Zavod za kolstvo PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVE Avgust

  • Slides: 20
Download presentation
Zavod za školstvo PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVE Avgust 2017

Zavod za školstvo PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVE Avgust 2017

Kako treba planirati? 1. Potrebno je planirati sve vidove vaspitno – obrazovnog rada: obavezni

Kako treba planirati? 1. Potrebno je planirati sve vidove vaspitno – obrazovnog rada: obavezni dio (obavezni nastavni predmeti, izborni predmeti) obavezne aktivnosti (rad odjeljenjskog starješine) korelacije sa stručnim predmetima; 2. Potrebno je planirati ISHODE, a ne TEME/PODRUČJA, ciljeve i lekcije, jer ISHODI govore šta će učenik poslije određenog vremena UČENJA moći/biti sposoban/biti u stanju da. . .

Kako treba planirati? 3. Planiranje je najčešće individualno, ali može biti i timsko. Timsko

Kako treba planirati? 3. Planiranje je najčešće individualno, ali može biti i timsko. Timsko planiranje ima mnogo prednosti kao što je saradnja po horizontali i vertikali i drugo. Naročito je značajno timsko planiranje po modulima. 4. Realizacija programa je glavna obaveza nastavnika. Udžbenik je pomoć u realizaciji opštih ciljeva predmeta i postizanje ishoda programa pa nastavnik iz njega bira one sadržaje koji olakšavaju dostizanje postavljenih OBRAZOVNO – VASPITNIH ISHODA i ishoda učenja.

Nastavnik treba da: qprouči obrazovno – vaspitne ishode, ishode učenja, sadržaje/pojmove, didaktičke preporuke, vrednovanje

Nastavnik treba da: qprouči obrazovno – vaspitne ishode, ishode učenja, sadržaje/pojmove, didaktičke preporuke, vrednovanje obrazovno – vaspitnih ishoda, prilagođavanje programa djeci sa posebnim obrazovnim potrebama i nadarenim učenicima, uporedi program prethodnih razreda i programe srodnih predmeta i uradi korelacije, planira međupredmetne oblasti, koristi predložene udžbenike i dodatnu literaturu i tsl.

VRSTE PLANIRANJA

VRSTE PLANIRANJA

Godišnji plan rada § Svaki nastavnik/ca radi Godišnji plan rada § Prihvatljivo je da

Godišnji plan rada § Svaki nastavnik/ca radi Godišnji plan rada § Prihvatljivo je da stručni ili aktiv razredne nastave mogu uraditi jedan Godišnji plan rada a da nastavnik kod sebe mora imati svoj primjerak Struktura godišnjeg plana: o Ime i prezime nastavnika/ce, o Naziv predmeta, o Razred i datum sjednice aktiva na kojoj je usvojen,

Godišnji plan rada o OBRAZOVNO – VASPITNI ISHODI, ISHODI UČENJA, OTVORENI DIO PROGRAMA, MEĐUPREDMETNE

Godišnji plan rada o OBRAZOVNO – VASPITNI ISHODI, ISHODI UČENJA, OTVORENI DIO PROGRAMA, MEĐUPREDMETNE OBLASTI, PISMENI ZADACI raspoređeni po mjesecima i fondom časova za realizaciju, o Otvoreni dio programa je važan dio kurikuluma i škola i stručni aktivi imaju OBAVEZU da ga realizuje kao obavezni dio programa! o Osvrt na realizaciju – treba pisati poslije svakog mjeseca ili obrazovno - vaspitnog ishoda. Krajnji rok za izradu godišnjeg plana rada nastavnika je kraj septembra!

