ZATITA POTROAA Prof dr sc Marko Bareti Katedra

ZAŠTITA POTROŠAČA Prof. dr. sc. Marko Baretić Katedra za građansko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu

PREGLED PREDAVANJA n Zaštita potrošača općenito n n Uređenje tržišta n n Opći dio Posebni dio Odštetno pravo n n Zaštita sigurnosti Uređenje poslovnih praksi Ugovorno pravo n n Razvoj zaštite potrošača Izvori Karakteristike Odgovornost za neispravan proizvod Procesno pravo n n Zaštita kolektivnih interesa potrošača Alternativni načini rješavanja potrošačkih sporova

ZAŠTITA POTROŠAČA U EUROPSKOJ UNIJI n Politika zaštite potrošača sustavno se razvija već 40 -ak godina obuhvaća niz mjera kojima se nastoji poboljšati položaj potrošača na jedinstvenom europskom tržištu n jedan od važnih segmenata politike zaštite potrošača jest pravo zaštite potrošača n

USTAVNOPRAVNI TEMELJ ZAŠTITE POTROŠAČA n Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (Rimski ugovor) n periferno spominjanje potrošača u kontekstu poljoprivredne politike i politike tržišnog natjecanja

USTAVNOPRAVNI TEMELJ ZAŠTITE POTROŠAČA n Single European Act (1987) n nema značajnijih promjena, no kroz tada unešenu odredbu čl. 100 a olakšan je način donošenja odluka općenito, pa tako i na području zaštite potrošača

USTAVNOPRAVNI TEMELJ ZAŠTITE POTROŠAČA n Ugovor o Europskoj uniji (1993) Posebna glava ugovora (XI) i poseban članak (129 a)odnosi se na zaštitu potrošača n Zaštita potrošača postaje službena politika Europske zajednice n

UGOVOR IZ AMSTERDAMA Renumeracija teksta Ugovora n Članak 129 a postaje članak 153. n Sadržajno korespondirajući članku 129 a n Promjena u izričitom navođenju da je politika zaštite potrošača “horizontalna” politika n

UGOVOR IZ NICE Nema promjena u odnosu na tekst iz Amsterdama n Geneza normativnog uređenja politike zaštite potrošača upućuje na postupni rast važnosti zaštite potrošača n

LISABONSKI UGOVOR Treaty on European Union and the Treaty on the Functioning of the European Union n Članak 12. – zahtjevi zaštite potrošača uzet će se u obzir prilikom definiranja i provođenja ostalih politika i aktivnosti Unije n Članak 169. (bivši članak 153. Ugovora o osnivanju EZ) n

Članak 169 n n 1. U svrhu promocije interesa potrošača te osiguranja visokog stupnja njihove zaštite, Unija će doprinositi zaštiti zdravlja, sigurnosti i ekonomskih interesa potrošača, kao i promociji njihova prava na obaviještenost, edukaciju te organiziranje u svrhu zaštite svojih interesa. 2. Zajednica doprinosi razvoju visoke razine zaštite potrošača kroz: (a) (b) mjere usvojene na temelju članka 114 u okviru dovršenja izgradnje unutrašnjeg tržišta posebne aktivnosti koje podupiru i nadopunjuju politiku država članica.

Članak 169 2. Europski parlament i Vijeće, djelujući po redovnoj zakonodavnoj proceduri te nakon konzultacija s s Ekonomskim i socijalnim komitetom, donijeti će mjere predviđene u stavku 2 b. 3. Mjere usvojene na temelju stavka 3. ovog članka ne sprječavaju države članice da zadrže ili usvoje strože zaštitne mjere. Takve mjere moraju biti sukladne Ugovorima. Komisija će biti obaviještena o tim mjerama.

