Zatita temeljnih ljudskih prava u Europskoj uniji Doc

Zaštita temeljnih ljudskih prava u Europskoj uniji Doc. dr. sc. Lana Ofak

Struktura prezentacije n n Razvoj zaštite temeljnih ljudskih prava od osnivanja europskih zajednica do danas Povelja temeljnih prava Europske unije Odnos Povelje i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljni sloboda Pristupanje Europske unije Europskoj konvenciji?

Odredbe o zaštiti temeljnih prava u izvornim Osnivačkim ugovorima n n n Pariški ugovor o osnivanju EZUČ iz 1951. i Rimski ugovori o osnivanju EEZ i EURATOM iz 1957. nisu sadržavali odredbe o zaštiti temeljnih prava u stvorenim zajednicama Europske zajednice = zajednice ograničenih ovlasti prvenstveno posvećene ekonomskoj integraciji ljudska prava zaštićena putem nacionalnih Ustava, kao i putem Europske konvencije

Početna nevoljnost Europskog suda da štiti temeljna prava n n Predmet 1/58 Stork v. High Authority "Visoka vlast nije ovlaštena razmatrati osnovu tužbe kojom se tvrdi da je usvajanjem svoje odluke povrijedila načela njemačkog ustavnog prava"

Promjena pristupa Europskog suda zaštiti temeljnih prava n n 1969. u predmetu Stauder Europski sud je prvi put utvrdio dužnost štititi ljudska prava temeljna ljudska prava ugrađena su u temeljna načela europskog prava, te im se stoga mora pružiti sudska zaštita

Promjena pristupa Europskog suda zaštiti temeljnih prava n n n motivi Suda da promijeni svoju praksu te proširi svoju nadležnost na zaštitu temeljnih ljudskih prava? Konstitucionalizacija prava Zajednice Prihvaćanje nadređenosti prava Zajednice od strane nacionalnih sudova bez nekog jamstva da to nadređeno pravo neće kršiti temeljna ljudska prava bilo bi zbiljski nemoguće

Izvori zaštite temeljnih prava n Opća pravna načela q q q Sud mora osigurati da se prilikom tumačenja i primjene Ugovora poštuje pravo Sud može poništiti akt Zajednice. Jedna od tih osnova je "povreda ovog Ugovora ili bilo kojeg pravnog pravila koje se odnosi na njegovu primjenu". odgovornost za štetu Zajednice - Sud u slučaju takvog spora odlučuje "u skladu s općim načelima zajedničkim svim pravima država članica"

Koje je porijeklo općih pravnih načela? n Sud može naći nadahnuće za opća pravna načela q q q n u odredbama Osnivačkih ugovora u nacionalnim pravnim sustavima država članica u međunarodnim ugovorima Bez obzira na izvor nadahnuća, Europski sud uvijek naglašava da opće načelo primjenjuje kao načelo prava Zajednice (Unije) a ne kao načelo nekog nacionalnog prava

Ustavne tradicije država članica kao nadahnuće za zaštitu temeljnih prava n n n Predmet Internationale Handelsgesellschaft Na valjanost mjera Zajednice ne mogu utjecati tvrdnje da su te mjere suprotne temeljnim pravima koja su zaštićena ustavom određene države članice; kada bi to bilo dopušteno, djelotvornost i ujednačenost prava Zajednice bila bi ugrožena Međutim, Sud je dužan istražiti je li nekom mjerom Zajednice zanemareno odnosno povrijeđeno neko analogno temeljno pravo zajamčeno u pravnom poretku Zajednice

Europska konvencija i drugi međunarodni ugovori za zaštiti ljudskih prava n n predmet Nold: "međunarodni ugovori o zaštiti ljudskih prava, na čijoj su izradi države članice sudjelovale ili čije su potpisnice, mogu biti smjernice koje treba slijediti unutar okvira prava Zajednice. “ predmet Hauer - iako Europska zajednica (Unija) nije članica Europske konvencije, pa ona formalno ne predstavlja izravan izvor prava Zajednice, Sud je počeo primjenjivati njena pravila

