Zbog ega zakoni protiv diskriminacije spolova nisu dovoljni

Zbog čega zakoni protiv diskriminacije spolova nisu dovoljni: Kritika razlikovnog pristupa spolnoj diskriminaciji Catharine Mac. Kinnon Matko Gjurašin (Institut za filozofiju)

Zbog čega zakoni protiv diskriminacije spolova nisu dovoljni • Na Zapadu, uključujući i mnoge muške političke teoretičare tokom stoljeća, smatralo se je da žene nisu prikladne za javnu i političku sferu. Njihova je prirodna sfera djelovanja domačinstvo unutar kojega se bave rađanjem i odgojem djece. • Danas, u liberalno demokratskim postindustrijskim zemljama Prvog svijeta, ovakav stav o ženama je odavno odbačen te se smatra retrogradnim i seksističkim. Žene imaju ravnopravan pristup javnoj i političkoj sferi, obrazovnim institucijama i tržištu rada kao i muškarci.

Zbog čega zakoni protiv diskriminacije spolova nisu dovoljni • Da se ta ravnopravnost očuva zemlje demokratskog Zapada u svoje su zakonodavstvo uvele protudiskriminacijske zakone i statute koji zabranjuju spolnu diskriminaciju. Vrlo često se ravnopravnost spolova navodi u ustavu.

Zbog čega zakoni protiv diskriminacije spolova nisu dovoljni • Feministkinja i pravna znanstvenica Catharine Mac. Kinnon veoma je kritična prema protudiskriminacijskim zakonima. • Mac. Kinnon smatra da nisu u uspjeli u svojem zadatku da ženama osiguraju “šansu za produktivne živote razumne fizičke sigurnosti, samoizražaja, individuacije i minimalnog poštovanja i dostojanstva”.

Zbog čega zakoni protiv diskriminacije spolova nisu dovoljni • Mac. Kinnon pristup koji stoji iza protudiskriminacijskih zakona naziva razlikovnim pristupom spolnoj diskriminaciji. • Taj je pristup razlikovan jer drugačiji tretman muškaraca i žena smatra diskriminatornim ako nije opravdan nekom razlikom među spolovima.

Zbog čega zakoni protiv diskriminacije spolova nisu dovoljni • Neki primjeri nediskriminatornog različitog tretmana muškaraca i žena: § Pravo na porodiljnu naknadu ostvaruju samo žene. § Profesionalni sport segregiran je na muški i ženski profesionalni sport. § Spolno segregirani toaleti.

Zbog čega zakoni protiv diskriminacije spolova nisu dovoljni • Mac. Kinnon priznaje da je razlikovni pristup spolnoj diskriminaciji ostvario određeni uspjeh u borbi protiv podređenja žena. • Žene do određenog stupnja imaju pristup onim beneficijama i društvenim položajima koji su tradicionalno bili rezervirani samo za muškarce kao visokoobrazovne institucije, politika i vojska.

Zbog čega zakoni protiv diskriminacije spolova nisu dovoljni • Ali razlikovni je pristup ograničen jer zanemaruje mušku pristranost koja je ugrađena u beneficije i položaje. • Muškarci i žene pod pravilima i kriterijima koji su spolno neutralni natječu se za beneficije i položaje koji su dizajnirani za muškarce i odražavaju njihove vrijednosti, predispozicije i interese.

Zbog čega zakoni protiv diskriminacije spolova nisu dovoljni • Primjer: § Zanimanja kao policajac, vatrogasac i vojnik imaju propisanu minimalnu visinu i težinu koju kandidat imati da bi bio uzet obzir. § Zahtijevana visina i težina isključuje većinu žena pa muškarci imaju prednosti i disproporcionalnu zastupljenost u tim zanimanjima.

Zbog čega zakoni protiv diskriminacije spolova nisu dovoljni • Mac. Kinnon daje ozbiljnji primjer: • Većina poslova kao kriterij zahtijevaju da zaposlenik ne odgaja predškolsko dijete. Tu ulogu još uvijek obavljaju u ogromnom slučaju žene pa muškarci imaju ogromnu prednost pri zapošljavanju.

Zbog čega zakoni protiv diskriminacije spolova nisu dovoljni • Razlikovni pristup u prvom i drugom slučaju ne vidi ništa diskriminatorno. Navedena su spolno neutralni kriteriji i oba spola se ravnopravno mogu natjecati. Ishod je pravičan i pošten. • Ali zapravo ženama je učinjena duboka nepravda. Zbog majčinstva isključene su iz mnogo dobro plačenih poslova i primorane su raditi u niže plačenim i prekarnim poslovima zbog čega su ekonomski ovisne o muškarcima.

Zbog čega zakoni protiv diskriminacije spolova nisu dovoljni • Prema Mac. Kinnon razlog zašto su žene usprkos protudiskriminacijskim zakonima i spolnoj neutralnost države i njenih zakona u podređenom a ne jednakom društvenom položaju leži u pogrešnom shvaćanju porijekla spolne diskriminacije. • Spolna diskriminacija ne proizlazi iz arbitrarne diskriminacije po spolu kako to pretpostavlja razlikovni pristup nego iz dominacije jednog spola kod kojeg je skoncentrirana sva društvena moć.

Zbog čega zakoni protiv diskriminacije spolova nisu dovoljni • Žene su u podređenoj društvenoj poziciji jer je cijelo društvo tako postavljeno da sustavno favorizira da muškarci određuju poslove, položaje, beneficije itd. dok su žene stavljene na stranu. • Što društvo više definira i oblikuje položaje kroz prizmu spola, to razlikovni pristup teže detektira nejednakost.

Zbog čega zakoni protiv diskriminacije spolova nisu dovoljni • Mac. Kinnon kao rješenje nudi alternativni pristup spolnoj diskriminaciji koji naziva dominacijski pristup. • Prema dominacijskom pristupu razlike između spolova ne smiju nikada biti opravdanje za nejednakost i mušku dominaciju. • Kako problem podređenost i diskriminacije žena leži u dominaciji, rješenje je u izjednačavanju moći. • To znači da uz ravnopravan pristup muško definiranim položajima i ulogama, mogu se stvoriti i žensko definirane položaje i uloge kao i spolno neutralne položaji i uloge kojima će pristupati jednako muškarci i žene.