Zdravstveni odgoj nikad ispriana pria ili pria koju

  • Slides: 35
Download presentation
Zdravstveni odgoj - nikad ispričana priča ili priča koju smo dugo čekali, a sada

Zdravstveni odgoj - nikad ispričana priča ili priča koju smo dugo čekali, a sada će ipak imati sretan završetak Hrvatski zavod za javno zdravstvo Marina Kuzman Split, 2012.

Što je zdravlje o Univerzalna vrijednost i temeljno ljudsko pravo o Jedna od temeljnih

Što je zdravlje o Univerzalna vrijednost i temeljno ljudsko pravo o Jedna od temeljnih odrednica ljudskog življenja o Ima različito značenje za različite pojedince, grupe i populacijske skupine o Različito se tumači u različitim sektorima pa čak i unutar jednog sektora

Što je zdravlje o Dug je razvojni put od zdravlja kao odsustva bolesti do

Što je zdravlje o Dug je razvojni put od zdravlja kao odsustva bolesti do ukupne kvalitete življenja o Pozitivni koncept usmjeren na društvene i osobne resurse o Ulaganje u zdravlje je ulaganje u razvoj

Kako dosegnuti zdravlje o Liječenjem o izgradnja bolnica, unaprjeđenje tehnologije o Ponašanjem o promjena

Kako dosegnuti zdravlje o Liječenjem o izgradnja bolnica, unaprjeđenje tehnologije o Ponašanjem o promjena individualnog ponašanja, povećanje znanja i vještina o Unaprjeđenjem društvenog okoliša i zdravstvenim razvojem o strategije usmjerene na javnu politiku usmjerenu zdravlju

Koji su današnji najvažniji (zdravstveni) problemi djece i mladih o o o o o

Koji su današnji najvažniji (zdravstveni) problemi djece i mladih o o o o o Kronične bolesti Problemi učenja, školovanja, zapošljavanja Rizična ponašanja i poremećaji u ponašanju Prehrambene navike i poremećaji, tjelesna (ne)aktivnost Poremećaji mentalnog zdravlja Seksualno ponašanje i reprodukcijsko zdravlje Zanemarivanje i zlostavljanje djece i mladih Mladi s posebnim potrebama Ozljede i sigurnost

. . . ali i opći javnozdravstveni problemi i izazovi današnjice Kronične nezarazne bolesti

. . . ali i opći javnozdravstveni problemi i izazovi današnjice Kronične nezarazne bolesti Bolesti cirkulacijskog sustava Zloćudne bolesti Mentalni poremećji Samoubojstva, Alkoholizam, Bolesti ovisnosti Spolno prenosive bolesti Bolesti dišnog sustava Kronična opstruktivna plućna bolest Šećerna bolest Ozljede Prometne nesreće Padovi Bolesti probavnog sustava Zarazne bolesti

Rizične navike kao utjecajni čimbenici Pušenje Nepravilna prehrana Tjelesna neaktivnost Zlouporaba alkohola Zlouporaba droga

Rizične navike kao utjecajni čimbenici Pušenje Nepravilna prehrana Tjelesna neaktivnost Zlouporaba alkohola Zlouporaba droga Rizično seksualno ponašanje Stres Rizični čimbenici su i spol, dob, gensko naslijeđe

Što se događalo u proteklom stoljeću i proteklim desetljećima o Promjena morbiditetne slike o

Što se događalo u proteklom stoljeću i proteklim desetljećima o Promjena morbiditetne slike o Promjene u uzrocima smrti i očekivanom trajanju života o Razumijevanje čimbenika za nastanak kroničnih bolesti o Razvoj preventive o Prepoznavanje rizičnih čimbenika o Usmjerenost zdravijem načinu življenja. . o. . no to nije sve

Što ljude čini zdravima (odnosno ne-bolesnima) o o o o Zašto je Mislav u

Što ljude čini zdravima (odnosno ne-bolesnima) o o o o Zašto je Mislav u bolnici n Bolila ga je noga n Posjekao se i rana se zagnojila n Imao je poderane tenisice n Zato jer mu roditelji nisu mogli kupiti nove n Jer mu je otac bez posla a majka bolesna n Jer je poduzeće otišlo u stečaj a on nema obrazovanje s kojim bi mogao naći novi posao Zašto ga je bolila noga Zašto se je posjekao Zašto je imao poderane tenisice Zašto mu nisu mogli kupiti nove Zašto mu je otac bez posla Zašto. . .

