 1. SAMILOST , angažirano suosjećanje s bolesnom osobom, preuzimanje dijelića njene patnje i iskustva bolesti na sebe (iz čega dolazi iskrena želja da se pomogne, motivacija) 2. PODRŠKA I POTICAJ BOLESNOM ( Jer skrb nije samo puko zadovoljavanje osobnih potreba) 3. JAMSTVO SIGURNOSTI ( Koje jamči odgovornu skrb temeljenu na znanju, preuzimanjem dijela odgovornosti za stanje bolesnika) 4. KOMPETENTNOST U PROFESIONALNOM SMISLU

TRADICIONALNE VRIJEDNOSTI SESTRINSKE SKRBI JOŠ NISU UGROŽENE U RH TE VRIJEDNOSTI JE MOGUĆE IZGUBITI: q PROFESIONALIZACIJOM q SPECIJALIZACIJOM I PROŠIRENJEM KOMPETENCIJA q UTILITARIZMOM I PRAGMATIZMOM U ZNANOSTVENOM RAZVOJU I EDUKACIJI

SUVREMENA ZDRAVSTVENA SKRB JE ŠIRI POJAM A NEIZOSTAVNO UKLJUČUJE PROFESIONALNU ZDRAVSTVENU NJEGU � SVE SURADNIČKE STRUKE UKLJUČENE U TO ŠIRE POLJE ZDRAVSTVENOG ZBRINJAVANJA, IMAJU ZAMJETAN PROFESIONALNI RAZVOJ I TOČNO ODREĐENE KOMPETENCIJE � SESTRE, U KONTEKSTU ZDRAVSTVENE SKRBI, IMAJU ULOGU PRUŽANJA USLUGE ZDRAVSTVENE NJEGE, SLUŽEĆI SE PRITOM PROCESOM KAO ALATOM ILI SREDSTVOM U SVOM PROFESIONALNOM DJELOVANJU

SESTRINSTVO KAO PROFESIJA I ZNANOST � SESTRINSTVO SE DANAS U RH PROFILIRALO KAO PROFESIJA (teorije, autonomija djelatnosti njege integrirane u zdravstvenu skrb, organizacija, prepoznatljivost, etički sustav) � SESTRINSTVO U RH DANAS SE RAZVIJA KAO ZNANOST, IMAJUĆI NA TO PRAVO JER JE OPSEG TE PROFESIJE ENORMAN A “PREDMET” IZUZETNO ZAHTJEVAN - A TO JE ČOVJEK

§MORALNI RAZVOJ ZAOSTAJE ZA NAPRETKOM ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE � SESTRINSTVO PRATI I USVAJA NAJNOVIJA DOSTIGNUĆA I ZNANSTVENO UOBLIČENE SPOZNAJE , KORISTEĆI SE NJIMA ZA SVOJE POTREBE � U VELIKOJ ŽELJI ZA AUTONOMIJOM I PRIZNAVANJEM SESTRINSTVA KAO PROFESIJE , DOLAZI DO TENDENCIJE RAZVOJA SESTRINSTVA KAO ZNANOSTI � LIJEČNIČKA PRAKSA JE DANAS IZRAZITO ZNANSTVENO UTEMELJENA, U KLINIČKOJ REALNOSTI TO REZULTIRA U ODNOSU LIJEČNIK-BOLEST , A LIJEČENJE SVE VIŠE POSTAJE UNOSAN POSAO