Primjer godišnjeg plana rada Biologija – I razred Mjesec realiz. IX Obrazovno – vaspitni

Primjer godišnjeg plana rada Biologija – I razred Mjesec realiz. IX Obrazovno – vaspitni ishod Ishodi učenja Na kraju učenja učenik će moći da: Tokom učenja učenici će moći da: objasni upotrebu bioloških znanja u sistemu nauka i svakodnevnom životu -navede područja koja proučava biologija i ocijeni njenu ulogu i značaj - ispoljava interesovanje za biološka istraživanja u cilju poboljšanju kvaliteta života dovede u vezu strukturu hemijskih materija u ćeliji sa njihovom ulogom -klasifikuju i upoređuje biološke sisteme - uporede prokariotsku i eukariotsku ćeliju - objašnjavaju ulogu vode u ćeliji - navode podjelu i ulogu biogenih elemenata - procijene značaj vode i biogenih elemenata u ćeliji Br. časova realizacije 4 časa ili (1+3) Osvrt na realizaciju

Primjer godišnjeg plana rada Fizika – I ili II razred Mjesec realiz. Obrazovno –

Primjer godišnjeg plana rada Fizika – I ili II razred Mjesec realiz. Obrazovno – vaspitni ishod IX Na kraju učenja učenik će znati da: -navede razloge, koji fiziku čine fundamentalnom prirodnom naukom i da nabroji osnovne fizičke veličine. Ishodi učenja - navede nekoliko pojava koje su predmet izučavanja fizike - uoči razliku između fizičke veličine kojima se opisuju pojave i fizičkih zakona koji ih povezuju - razlikuje osnovne i izvedene fizičke veličine - predstavi brojnom vrijednošću i odgovarajućom jedinicom vrijednost fizičke veličine - nabroji osnovne jedinice SI -opiše i analizira neke - predstavi vektorima brzinu i oblike pravolinijskog i ubrzanje krivolinijskog kretanja. - pomnoži vektor skalarom Br. časova realizacije 5 časova (okvirno) 3 časa (okvirno) Osvrt na realizaciju

Primjer godišnjeg plana rada Sociologija – III razred Mjes. realiz. Obrazovno – vaspitni ishod

Primjer godišnjeg plana rada Sociologija – III razred Mjes. realiz. Obrazovno – vaspitni ishod Ishodi učenja IX Na kraju učenja učenik će moći da: Objasni i razumije nastanak, razvoj i značaj sociologije kao nauke, razumije tehnike i metode koje sociologija koristi da bi došla do što objektivnijih i relevantnijih podataka o društvenoj stvarnosti; Tokom učenja učenici će moći da: - procijene svrhu sociologije i njene zadatke kao nauke o društvu i kao nastavnog predmeta; - objasne povezanost sociologije sa drugim naukama u primjenjivosti univerzalnih naučnih principa; - protumače pojam društva i najvažnije oblike društvenosti i društvenog života kroz interesovanja i tumačenja brojnih poznatih mislilaca; - analiziraju pojam sociološke imaginacije; - objasne pojam društva i sve oblike društvenih pojava; - procijene značaj predmeta proučavanja mikro i makro sociologije i svih pojedinačnih disciplina: sociologije religije, porodice, kulture, politike i prava. . . Broj Osvrt na časova realizaciju realizacije 8 časova (3+5)

Primjer godišnjeg plana rada Fizičko vaspitanje – III razred Mjes. realiz. Obrazovno – vaspitni

Primjer godišnjeg plana rada Fizičko vaspitanje – III razred Mjes. realiz. Obrazovno – vaspitni ishod Ishodi učenja IX Na kraju učenja učenik će moći da: PRIMJENJUJE OSNOVE TEHNIKE RAZLIČITIH SPORTSKIH DISCIPLINA ZAVISNO OD NIVOA SPORTSKOTEHNIČKOG ZNANJA. Tokom učenja učenici će moći da: -Razlikuje i primjenjuje osnove tehnike različitih sportskih disciplina. -Izvodi složene elemente tehnike odabrane sportske discipline. -Primjenjuje elemente tehnike u složenim situacionim uslovima odabrane sportske discipline IZVODI I POVEZUJE SPECIFIČNE FIZIČKE I KINEZITERAPIJSKE VJEŽBE ZA RAZVIJANJE I ODRŽAVANJE SISTEMA ZA KRETANJE -Specifične fizičke i kineziterapijske vježbe za održavanje sistema za kretanje bira prema individualnim sposobnostima. -Izvodi različite specifične fizičke i kineziterapijske vježbe Broj Osvrt na časova realizaciju realizacije

Primjer za strane jezike

Primjer za strane jezike

Mjesečni plan rada • Nije ga neophodno pisati ukoliko je Godišnji plan rada detaljno

Mjesečni plan rada • Nije ga neophodno pisati ukoliko je Godišnji plan rada detaljno urađen; • Može se pisati ukoliko nastavnik/ca procijeni da mu je tako lakše raditi.