Na ljudsko zdravlje djeluju različiti čimbenici, od kojih su mnogi potpuno izvan sektora zdravstva

Na ljudsko zdravlje djeluju različiti čimbenici, od kojih su mnogi potpuno izvan sektora zdravstva – odrednice zdravlja o o o Kulturološke razlike Obrazovanje Zaposlenje i uvjeti rada Prehrana Stanovanje

Odrednice zdravlja o Prihod i društveni status o Mreža društvene potpore o Osobne zdravstvene

Odrednice zdravlja o Prihod i društveni status o Mreža društvene potpore o Osobne zdravstvene navike i sposobnosti suočavanja o Jednakost i društvena pravičnost o Stres

Odrednice zdravlja o o o Biološki i genski čimbenici Spol Zdravstvene službe Fizički okoliš

Odrednice zdravlja o o o Biološki i genski čimbenici Spol Zdravstvene službe Fizički okoliš Nasilje i rat

Utječe li BDP na pokazatelje zdravlja BDP i očekivano trajanje života (Europska regija, WHO)

Utječe li BDP na pokazatelje zdravlja BDP i očekivano trajanje života (Europska regija, WHO) Y = 0. 0001921 X+71. 48 Y 85 80 Austria Bulgaria Croatia Czech Republic Denmark Finland Hungary Slovenia 75 U bogatijim se zemljama živi duže…. . BDP 70 X 65 0 10000 20000 XY- 30000 40000 50000 60000 Gross domestic product, US$ per capita, Last available Life expectancy at birth, in years, Last available 70000 80000 90000 SZO, HFA

I manje se umire od nekih bolesti… BDP i smrtnost od bolesti srca i

I manje se umire od nekih bolesti… BDP i smrtnost od bolesti srca i krvnih žila (Europska regija, WHO) Y = -0. 00284 X+159. 32 Y 300 250 200 Austria Bulgaria Croatia Czech Republic Denmark Finland Hungary Luxembourg Slovenia 150 U zemljama s višim BDP manje se umire od bolesti srca i krvnih žila 100 50 X 0 0 10000 20000 30000 40000 50000 60000 70000 X - Gross domestic product, US$ per capita, Last available Y - SDR, diseases of circulatory system, 0 -64 per 100000, Last available 80000 90000 SZO, HFA

Po izjavi vole li školi naši su učenici na posljednjem mjestu u sve tri

Po izjavi vole li školi naši su učenici na posljednjem mjestu u sve tri generacije (HBSC 2010) 11 godina (14%) 13 godina (7%) 15 godina (7%)

Što je zapravo preventiva Primarna prevencija Sekundarna prevencija Tercijarna prevencija

Što je zapravo preventiva Primarna prevencija Sekundarna prevencija Tercijarna prevencija

Ili danas govorimo…. Osim tradicionalne i opće primjenjive podjele preventive na mjere primarne, sekundarne

Ili danas govorimo…. Osim tradicionalne i opće primjenjive podjele preventive na mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije, suvremeno shvaćanje prevencije uvodi nove pojmove… Univerzalna, selektivna i indicirana prevencija Gordon, R. (1987), ‘An operational classification of disease prevention’, in Steinberg, J. A. and Silverman, M. M. (eds. ), Preventing Mental Disorders, Rockville, MD: U. S. Department of Health and Human Services, 1987.