“Sukob” s njemačkim Ustavnim sudom n 1974. Solange I – Tako dugo (njem. solange) dok razina zaštite temeljnih prava u Zajednici ne dostigne onu razinu koja postoji na temelju njemačkog Ustava, njemački Ustavni sud si pridržava pravo nadzirati jesu li norme prava Zajednice koje zadiru u temeljna prava primjenjive u Njemačkoj n 1986. Solange II Europska zajednica jamči učinkovitu zaštitu temeljnih prava, te se, stoga, njemački Ustavni sud neće više koristiti svojom nadležnošću da odlučuje o primjenjivosti europskog zakonodavstva u SR Njemačkoj

Priznanje temeljnih ljudskih prava u Osnivačkim ugovorima tek 1992. (1993. ) n n Ugovor o Europskoj uniji iz Maastrichta - članak F stavak 2. : Unija kao opće načelo prava Zajednice poštuje temeljna prava, kao što su zajamčena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda potpisanom u Rimu 4. studenog 1950. i kao što proizlaze iz ustavnih tradicija zajedničkim državama članicama.

Uloga jamstava temeljnih prava u EU n n Kao kriterij zakonitosti pravnih pravila koje donosi EU Države članice moraju poštivati temeljna prava kada izravno primjenjuju pravo EU ili donose nacionalne propise kojima prenose pravo EU u domaći pravni poredak Kao kriterij procjene jesu li nacionalna odstupanja od tržišnih sloboda opravdana u smislu prava EU Kao kriterij za članstvo u EU

Stvaranje Povelje temeljnih prava n n Potreba za “katalogom” prava na razini Europske unije sastanak Europskog Vijeća u Koelnu u lipnju 1999. osnovano tijelo zaduženo za izradu nacrta Povelje Povelja svečano proglašena na sastanku Europskog Vijeća u Nici u prosincu 2000. – narav političke deklaracije (neobvezujuća!) Povelja ponovo proglašena u Strasbourgu u prosincu 2007. – potvrđena politička volja da Povelja postaje pravno obvezujuća kada stupi na snagu Lisabonski ugovor

Odredbe Ugovora iz Lisabona koje se odnose na Povelju n n n Unija priznaje prava, slobode i načela propisana Poveljom temeljnih prava EU koja ima istu pravnu vrijednost kao i Ugovori Odredbe Povelje ne smiju ni na koji način proširiti nadležnost Unije kako su one određene Ugovorima Temeljna prava kako su zajamčena Europskom konvencijom te kako proizlaze iz ustavnih tradicija zajedničkim državama članicama čine opća načela prava Unije

Neprimjenjivanje Povelje u Ujedinjenom Kraljevstvu i Poljskoj n n - - Povelja pravno obvezujuća samo za 26 umjesto 28 država članica EU Protokol o primjeni Povelje na Poljsku i UK Niti jedan sud (ni Europski sud ni nacionalni) nemaju ovlasti ispitivati jesu li akti/radnje Poljske ili UK nesuglasni s Poveljom Povelja ne stvara nikakva prava o kojima bi se moglo raspravljati pred sudovima u Poljskoj ili UK osima ako Poljska ili UK priznaju ta prava u svojim zakonima

Sadržaj Povelje o temeljnim pravima n - Struktura Povelje I. Dostojanstvo II. Slobode III. Jednakost IV. Solidarnost V. Prava građana VI. Pravda VII. Opće odredbe za tumačenje i primjenu Povelje

I. Dostojanstvo n n n Ljudsko dostojanstvo – najveća vrijednost Pravo na život i zabrana smrtne kazne Pravo na osobni integritet Zabrana mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja Zabrana ropstva i prisilnog rada

II. Slobode n n n n Pravo na slobodu i sigurnost Poštivanje privatnog i obiteljskog života Zaštita osobnih podataka Pravo na brak i osnivanje obitelji Sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi Sloboda izražavanja i informiranja Sloboda okupljanja i udruživanja n n n n Sloboda umjetnosti i znanosti Pravo na obrazovanje Sloboda izbora zanimanja i pravo na zaposlenje Sloboda poduzetništva Pravo vlasništva Pravo azila Zaštita u slučaju protjerivanja, izgona ili izručenja

III. Jednakost n n n n Jednakost pred zakonom Zabrana diskriminacije Kulturna, vjerska i jezična raznolikost Ravnopravnost muškaraca i žena Prava djeteta Prava starijih osoba Integracija osoba s invaliditetom

