Zatita prirode i okolia u Hrvatskoj Prof dr

Zaštita prirode i okoliša u Hrvatskoj Prof. dr. sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku

• Prve ideje o zaštiti prirode i okoliša u Hrvatskoj javljaju se krajem 19 st. • Poznati hrvatski prirodoslovci V. Vouk, I. Pevalek, M. Hirtz, I. Horvat, E. Rossler i dr. objavljuju članke o zaštiti prirode i okoliša u stručnim časopisima: Priroda, Šumarski list, Hrvatski planinar • 1893. godine u Zakonu o lovu, prvi put normirana je zaštita ptica pjevica • 1893. godine osniva se Društvo za uređenje i poljepšanje Plitvičkih jezera i okolice

• 1900. godine donesen je Zakon o zaštiti pećina • 1928. /29. godine Hrvatsko prirodoslovno društvo i Hrvatsko planinarsko društvo doprinose proglašenju Nacionalnih parkova Plitvička jezera i Paklenica • 1945. godine donesen je Zakon o zaštiti spomenika kulture i prirodnih rijetkosti • 25. 01. 1946. godine u Zagrebu je osnovan Zemaljski zavod za zaštitu prirodnih rijetkosti NRH • 2003. godine Zavod ulazi u sastav Ministarstva kulture RH

• U Deklaraciji o zaštiti okoliša u RH, koju je Sabor donio 1992. godine, sadržano je opredjeljenje za izgradnju pravnog sustava sukladno međunarodnim ugovorima i standardima europske i svjetske zajednice, kojima će se u potpunosti osigurati trajna, sustavna i učinkovita zaštita prirode i okoliša • Hrvatska je također ratificirala brojne međunarodne zakonske akte, te provodi zaštitne postupke jednake onima u svijetu • 1999. godine Hrvatska donosi Nacionalnu strategiju i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP) • 2005. godine Hrvatska, Zakonom o zaštiti prirode (NN, 70), zaštićuje 9, 52% ukupne površine kopna i 0, 9% površine Jadranskog mora, najveći dio zaštićenih područja odnosi se na Nacionalne parkove i Parkove prirode (9, 10%) kopnene površine

Ekološka mreža • Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti koju čine ekološki značajna područja za Hrvatsku, a uključuju i ekološki značajna područja Europske unije Natura 2000 važnih za očuvanje ugroženih divljih svojti i stanišnih tipova • Uspostava ekološke mreže u Hrvatskoj propisana je Zakonom o zaštiti prirode

Slika 172. Ekološka mreža RH

• U 2002. godini počela je provedba LIFE III projekta CRO-NEN, koji je rezultirao izradom prijedloga nacionalne ekološke mreže, kao osnove za izradu uredbe o proglašenju Ekološke mreže RH • U 2007. godini Državni zavod za zaštitu prirode izradio je stručnu podlogu za Uredbu Vlade o proglašenju Ekološke mreže (NN 109/07), koja je usvojena u listopadu 2007. • Područja ekološke mreže u Hrvatskoj, sukladno ekološkoj mreži Europske unije NATURA 2000, podijeljena su na međunarodno važna područja za ptice te područja važna za ostale divlje svojte i stanišne tipove

• Svako područje sadrži ciljeve očuvanja, odnosno popis vrsta i stanišnih tipova zbog kojih je uvršteno u ekološku mrežu Dodatno, svako područje ekološke mreže sadrži i smjernice za mjere zaštite koje se primjenjuju na sve fizičke i pravne osobe, koje na područjima ekološke mreže koriste prirodna dobra i obavljaju radnje i zahvate, kod zahvata u prostoru obvezna je izrada studije utjecaja na okoliš, procjene utjecaja na prirodu i ekološku mrežu • Ekološka mreža RH obuhvaća 47% kopnenog i 39% morskog teritorija Republike Hrvatske i dva koridora: koridor za morske kornjače te koridor Palagruža-Lastovo- Pelješac (područje važno za selidbu ptica) (za detaljne informacije pogledajte web stranice Državnog zavoda za zaštitu prirode RH, http: // www. dzzp. hr)