Novi/stari pogledi na preventivu Populacija kojoj su namijenjene preventivne mjere nije homogena Oni koji

Novi/stari pogledi na preventivu Populacija kojoj su namijenjene preventivne mjere nije homogena Oni koji su rizični samom pripadnošću određenoj skupini, trebaju imati mogućnost pristupa i tretmana u spcifičnim službama Pojedinci koji još ne zadovoljavaju kriterije za bolest, ali imaju određene probleme zbog rizičnih ponašanja zahtijevaju individualizirani pristup Primarna Univerzalna Selektivna Indicirana Sekundarna Tercijarna

ZO je jedna od nezaobilaznih metoda primarne prevencije čije su značajke Cilj je sprječavanje

ZO je jedna od nezaobilaznih metoda primarne prevencije čije su značajke Cilj je sprječavanje nastanka problema/bolesti/stanja Aktivnosti usmjerene čitavoj ciljnoj populaciji (“zdravoj”) Pristup sveobuhvatan, usmjeren kontroli uzroka bolesti (stanja) i rizičnih čimbenika Djelovanje na samopoštovanje, samopouzdanje, stavove, ponašanje Multidisciplinarnost i uključivanje ciljnih skupina i zajednice Sloboda u odabiru aktivnosti

ZO je jedna od nezaobilaznih metoda primarne prevencije Edukacija Sama edukacija nije dovoljna ali

ZO je jedna od nezaobilaznih metoda primarne prevencije Edukacija Sama edukacija nije dovoljna ali je neizbježna Koristiti značajke adolescentnog razvoja a ne mu se suprotstavljati Treba utjecati na stavove, vrijednosti i u konačnici ponašanje Sve informacije trebaju biti točne, jasne, jednoznačne i lako provjerljive Mladi od stručnjaka očekuju da budu dostupni, bliski, otvoreni i profesionalni. Zagovaraju metodu rasprave u manjim grupama. Janković S. Potrebe i očekivanja adolescenata u stjecanju znanja i promicanju reproduktivnog zdravlja. Magistarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet; Zagreb, 2005. Korištenje vršnjaka edukatora korisno ali ne i dovoljno – najkorisnije za njih same. Dabo J, Malović Bolf M, Salamon Benić K, Janković S. Sveobuhvatni pristup zaštiti reproduktivnog zdravlja mladih. U: Knjiga sažetaka: 9. Simpozij o spolno prenosivim bolestima i urogenitalnim infekcijama, Opatija, 2007. : 71.

Zašto je zdravstveni odgoj nezaobilazno ponavljajuća tema Zdravstveni odgoj je jedinstvena akademska disciplina, koja

Zašto je zdravstveni odgoj nezaobilazno ponavljajuća tema Zdravstveni odgoj je jedinstvena akademska disciplina, koja utječe na pojedinca, obitelj i društveni razvoj, znanje, stavove i ponašanje. (American Association for Health Education) Zdravstveni odgoj je mjera zdravstvene zaštite kojom se, putem razvijanja zdravog i mijenjanja štetnog zdravstvenog ponašanja te podučavanjem i širenjem informacija o zdravstvenim postupcima, postiže unaprjeđenje zdravlja, sprječavanje te liječenje i ublažavanje posljedica bolesti. (Pavleković G, 2001. )

Zašto je zdravstveni odgoj nezaobilazno ponavljajuća tema o Neprekidno se pitamo pružamo li djeci

Zašto je zdravstveni odgoj nezaobilazno ponavljajuća tema o Neprekidno se pitamo pružamo li djeci i mladima dovoljno i na dovoljno dobar način, kako bismo im ne samo osigurali dostatna i aktualna znanja već potaknuli na razmišljanje, oblikovanje stavova i ponašanja koja će imati dugoročna djelovanja na zdravstvene ishode o Istodobno smo kao odrasle osobe odgovorni i za kontekst i okruženje u kojem mladi oblikuju svoje stavove

Zdravstveni odgoj u posljednjih nekoliko godina o o o 1. Povjerenstvo MZOŠ (analiza postojećeg