Slobodan protok roba i usluga Ideja zajedničkog tržišta – temelj EU n Različitost nacionalnih uređenja usporava slobodan protok roba i usluga: n potrošači ne žele trgovati u drugim zemljama jer ne znaju imaju li ista prava kao u svojoj zemlji n trgovci ne žele trgovati u drugim zemljama jer ne znaju koje su im obveze n

Slobodan protok roba i usluga n Nepovjerenje potrošača: n 26 % potrošača kupilo je robu ili uslugu u drugoj državi n 6 % potrošača obavilo je kupnju putem interneta od trgovca u drugoj državi n 45 % potrošača nema povjerenja u kupnju putem interneta od trgovca u drugoj državi n 56 % potrošača smatra da trgovac iz druge države neće poštovati njegova prava n 71 % potrošača smatra da je teže riješiti pitanja prigovora, raskida ugovora, garancije i sl. kad se kupuje od trgovca iz druge države n Nepovjerenje trgovaca: n 19 % trgovaca djeluje u drugim državama EU n 33 % trgovaca odbija prodati ili isporučiti robu ili uslugu izvan svoje zemlje n 48 % trgovaca spremno je djelovati u drugim državama EU n 55 % trgovaca smatra da im je preskupo trgovati u drugim

Zaštita potrošača – izazov za trgovce n n Potrošači i trgovci - subjekti s oprečnim interesima? Pozitivne strane pravila o zaštiti potrošača: n povećanje povjerenja potrošača u tržište n n veći obujam prometa jedinstvena europska pravila veće tržište n manji troškovi n predvidivost poslovanja n veći obujam prometa n n Europska filozofija uravnoteženog pristupa

KARAKTERISTIKE POLITIKE ZAŠTITE POTROŠAČA Razvoj u okviru izgradnje unutrašnjeg tržišta (neizravna politika) n Područje podijeljene nadležnosti Zajednice i država članica n Naglašeno načelo supsidijarnosti i proporcionalnosti n Koncept minimalne zaštite (minimalnog usklađenja) n

RAZVOJ PRAVA ZAŠTITE POTROŠAČA neizravni put razvoja (ujednačavanje nacionalnog prava) n “soft law” inicijative n “negative law” n

NEIZRAVNA POLITIKA n n n Razvoj prava zaštite potrošača na temelju članka 100 Rimskog ugovora, kroz “usklađivanje pravila domaćeg prava država članica koja izravno utječu na uspostavljanje ili funkcioniranje zajedničkog tržišta” Sredina 70 -ih godina prošlog stoljeća Završetkom tranzicijskog perioda i uspostavljanjem zajedničkog tržišta zanimanje raste za socijalne teme, među ostalim, i za zaštitu potrošača

SOFT LAW Razvoj politike i prava zaštite potrošača kroz rezolucije – neobvezujuća pravila. n Iako se radi o neobvezujućim pravilima, važnost rezolucija očituje se u činjenici: n da je njime izražena politička volja institucija Europske zajednice n da se sud EZ-a često pozivao na rezolucije kao da se radi o obvezujućim pravilima n

SOFT LAW n n Rezolucija Vijeća iz 1975. godine o prethodnom programu Europske ekonomske zajednici za zaštitu potrošača i politiku obavještavanja. Pobrojana osnovna prava potrošača: n n n Pravo na zaštitu zdravlja i sigurnosti Pravo na zaštitu ekonomskih interesa Pravo na naknadu štete Pravo na obavještavanje i edukaciju Pravo na predstavljenost

SOFT LAW n n n Slijede rezolucije iz 1981. , 1986. , 1989. , 1992. Prvi Akcijski plan donesen 1990. , slijede 1991. , 1993. , 1998. Commission Consumer Policy Strategy for 20022006 Council’s Resolution 2002 Commission Consumer Policy Strategy 20072013

NEGATIVE LAW n n Negative Law – pravila kojima se zabranjuju aktivnosti suprotne prekograničnoj trgovini Uklanjanje trgovinskih zapreka kao oblik neizravne zaštite potrošača Razvoj kroz odluke SP EU Utjecaj na potrošače dvojak: n n Uklanjanje nacionalnih mjera (zakonodavstva) koje negativno utječu na potrošačev izbor Uklanjanje nacionalnih mjera (zakondavstva) koje su usmjerene na zaštitu (domaćih) potrošača ako te mjere ugrožavaju međugraničnu trgovinu

NEGATIVE LAW n Uklanjanje nacionalnih mjera koje negativno utječu na potrošačev izbor n n n C 170/78 Commission v. United Kingdom (sustav oporezivanja alkoholnih pića) C 178/84 Commission v. Germany (njemačka pravila o tehnikama proizvodnje piva) Uklanjanje nacionalnih mjera koje su usmjerene na zaštitu (domaćih) potrošača n n C 120/78 Rewe zentrale v. Bundesmonopolverwaltung für Branntweing (Cassis de Dijon) (zahtjev minimalnog postotka alkohola) C 407/85 Drei Glocken V. USL Centro-Sud (talijanska tjestenina)