NATURA 2000 • Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od kopnenih i morskih područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije • Cilj Natura 2000 ekološke mreže je ponovno uspostavljanje povoljnog stanja za više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova • Natura 2000 sadrži 30. 000 područja na skoro 20% teritorija EU što je čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu • Natura 2000 temelji se na EU direktivama, a područja se biraju znanstvenim mjerilima

• Stanje biološke raznolikosti jako se pogoršalo posljednjih 50 godina, zbog ljudskih aktivnosti više od 700 vrsta, većinom ptica i sisavaca upisano je u Crveni popis vrsta kojima prijeti izumiranje u Europi. Nisu ugrožene samo rijetke vrste poput velikih zvijeri ili endemičnih svojti, već i mnoge druge vrste, koje su još uvijek brojne, ali im pogodna staništa ubrzano nestaju, što može dovesti do njihovog skorog izumiranja • Natura 2000 je temeljni program kojim Europska unija pokušava zaustaviti ove negativne trendove na svojem teritoriju. • Mreža Natura 2000 sastoji se od Posebnih područja zaštite - SAC (područja izdvojenih na temelju Direktive o staništima) i Područja posebne zaštite - SPA (područja izdvojenih na temelju Direktive o pticama)

Kriteriji za pripremu prijedloga NATURA 2000 • Na temelju Direktive o pticama same zemlje članice proglašavaju područja posebne zaštite (Special Protection Areas – SPA) i ona automatski ulaze u mrežu NATURA 2000 • Do prosinca 2009. u zemljama EU proglašeno je 5. 242 SPA područja ukupne površine od 574. 819 km² od čega 477. 312 km² kopna (11% teritorija EU) i 619 područja koja obuhvaćaju morske površine 97. 707 km²

• Na temelju Direktive o staništima (Direktiva 92/43/EEZ Vijeća od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore) države predlažu Europskoj komisiji (EK) Nacionalni popis p. SCI područja (proposed Sites of Community Importance) • Direktiva obuhvaća 1000 vrsta (biljaka, sisavaca, gmazova, vodozemaca, riba i određenih skupina beskralježnjaka) te više od 230 stanišnih tipova (močvarnih, travnjačkih, šumskih, morskih) Odabir područja temelji se na kriterijima iz Dodatka III Direktive o staništima • EK uz pomoć Europskog centra za biološku raznolikost (ETC/BD) iz Pariza analizira prijedlog države

• U postupku biogeografskih seminara, te uz suglasnost svih zemalja članica, potvrđuje se popis SCI područja za svaku pojedinu biogeografsku regiju, koja se nakon postupka vrednovanja proglašavaju posebnim područjima zaštite (SAC) • Kod odabira područja treba voditi računa da u svakoj regiji treba biti zastupljen reprezentativni dio svake vrste i stanišnog tipa • EU je podijeljena u devet biogeografskih regija, koje su karakteristične po vegetaciji, klimi, topografiji i geologiji. Granice regija omogućuju praćenje trendova očuvanja vrsta i staništa u sličnim uvjetima diljem Europe ne vodeći računa o državnim granicama • Regije su: alpska, kontinentalna, mediteranska, panonska, stepska, borealna, atlantska, crnomorska i makronezijska, od kojih su u Hrvatskoj prisutne prve četiri

Ekološka mreža NATURA 2000 u Hrvatskoj • Zahvaljujući velikoj raznolikosti staništa i divljih vrsta te posebno velikom broju biljnih vrsta, Hrvatska je jedna od triju europskih zemalja s najvećom biljnom raznolikošću: • rijetki sisavci, među kojima se ističu ris, vuk i medvjed • brojni gmazovi i vodozemci; • više od 65% svih poznatih vrsta riba u Sredozemlju te • više od 230 vrsta ptica (gotovo polovina svih ptica u Europi, obitavaju u Hrvatskoj). • Upravo je zato hrvatska kockica veoma važna i dobro došla u europsku slagalicu ekološke mreže NATURA 2000

• U trenutku pristupa Europskoj uniji, Republika Hrvatska ima obvezu provedbe Direktive o pticama te Direktive o staništima na svom teritoriju. • Velik dio odredbi ovih Direktiva već je prenijet u Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) • Hrvatska će za ekološku mrežu NATURA 2000 morati predložiti područja važna za očuvanje više od 250 vrsta i 70 stanišnih tipova koji se pojavljuju na ovom području te se smatraju važnima sa stanovišta Eurospke unije • U okviru priprema Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) koordinirao je detaljnu inventarizaciju vrsta i staništa u Hrvatskoj. Koristeći tu opsežnu količinu osnovnih podatka, DZZP je utvrdio oko 1000 područja koja bi trebala biti predložena u ekološku mrežu Europske unije NATURA 2000