Zdravstveni odgoj u posljednjih nekoliko godina o o o 1. Povjerenstvo MZOŠ (analiza postojećeg programa) Raspisivanje natječaja (pogodovano Udrugama) 2. Povjerenstvo MZOŠ (preporuke) Povjerenstvo MZSS (preporuke za jedinstveni program) Eksperimentalno provođenje (djelomično, mali broj škola) Zaključak – zdravstveni odgoj je dovoljno zastupljen u postojećem kurikulu

Često se postavlja pitanje – kako je u drugim zemljama, ali svaka traži svoj

Često se postavlja pitanje – kako je u drugim zemljama, ali svaka traži svoj odgovor School health curiculum has three basic aims: o to devise a comprehensive school course that is taught within the health education school lessons during a three-year period (This study package includes information on how to support and maintain personal mental health, starting from the basics, such as nutrition, rest, exercise, personal relationships, family and friends and hobbies. The pilot study includes three schools with about 500 students. ); o to support teachers’ educational skills on the subject; and o to include parents in the project by developing cooperation between schools and parents. Long-term cooperation between schools and families during the hectic adolescent years is a valuable resource for young people Finland: innovative health education curriculum and other investments for promoting mental health and social cohesion among children and young people Raili Välimaa 1, Lasse Kannas 1, Eero Lahtinen 2, Heidi Peltonen 3, Jorma Tynjälä 1, Jari Villberg 1. 1 University of Jyväskylä, Department of Health Sciences, Research Centre for Health Promotion, Jyväskylä. 2 Ministry of Social Affairs and Health, Helsinki; and WHO European Offi ce for Investment for Health and Development, Venice, Italy, WHO Regional Offi ce for Europe. 3 National Board of Education, Helsinki.

Često se postavlja pitanje – kako je u drugim zemljama, ali svaka traži svoj

Često se postavlja pitanje – kako je u drugim zemljama, ali svaka traži svoj odgovor Massachusetts Comprehensive Health Curriculum Framework October, 1999 Rethinking the school curriculum John White Health Education Curriculum Grade 6 Department of Educational Programs & Services Branch New Brunswick (England), 93 pages

ZO danas ZO zastupljen za sve generacije s malim brojem sati, definiranim sadržajima, dobrim

ZO danas ZO zastupljen za sve generacije s malim brojem sati, definiranim sadržajima, dobrim priručnicima i posebno obučenim stručnjacima različitih profila i profesija koji bi ga predavali Multidisciplinaran pristup Težiti kompetencijama i vještinama bez klasičnog ocjenjivanja Metode poučavanja i učenja interaktivne uz obveznu uključenost učenika Baška 2010. MK, HZJZ 2003.

ZO danas 1. Poseban program (ne i poseban predmet u klasičnom smilsu) 2. Sve

ZO danas 1. Poseban program (ne i poseban predmet u klasičnom smilsu) 2. Sve što postoji u dosadašnjem kurikulumu ugrađuje se kao dio ZO 3. Dodatni sadržaji na satu razrednika MK, HZJZ 2003.

o Dio programa Zdravstvenog odgoja koji propisuje sadržaje integrirane u nastavne programe predmeta, sate

o Dio programa Zdravstvenog odgoja koji propisuje sadržaje integrirane u nastavne programe predmeta, sate razrednika, školske projekte i druge školske aktivnosti pridonosi cjelovitom sagledavanju zdravstvenog odgoja i obrazovanja te mu je cilj olakšati kroskurikularnu provedbu. o Škole koje imaju dobre programe prevencije ovisnosti i nasilničkog ponašanja, dobre programe promicanja zdrave prehrane i zdravih stilova življenja nastavit će ih ostvarivati i unapređivati prema svojim najboljim iskustvima. o Nastava Prirode i društva, Prirode, Biologije, Tjelesne i zdravstvene kulture te drugih nastavnih predmeta i nadalje će ostvarivati ciljeve u funkciji zdravstvenog odgoja, uz dodatnu pozornost na definirane ishode u području Zdravstvenog odgoja.