SADAŠNJE STANJE Preko 90 direktiva koje se izravno odnose na zaštitu potrošača n Budući da je zaštita potrošača horizontalna politika – velik broj direktiva na području ostalih politika periferno uređuje i zaštitu potrošača. n Snažan utjecaj na pravne poretke država članica n

SADAŠNJE STANJE n Direktivama na području zaštite potrošača uglavnom se uređivalo: tehničke standarde kojima je cilj zaštita potrošača n uvjeti pružanja usluga na tržištu (poglavito oglašavanje) n privatno (obvezno) pravo država članica n n neizravno usklađivanje privatnopravnih uređenja država članica

“POTROŠAČKI” ACQUIS n n Direktiva 2001/95/EEZ o općoj sigurnosti proizvoda Direktiva 89/109/EEZ o usklađivanju prava Država članica u pogledu materijala i proizvoda koji dolaze u kontakt sa prehrambenim proizvodima Direktiva 2000/13/EZ o usklađivanju prava Država članica u pogledu označavanja, prezentacije i reklamiranja prehrambenih proizvoda Direktiva 79/581/EEZ o zaštiti potrošača u pogledu isticanja cijene prehrambenih proizvoda, dopunjena Direktivom 88/315/EEZ te Direktivom 95/58/EZ

“POTROŠAČKI” ACQUIS Direktiva 2006/114/EZ o zavaravajućem i komparativnom oglašavanju (Direktiva 84/450/EEZ, izmijenjena i dopunjena Direktivom 97/55/EZ) n Direktiva 2005/29/EZ o nepoštenim poslovnim praksama n

“POTROŠAČKI” ACQUIS n n n n n Direktiva 85/577/EEZ o zaštiti potrošača u pogledu ugovora sklopljenih izvan poslovnih prostorija Direktiva 97/7/EZ o zaštiti potrošača u pogledu ugovora sklopljenih na daljinu Direktiva 2011/83/EU o potrošačkim pravima Direktiva 2002/65/EZ o sklapanju na daljinu ugovora o potrošačkim financijskim uslugama Direktiva 93/13/EEZ o nepoštenim odredbama u potrošačkim ugovorima Direktiva 1999/44/EZ o određenim aspektima prodaje potrošačkih roba i pripadajućim garancijama Direktiva 94/47/EZ o zaštiti kupaca u pogledu određenih aspekata ugovora koji se odnose na kupnju prava na korištenje nekretnina na bazi timeshare-a Direktiva 2008/122/EZ o zaštiti potrošača u pogledu timeshare ugovora, dugotrajnih turističkih proizvoda te njihovoj prodaji i zamjeni Direktiva 90/314/EEZ o turističkim paket aranžmanima

“POTROŠAČKI” ACQUIS n n n n Direktiva 87/102/EEZ o usklađivanju prava Država članica u pogledu potrošačkih kredita (izmijenjena i dopunjena Direktivom 90/88/EZ i Direktivom 98/7/EZ) Direktiva 2008/48/EZ o ugovorima o zajmu za potrošače Direktiva 85/374/EEZ o odgovornosti za neispravne proizvode (izmijenjena i dopunjena Direktivom 1999/34/EZ) Direktiva 98/27/EZ o sudskim/upravnim zabranama za zaštitu interesa potrošača Uredba 524/2013 on online rješavanju potrošačkih sporova Direktiva 2013/11/EU o alternativnom načinu rješavanja potrošačkih sporova Direktiva 2014/17/EU o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine Direktiva (EU) 2015/2302 o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima

PRIVATNOPRAVNI ASPEKTI ZAŠTITE POTROŠAČA Direktivama s područja zaštite potrošača, EU utječe kako na javnopravne tako i na privatnopravne poretke država članica n Pitanje održivosti podjele na javno i privatno pravo n

POTROŠAČ n Bilo koja fizička osoba koja nastupa na tržištu ili sklapa pravni posao radi ostvarivanja ciljeva koji su izvan njegove djelatnosti, njegova posla ili zanimanja !!!!!