IV. Solidarnost n n n Prava radnika na informiranje i savjetovanje unutar poduzeća Pravo kolektivnog pregovaranja i akcije Pravo na pristup uslugama burze rada Zaštita u slučaju neopravdanog otkaza Pravo na pravedne i primjerene uvjete rada n n n n Zabrana rada djece i zaštita mladeži na radu Zaštita obitelji i profesionalni život Socijalna sigurnost i pomoć Zdravstvena zaštita Pristup službama općeg gospodarskog interesa Zaštita okoliša Zaštita potrošača

V. Prava građana n n n n Pravo glasa i pravo kandidiranja za izbor zastupnika u Europski parlament Pravo glasa i pravo kandidiranja na lokalnim izborima Pravo na dobru upravu Pravo uvida u dokumente Odredbe o pučkom pravobranitelju Pravo pritužbe Sloboda kretanja i boravka Diplomatska i konzularna zaštita

VI. Pravda n n Pravo na djelotvorno pravno sredstvo i pošteno suđenje Pretpostavka nedužnosti i pravo na obranu Načelo zakonitosti i razmjernosti kaznenog djela i kazne Pravo da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen u kaznenom postupku za isto kazneno djelo

VII. Opće (horizontalne) odredbe o tumačenju i primjeni Povelje n n Područje primjene Povelje Opseg i tumačenje prava i načela Razina zaštite Zabrana zlouporabe prava

Područje primjene Povelje n n n Povelja se odnosi: na institucije, tijela, urede i agencije Unije uz poštovanje načela supsidijarnosti na države članice kad primjenjuju pravo Unije Moraju poštivati prava, pridržavati se načela i promicati primjenu Povelje u skladu sa svojim ovlastima Povelja ne ustanovljuje nove ovlasti ili zadaće Unije niti mijenja ovlasti i zadaće određene Ugovorima

Opseg prava - Uvjeti za ograničenje prava i sloboda n n Svako ograničenje pri ostvarivanju prava i sloboda priznatih Poveljom mora biti predviđeno zakonom i mora poštivati bit tih prava i sloboda. Uz poštivanje načela razmjernosti, ograničenja se mogu nametnuti samo ako su potrebna i ako doista odgovaraju ciljevima od općeg interesa koja priznaje Unija ili potrebi zaštite prava i sloboda drugih.

Opseg prava n - Prava priznata Poveljom, a koja su određena Ugovorima, ostvaruju se pod uvjetima i u granicama utvrđenim u tim Ugovorima to se osobito odnosi na prava koja proizlaze iz državljanstva EU

Tumačenje prava Odnos Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Povelje n Ukoliko se Povelja odnosi na prava koja odgovaraju pravima zajamčenim i Europskom konvencijom, značenje i opseg tih prava mora biti isti onima koji su zajamčeni Konvencijom n Međutim, pravo Unije može pružiti jaču zaštitu tim pravima od one koja je zajamčena Konvencijom

Tumačenje prava Odnos Povelje i ustavnih tradicija država članica n Ukoliko Povelja priznaje temeljna prava na način na koji ona proistječu iz ustavnih tradicija zajedničkih državama članicama, ta se prava tumače u skladu s tim tradicijama n Nacionalna zakonodavstva i praksa moraju se u potpunosti uzeti u obzir na način utvrđen Poveljom

Opseg i tumačenje načela n n Odredbe povelje koje sadržavaju načela mogu se provoditi zakonodavnim i izvršnim aktima institucija, tijela, ureda i agencija Unije te aktima država članica za primjenu prava Unije pri ostvarivanju njihovih ovlasti Pozivanje na ta prava pred sudom dopušteno je samo za tumačenje takvih akata i za odlučivanje o njihovoj zakonitosti

Razina zaštite n Nijedna odredba Povelje ne smije se tumačiti kao ograničavanje ili nepovoljno utjecanje na ljudska prava i temeljne slobode kako su priznati u njihovim odgovarajućim područjima primjene, pravom Unije i međunarodnim pravom te međunarodnim sporazumima čije su stranke Unija ili sve države članice, uključujući Europsku konvenciju, te ustavima država članica

Zabrana zlouporabe prava n Nijedna odredba ne smije se tumačiti kao da podrazumijeva pravo na poduzimanje bilo kakvog djelovanja ili izvršavanja bilo kakvog djela čiji je cilj naškoditi bilo kojemu od prava i sloboda priznatih ovom Poveljom ili njihovo ograničavanje u većoj mjeri od one koje je u Povelji predviđena