• Odabir područja temeljen je na standardnim znanstvenim kriterijima, koji se na isti način odnose na sve zemlje članice Europske unije • Taj prijedlog područja sada se upućuje na javne konzultacije. Uloga konzultacijskog procesa je dvostruka: s jedne strane obavještava sve potencijalno uključene te zainteresirane za mrežu NATURA 2000; što je ona te kako će funkcionirati u praksi, a s druge, daje priliku svima na koje se odnosi mogućnost davanja primjedbi te komentara, na odabir područja – npr. , ukoliko posjeduju informaciju o nalazu određene vrste ili staništa na određenom području • Po završetku konzultacijskog procesa, konačni revidirani prijedlog mreže NATURA 2000 područja bit će poslan Vladi na završno odobrenje te dostavljen Europskoj komisiji u Bruxelles • (za detaljne informacije pogledajte web stranicu Državnog zavoda za zaštitu prirode RH, http: //www. dzzp. hr)

Slika 173. NATURA 2000 područja u Hrvatskoj

Slika 174. NATURA 2000 područja u Osječko-baranjskoj županiji

Kategorije zaštite prirode i zaštićena područja 1. Strogi rezervati (SR) Strogi rezervati su područja kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjeni su isključivo očuvanju izvorne prirode, znanstvenom istraživanju, kojim se ne mijenja biološka raznolikost, praćenju stanja prirode, te obrazovanju koje ne ugrožava slobodno odvijanje prirodnih procesa, zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti a) Hajdučki i Rožanski kukovi smještaj: Ličko – senjska županija površina: 1222 ha datum zaštite: 22. 1. 1969.

b) Bijele i Samarske stijene smještaj: Primorsko – goranska i Karlovačka županija površina: 1175, 35 ha datum zaštite: 24. 1. 1985. 2. Nacionalni parkovi (NP) Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmjenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava, ima zanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu, u Nacionalnom parku dopuštene su radnje i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode, a zabranjena je gospodarska uporaba prirodnih dobara

Slika 175. Nacionalni parkovi Hrvatske http: //www. camping. hr/hr/hrvatska/nacionalni-parkovi

NP Plitvička jezera smještaj: Karlovačka i Ličko – senjska županija površina: 29. 482 ha datum zaštite: 8. 4. 1949. • najstariji Nacionalni park u Hrvatskoj Slika 176. Plitvička jezera • UNESCO je Plitvička jezera http: //www. adrijanaputovanja. hr/Default. a spx? sifra. Stranica=568 1979. godine uvrstio na Listu svjetske prirodne baštine • opisano je 1267 biljnih vrsta, 55 vrsta orhideja (kaćuna), 161 vrsta ptica, 21 vrsta šišmiša • fenomen krške hidrografije sa 16 kaskadno nanizanih jezera, s brojnim sedrenim slapištima u živom biodinamičnom procesu • 2/3 površine NP je pod šumama bukve i jele, dijelom u prašumskom obliku (Čorkova uvala)

NP Paklenica smještaj: Zadarska i Ličko senjska županija površina: 9600 ha datum zaštite: 19. 10. 1949. • duboki bujični klanci Velike i Male Paklenice okomito urezani u glavni greben planine Velebita Slika 177. NP Paklenica http: //www. somewhereelseland. com/croatia. php • ima oko 90 speleoloških objekata, • bogata i raznolika flora oko 800 vrsta s brojnim endemičnim vrstama, • dominiraju autohtone reliktne šume crnog bora, termofilne šume i šikare bijelog i crnog graba s hrastom meduncem • ornitofauna broji 216 vrsta

NP Risnjak smještaj: Primorsko – goranska županija površina: 6400 ha datum zaštite: 15. 9. 1953. • bogat prirodnim geološkim, vegetacijskim, pedološkim i mikroklimatskim fenomenima • posebnost su goranske šume s 14 šumskih Slika 178. NP Risnjak zajednica • fauna je vrlo raznolika (smeđi medvjed, ris, vuk), 130 vrsta leptira Slika 179. Ris (Lynx lynx) Slika 180. Mrki medvjed (Ursus arctos)