SESTRE SVE VIŠE PROŠIRUJU SVOJE DOSADAŠNJE KOMPETENCIJE, POSEBNO U RAZVIJENIJIM ZEMLJAMA � MANAGEMENT BOLI, OPSTETRICIJA, PSIHOTERAPIJA, DIJAGNOSTIKA, ANESTEZIJA I HITNA POMOĆ. . . � TAKO ONE SVE VIŠE SUDJELUJU U SUVREMENOM BIZNISU LIJEČENJA � U RH ZBRINJAVANJE STARIH I NEMOĆNIH U OKVIRU DOMOVA I KUĆNE NJEGE POSTAJE UNOSAN POSAO KOJI ČESTO VODE NEKOMPETENTNE OSOBE, A PRI TOME SE SESTRINSTVO SVODI NA TEMELJNU FIZIČKU NJEGU � To može dovesti do paradoksa koji nije dosad zabilježen u povijesti sestrinstva, naime zdravstvena njega može, umjesto skrbi, postati proizvod, a sestre potpuno otuđene od pacijenta, onog istog za kojeg temeljne definicije sestrinstva govore da je to prije svega dostojanstvena osoba, dakle subjekt, a ne kupac ili objekt.

SUVREMENA ZNANOST POSTAJE ORUŽJEM NEOLIBERALNOG USTROJSTVA SVIJETA � PRAGMATIZAM I SLOBODNO TRŽIŠTE DOMINANTNE SU SILE GLOBALNIH RAZMJERA � � INTELEKTUALNE I ZNANSTVENE SNAGE TAKOĐER SU IZLOŽENE NA TEZGAMA TOG TRŽIŠTA POIMANJE ČOVJEKA I NJEGOVOG DOSTOJANSTVA DOLAZI U DRUGI PLAN , IZA PROFITA KAO PRIORITETA

ZAŠTO SE POJAVLJUJU TAKVE TEŽNJE ? � INDIVIDUALIZAM, PRIMAT INSTRUMENTALNOG RAZUMA, PATERNALIZAM U POLITIČKOM USTROJSTVU GLOBALNOG DRUŠTVA JESU ČINJENICE NAŠEG DOBA � SUVREMENA ZNANOST RELATIVIZIRA POJMOVE ČOVJEKA I ŽIVOTA � BIOTEHNOLOGIJA I FARMACIJA PREDNJAČE U STVARANJU ETIČKIH IZAZOVA I DILEMA � ČOVJEK OVLADAVA STVORITELJSKIM ŠIFRAMA ŽIVOTA, ULAZEĆI U PODRUČJE BOŽANSKOG, ATRIBUIRAJUĆI SE TAKO APSOLUTNIM DOBROM

� U takvim je okolnostima ideja etike sestrinstva stavljena na velike kušnje, jer nije svejedno hoće li u temelju etike sestrinstva stajati ideja skrbi ili utilitaristički model znanosti � Naravno, da bi sestrinstvo uopće moglo odgovoriti na sve profesionalne izazove suvremene medicinske prakse i skrbi, ono treba odgovarajuću akademsku i znanstvenu edukaciju, bilo bazičnu bilo specijalističku, bilo cjeloživotnu.

§KVALITETNA EDUKACIJA NE GARANTIRA I USVAJANJE TEMELJNIH VRIJEDNOSTI KOJE OSIGURAVAJU UVJETE ZA IZGRADNJU CJELOVITE OSOBE PO MJERI AUTENTIČNOG LJUDSKOG DOSTOJANSTVA, I KOJE OMOGUĆAVAJU ODGOVORNU MORALNU ORIJENTACIJU U ŽIVOTU I PROFESIJI � Više od svega danas je potrebna adekvatna i skladna integracija obrazovnog i odgojnog elementa � Etika sestrinstva bazirana na ideji skrbi je najsigurniji put da sestrinstvo kao autonomna zdravstvena profesija ostane vjerno svojim originalnim idealima

ZAKLJUČAK � � ne bi trebalo smetnuti s uma činjenicu da je sestrinska praksa, bez obzira na (ne)priznati status u društvu, oduvijek njegovala istančanu svijest o brižnosti, pažnji, zauzetosti, suosjećanju, utjesi, poticaju i ohrabrenju onih koji su bili povjereni sestrinskoj skrbi Samo na taj način sestrinstvo može ostati nešto više, uzvišenije od činjenice profesije; ono je poziv a svaki poziv podrazumjeva ideale, plemenite unutrašnje porive koji nadilaze profanost svijeta i ulaze u područje savršenstva pa i svetosti. NIKADA