Moduli o Lakše organiziranje i usuglašavanje s programom ostalih predmeta o Stalno podsjećanje da

Moduli o Lakše organiziranje i usuglašavanje s programom ostalih predmeta o Stalno podsjećanje da zdravstveni odgoj nije spolni odgoj (i za zajednicu i za roditelje i za medije) o Povezivanje s drugim programima u kojima škola sudjeluje

Uloga zdravstvenog sektora o Osiguranje odgovarajućih službi o Poticanje aktivnosti i podupiranje promjena o

Uloga zdravstvenog sektora o Osiguranje odgovarajućih službi o Poticanje aktivnosti i podupiranje promjena o Strategija SZO ne definira specifične zdravstvene službe za djecu i mlade, ali jasno ukazuje na potrebu postojanja “youth-friendly” savjetovališta i zdravstvenih službi za reproduktivno zdravlje i ostale probleme o Instrumenti na raspolaganju: n Zakonski i strateški dokumenti, organizacijska struktura, promjene i prilagodbe, profesionalno osoblje, kurikulum, namjenska sredstva, istraživanja

Značajke službi školske medicine o o o Raspoloživost Dostupnost Aktivan pristup usmjeren prema uočenim

Značajke službi školske medicine o o o Raspoloživost Dostupnost Aktivan pristup usmjeren prema uočenim problemima Zaštita orijentirana prema školi kao okruženju Zaštita populacije i pojedinaca Međuprofesionalna/međusektorska suradnja o U ovom kontekstu u redovitim aktivnostima je i zdravstveni odgoj kao redoviti program rada

Značajke službi školske medicine o U prijedlogu kurikuluma predviđene jedinice koje provode timovi školske

Značajke službi školske medicine o U prijedlogu kurikuluma predviđene jedinice koje provode timovi školske medicine (liječnici ili sestre) o Za konačnu primjenu na nacionalnoj razini nužno je pravno reguliranje odnosa dvaju sektora, sa definiranim pravima i obvezama provoditelja i korisnika

Za primjenu o Harmonizirani okvir o Stručno usuglašeni ishodi o Nastavne jedinice kao fleksibilni

Za primjenu o Harmonizirani okvir o Stručno usuglašeni ishodi o Nastavne jedinice kao fleksibilni primjenjivi primjeri (priručnik/praktični “manual”) o Otvorene metode poučavanja o Praktična edukacija o Izravna evaluacija provođenja o Izravna/neizravna evaluacija ishoda (? )

Spolna/ rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje sadržaji ishodi objasniti važnost razgovora o spolnosti

Spolna/ rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje sadržaji ishodi objasniti važnost razgovora o spolnosti primijeniti u komunikaciji „ja“ poruke raspravljati o vrijednostima i međusobnim odnosima prepoznati pritiske i rizične situacije u prijateljskim/ Vršnjački pritisak, samopoštovanje i rizična partnerskim odnosima ponašanja (1 sat) prepoznati i odbiti vršnjačke pritiske i neželjena ponašanja Prihvaćanje različitosti u seksualnosti (1 sat) vezana uz spolnost dati primjer i diskutirati o rizičnim spolnim ponašanjima prepoznati i protumačiti ulogu niskog samopoštovanja u rizičnim spolnim ponašanjima prepoznati sličnosti i razlike među ljudima kada jer riječ o seksualnosti raspraviti pojam seksualnih manjina i njihov položaj tijekom povijesti prepoznati što je stigmatizacija i diskriminacija prepoznati važnost prihvaćanja različitosti • A – Dodatni sadržaji i ishodi učenja • (Sat razrednika – 3 sata) • Komunikacija o spolnosti (1 sat) Samopouzdanje, strpljenje, naklonost, razumijevanje, sposobnost za sagledavanje s različitih stajališta i pristup s različitih stajališta, privrženost izvrsnosti, napomućena potpora, volja za pružanjem pomoći, priznanje uspjeha i. . . strast za životom

Coming together is a beginning Keeping together is progress Working together is success Henry

Coming together is a beginning Keeping together is progress Working together is success Henry Ford