NP Mljet smještaj: Dubrovačko – neretvanska županija površina: 5375 ha datum zaštite: 12. 11. 1960. • NP Mljet nalazi se na zapadnom dijelu istoimenog otoka, bujne Slika 181. NP Mljet vegetacije, koju čine šume http: //www. kroatien-online. com/hr/turizam/otoci/mljet. htm alepskog bora i makije crnike, a okružuju ih dva slana tzv. jezera (potopljene krške depresije – duboki zaljevi) • 57% površine čini kopno, a 43% more • značajan je svijet mljetskog podmorja, koji obuhvaća mnoge endemske vrste

NP Kornati smještaj: Šibensko – kninska županija površina: 21. 700 ha datum zaštite: 24. 7. 1980. • Najrazvedenija otočna skupina europskog Sredozemlja, koja se Slika 182. NP Kornati http: //www. otok-murter. hr/hr/murter/kontakti- sastoji od 140 nenaseljenih otoka 28/nacionalni_park_kornati-110 i otočića • na otocima je specifična endemska vegetacija (dubrovačka zečina i drvenasta mlječika) • flora Kornata procijenjena je na 700 do 800 biljnih vrsta • više od 78% površine NP pripada moru, čije se biocenoze ubrajaju među najbogatije na Jadranu

NP Brijuni smještaj: Istarska županija površina: 3. 395 ha datum zaštite: 27. 10. 1983. • skupina od 14 otoka, ukupne Slika 183. NP Brijuni površine 734. 6 ha nalazi se na jugozapadnom dijelu istarske obale • otoci su prekriveni bujnim šumama crnike i uređenim perivojima nekad ekskluzivnog ljetovališta • naseljene su brojne neautohtone vrste životinja (jelen lopatar, jelen aksis, muflon) • podmorje NP obiluje brojnim vrstama spužvi, školjkaša, ježinaca, rakova, riba • vidljivi su i tragovi dinosaura

NP Krka smještaj: Šibensko – kninska županija površina: 10. 900 ha datum zaštite: 24. 1. 1985. • rijeka Krka duboko je kanjonski Slika 184. NP Krka usječena u vapnenačku zaravan, http: //www. atlas-supetar. com/excursions/krka na svom toku gradi 7 sedrenih slapova, od kojih je najljepši Skradinski buk • biotički sastav NP čine mediteranske i submediteranske biljne i životinjske vrste • flora je zastupljena sa 860 samoniklih vrsta i podvrsta, među kojima su i brojne endemske vrste

NP Sjeverni Velebit smještaj: Ličko – senjska županija površina: 10. 900 ha datum zaštite: 2. 6. 1999. Slika 185. NP Sjeverni Velebit područje Sjevernog Velebita osobito je po raznolikosti krških oblika, reprezentativnih oblika florističke i faunističke zajednice, krajobraza na relativno malom prostoru • veći dio NP pokriven je šumama bukve, jele i smreke • u NP obitavaju mrki medvjed, ris, vuk, suri orao i tetrijeb gluhan

Literatura: • Springer O. P i Springer D. 2008. Otrovani modrozeleni planet. Biblioteka Geographia Croatica, Zagreb, Knjiga 31, 293 pp. • Zeleni Osijek, 2009. NATURA 2000 u Osječko-baranjskoj županiji. Grafika, Osijek. • http: //images. google. hr/ (25. 11. 2012. ). • http: //www. atlas-supetar. com/excursions/krka (25. 9. 2012. ). • http: //www. otok-murter. hr/hr/murter/kontakti 28/nacionalni_park_kornati-110 (25. 9. 2012. ). • http: //www. kroatien-online. com/hr/turizam/otoci/mljet. htm (25. 9. 2012. ). • http: //www. somewhereelseland. com/croatia. php (25. 9. 2012. ). • http: //www. adrijanaputovanja. hr/Default. aspx? sifra. Stranica=568. (25. 9. 2012. ) • http: //www. camping. hr/hr/hrvatska/nacionalni-parkovi (25. 9. 2012. ). • http: //www. natura 2000. hr (18. 6. 2013. ). • http: //www. dzzp. hr (19. 6. 2013).