Agencija za temeljna prava n n Osnovana 2007. (preobrazba europskoga Centra za nadgledanje rasizma i ksenofobije u Agenciju za temeljna prava), Beč centar stručnosti u području temeljnih ljudskih prava, koji djeluje putem prikupljanja informacija (istraživanja), njihove analize i povezivanja sa srodnim institucijama savjetodavno tijelo institucijama Unije i državama članicama u pripremi i primjeni odredaba o zaštiti ljudskih prava u EU http: //www. fra. europa. eu/

Povelja i Republika Hrvatska n n Velik dio prava već sadržan u Ustavu RH Hrvatska – stranka Europske konvencije Nakon ulaska u EU – Povelja je postala dio pravnog poretka RH Obveza javnopravnih tijela da štite temeljna prava zajamčena Poveljom u pitanjima koja ulaze u opseg nadležnosti EU

Pristupanje Europske unije Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

Problem pristupanja EU Konvenciji n - Smetnje na strani EU Do Lisabonskog ugovora EZ (EU) nije imala ovlast pristupiti Konvenciji EU nije imala pravnu osobnost Smetnje na strani Vijeća Europe - u čl. 59. Konvencije propisano je da je Konvencija otvorena za potpisivanje članicama Vijeća Europe, a prema Statutu Vijeća Europe njegove članice mogu biti samo države n

Razlozi za pristupanje Konvenciji n n n Pojedinci se ne mogu koristiti mehanizmima zaštite koju predviđa Europska konvencija ako je njihova prava povrijedila EU EU ne može biti tužena pred Europskim sudom za ljudska prava zbog povrede Konvencije Nadzor je, pod određenim uvjetima, moguć jedino posredno – tužba protiv država članica EU (sve su stranke Konvencije)

Otklanjanje smetnji za pristup Konvenciji Na strani EU Lisabonski ugovor u čl. 6. st. 2. predviđa da će Unija (koja sada ima pravnu osobnost) pristupiti Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Na strani Vijeća Europe n u Protokolu br. 14 uz Konvenciju predviđen novi stavak 2. čl. 59. koji određuje da Europska unija može pristupiti Konvenciji

Započeli službeni pregovori o pristupanju n n Strasbourg, 07. 2010. - sastanak glavnog tajnika Vijeća Europe i potpredsjednice Komisije Trenutno stručnjaci rade na sadržaju sporazuma o pristupanju kojeg će sklopiti Odbor ministara (Vijeća Europe) i Vijeće ministara (EU) jednoglasno Europski parlament mora dati suglasnost Nakon potpisivanja – sporazum će moratificirati sve članice Vijeća Europe (47) uključujući i one koje su članice EU

Temeljne tržišne slobode

Uspostavljanje zajedničkog tržišta n n - rat se treba spriječiti ne na negativan način – držanjem država odvojenima – već na pozitivan način putem unapređivanja njihove suradnje koja će ih odvratiti od upuštanja u agresivno natjecanje oko sirovina Ugovor o osnivanju EEZ: uspostavljanje zajedničkog tržišta, približavanja ekonomskih politika država članica, unapređivanje harmoničnog razvoja gospodarskih aktivnosti unutar Zajednice, povećanje stabilnosti i rast životnog standarda te unapređenje dobrih odnosa između država članica

Tržišne slobode n n Čl. 14. st. 2. Ugovora o EZ: Unutarnje tržište obuhvaća prostor bez unutarnjih granica u kojem je osigurano slobodno kretanje roba, sloboda kretanja osoba, sloboda pružanja usluga i slobodan promet kapitala. Četiri temeljne tržišne slobode zajamčene u EU

Tržišne slobode kao temeljna prava? n n slobode koje se odnose na kretanje fizičkih osoba mogu se lako smatrati temeljnim pravima poput onih koja su zajamčena u Europskoj konvenciji ostale tržišne slobode mogu biti povezane s drugim slobodama poput slobode izražavanja, sloboda bavljenja gospodarskom djelatnošću, prava vlasništva…

Literatura n n Omejec, Jasna, Vijeće Europe i Europska unija: institucionalni i pravni okvir, str. 273 -314. Hartley, Trevor C. , Temelji prava Europske zajednice, 2004. , str. 133 -146. Ćapeta, Tamara i drugi autori, Reforma Europske unije: Lisabonski ugovor, 2009. , str. 173 -218. Ćapeta, Tamara; Rodin, Siniša, Osnove prava Europske unije, 2010. , str. 16 -19.