POTROŠAČKI ODNOS Business to Consumer (B 2 C) n Business to Business (B 2 B) n Consumer to Consumer (C 2 C) n

KARAKTERISTIKE PRAVA ZAŠTITE POTROŠAČA Ne radi se o “europskom pravu” već “europeiziranom” pravu država članica n Uređenje po načelu “rationae personae”, a ne “rationae materiae” n Vertikalni pristup n Bitno izmijenjeni pravni poredci država članica, poglavito privatnopravni poredci n

OBILJEŽJA PRAVA ZAŠTITE POTROŠAČA n n n n n Dužnost obavještavanja Pravo na jednostrani raskid ugovora Kolektivna zaštita potrošača (Polu)prisilna narav pravila o zaštiti potrošača Široki krug sastojaka ugovora Posebna poveznica za potrošačke ugovore Teret dokazivanja Minimalna zaštita potrošača Alternativni načini rješavanja sporova

DUŽNOST OBAVJEŠTAVANJA Paradigma obavještavanja – “samo dobro obaviješteni potrošač može učinkovito zaštititi samoga sebe” n Trgovcu se nameće dužnost obavještavanja potrošača o nizu elemenata njihovog ugovora n Dužnost obavještavanja i u predugovornom stadiju i u stadiju ispunjavanja ugovora n

PRAVO NA JEDNOSTRANI RASKID UGOVORA n Pravo priznato potrošaču n n n n Direktivom o ugovorima sklopljenima izvan poslovnih prostorija trgovca Direktivom o prodaji na daljinu Direktivom o sklapanju na daljinu ugovora o potrošačkim financijskim uslugama Direktivom o dugotrajnim turističkim proizvodima Direktivom o potrošačkim kreditima Direktivom o potrošačkim pravima Jednostrani, bezrazložni raskid ugovora

KOLEKTIVNA ZAŠTITA POTROŠAČA n n n Inicijalno, priznata samo pojedinim direktivama Naknadno, Direktivom o sudskim/upravnim zabranama za zaštitu interesa potrošača, ta mogućnost kolektivne zaštite protegnuta na cjelokupni potrošački acquis Štite se difuzni, kolektivni interesi potrošača Kolektivistička naspram individualističke zaštite Preventivna zaštita Dilema: upravni ili sudski put zaštite

PRAVNA NARAV PRAVILA O ZAŠTITI POTROŠAČA Pravila o zaštiti potrošača nisu ius strictum u klasičnom smislu n Riječ je o poluprisilnim pravilima n Ugovorom je moguće odstupiti od tih pravila ako je to u interesu potrošača n Suženo načelo stranačke autonomije n

ŠIROK KRUG SASTOJAKA UGOVORA n Nizom direktiva propisan širok krug elemenata koji moraju biti sadržani u ugovoru pojedine vrste koji se sklapa između potrošača i trgovca

POSEBNA POVEZNICA ZA POTROŠAČKE UGOVORE Potrošač se izborom mjerodavnog prava ne može lišiti zaštite koja mu pripada po pravilima pojedine direktive n Tim pravilom nije u potpunosti isključena mogućnost ugovornog određivanja mjerodavnog prava n

TERET DOKAZIVANJA n n Teret dokazivanja u pogledu postojanja/nepostojanja određenih činjenica prebačen je na trgovca Takvo pravilo sadrži: n n Direktiva o prodaji na daljinu Direktiva o sklapanju na daljinu ugovora o potrošačkim financijskim uslugama Direktiva o komparativnom i zavaravajućem oglašavanju Direktiva o nepoštenim poslovnim praksama

ALTERNATIVNI NAČINI RJEŠAVANJA POTROŠAČKIH SPOROVA Unija potiče alternativne načine rješavanja potrošačkih sporova n Primjeri: mirenje, ombudsmani u nordijskim zemljama, Ured za pošteno trgovanje u Ujedinjenom Kraljevstvu n

PRIGOVORI PRAVU ZAŠTITE POTROŠAČA n Argumentirani prigovori uređenju materije prava zaštite potrošača: n n n Prigovor nesustavnosti Prigovor nekonzistentnosti Prigovor “crne kutije” Prigovor neusklađenosti pravnih poredaka država članica Prigovor zastarjelosti “potrošačkog” acquis-a Prigovor složenosti (kompliciranosti) pravnog uređenja