Primjer mjesečnog plana: Geografija, I razred, mjesec: IX Red br. Obrazovno vaspitni ishod Broj

Primjer mjesečnog plana: Geografija, I razred, mjesec: IX Red br. Obrazovno vaspitni ishod Broj časova Ishodi učenja Sadržaji/ pojmovi I Objasni Geografiju kao nauku i nastavni predmet. 2 ili ( 1 čas teorije i 2 časa ostalih vidova nastave) -Objasne predmet proučavanja Geografije -Navedu podjelu Geografije -Uporede geografske discipline -fizička geografija, -društvena geografija, -regionalna geografija II Objasni pojam Kosmos i položaj Zemlje u Sunčevom sistemu 3 (1+2) -Objasne pojam Kosmos -Nabroje i opisuju nebeska tijela -Klasifikuju nebeska tijela -Predstave Sunčev sistem -Objasne pojam gravitacija -Prikazuju položaj Zemlje u Sunčevom sistemu -Upoređuje različita nebeska tijela u Sunčevom sistemu Kosmos, vasiona, nebo, nebeska tijela, gravitacija, Sunčev sistem Korelacija i međupredmetne oblasti Zapažanja

NEPOSREDNO PLANIRANJE NASTAVE

NEPOSREDNO PLANIRANJE NASTAVE

Izrada pripreme (scenarija) za čas • Izrada pripreme (scenarija) za čas je ključna tačka

Izrada pripreme (scenarija) za čas • Izrada pripreme (scenarija) za čas je ključna tačka u realizaciji ideje o dobroj, aktivno nastavi/učenju; • Izrada pripreme (scenarija) za čas je spona između ideje i praktične realizacije te ideje.

NEPOSREDNA PRIPREMA (SCENARIO) ZA ČAS q. Neposredna priprema (scenario) za nastavu je važan i

NEPOSREDNA PRIPREMA (SCENARIO) ZA ČAS q. Neposredna priprema (scenario) za nastavu je važan i obavezan dio radne aktivnosti svakog nastavnika/ce

NEPOSREDNA PRIPREMA (SCENARIO) ZA ČAS Kao minimum mora da sadrži: o nastavnik/ca o za

NEPOSREDNA PRIPREMA (SCENARIO) ZA ČAS Kao minimum mora da sadrži: o nastavnik/ca o za koji predmet i razred o za koji vremenski period o ishode učenja o aktivnosti učenja o osvrt na realizaciju Može da se odnosi na 1 čas ili više časova.

Primjer pripreme (scenarija) za čas Predmet: Zdravi stilovi života Razred: IX razred Vremenski period:

Primjer pripreme (scenarija) za čas Predmet: Zdravi stilovi života Razred: IX razred Vremenski period: 1 čas Ishodi učenja: Tokom učenja učenik će moći da: - napravi razliku između činjenica i zabluda u vezi sa HIV-om/AIDS-om; - navede načine prenošenja HIV-a i objasni rizična ponašanja; - analizira uzroke diskriminacije; - primijeni u simuliranoj situaciji vještinu odolijevanja pritisku vršnjaka Tok časa: 1. korak/aktivnost: Nastavnik preko plakata “Stop stigmi“ upoznaje učenike sa temom časa. 2. korak/aktivnost: Na početku časa učenici su podijeljeni u VI grupa na osnovu njihovog izbora. Svaka grupa dobija po dvije kartice sa istinama i zabludama i tekst sa osnovnim činjenicama o AIDS-u. Njihov zadatak je da u paru tj. u grupi prokomentarišu tvrdnje i odrede da li su istina ili zabluda. 3. korak/aktivnost: Poslije grupnog rada predstavnici parova izvještavaju o urađenom. Tvrdnje sa

H V A L A N A P A Ž NJ I!

H V A L A N A P A Ž NJ I!