PRIGOVOR NESUSTAVNOSTI “Pointilistički” pristup stvaranja prava zaštite potrošača n Direktive s područja zaštite potrošača nisu utemeljene na zajedničkim načelima n

PRIGOVOR NEKONZISTENTNOSTI n Dvije razine nekonzistentnosti: Nekonzistentnost unutar pojedine direktive n Nekonzistentnost između pojedinih direktiva n

PRIGOVOR NEKONZISTENTNOSTI Različiti pristupi korišteni u istoj Direktivi n Primjer Direktive 85/577/EEZ o ugovorima sklopljenim izvan poslovnih prostorija n n Istodobno korištenje pojma “right of cancelation” i “right of renunciation”

PRIGOVOR NEKONZISTENTNOSTI n n Primjer potrošača: Potrošač je osoba koja djeluje izvan okvira svoje djelatnosti, svog posla i svog zanimanja (Direktiva o nepoštenim ugovornim odredbama u potrošačkim ugovorima) Potrošač je fizička osoba koja djeluje radi ostvarivanja ciljeva koji se mogu smatrati izvan njegove djelatnosti ili zanimanja (Direktiva o prodaji na kućnim vratima) Potrošač je osoba koja pristaje uzeti paket aranžman (Direktiva o turističkim paket aranžmanima)

PRIGOVOR NEKONZISTETNOSTI n n n Primjer trgovca: Koriste se izrazi: trgovac (trader), prodavatelj (seller), dobavljač (supplier) Trgovac je fizička ili pravna osoba koja djeluje u okviru svoje poslovne ili komercijalne djelatnosti (Direktiva o ugovorima na daljinu) Trgovac je fizička ili pravna osoba koja djeluje u svrhe koje se odnose na njegovu djelatnost, posao ili profesiju, bez obzira radi li se o privatnopravnoj ili javnopravnoj osobi (Direktiva o nepoštenim odredbama u potrošačkim ugovorima) Pitanje adekvatnosti pojma “trgovac”

PRIGOVOR NEKONZISTETNOSTI n n Iste se situacije u pojedinim direktivama različito uređuju. Primjer dužine roka za jednostrani raskid ugovora: n n 7 dana (Direktiva o prodaji izvan poslovnih prostorija trgovca) 10 dana (Direktiva o timeshare-u) 14 dana (Direktiva o sklapanju na daljinu ugovora o potrošačkim financijskim uslugama) Problem računanja rokova putem “radnih dana” (ugovori na daljinu) i “kalendarskih dana” (timeshare).

PRIGOVOR NEKONZISTENTNOSTI n n Temeljni pojmovi poput “ugovora”, “štete”, “ispunjenja ugovora”, “neispunjenja ugovora”, uopće se ne definiraju Određeni su pojmovi definirani jednom direktivom, ali ne i ostalima n n Primjer: definicija štete u Direktivi o odgovornosti za neispravan proizvod, nepostojanje definicije štete u Direktivi o turističkim paket-aranžmanima Pitanje dopuštenosti analogije

PRIGOVOR NEKONZISTENTNOSTI Nekonzistentnost kao posljedica prevođenja na sve službene jezike. n Direktiva o nepoštenim ugovornim odredbama u potrošačkim ugovorima n Pre-formulated contracts n Contrat d’ adhésion n Contrato di adesione n

PRIGOVOR “CRNE KUTIJE” Sud EZ, tumačeći pojedine direktive, ne vodi računa o posebnostima domaćeg prava država članica, čime se dovodi u pitanje ustaljene institute domaćeg prava n Kreirajući pravila direktiva, tijela EU uvode u pravne poretke država članica institute i termine koji u tim pravnim porecima nisu poznati n

PRIGOVOR NEUSKLAĐENOSTI PRAVNIH POREDAKA DRŽAVA ČLANICA Pojmovi i instituti koji nisu izrijekom uređeni kroz direktive različito se tumače u pojedinim državama članicama n Sustav minimalnog usklađenja dovodi do toga da pojedine države članice propisuju višu razinu zaštite od one predviđene pojedinom direktivom, a druge ne n

PRIGOVOR ZASTARJELOSTI Direktive s područja zaštite potrošača, poglavito one donesene 80 -ih godina prošlog stoljeća, više ne odgovaraju zahtjevima razvijenog tržišta (razvoj digitalnih tehnologija, razvoj novih načina kreditiranja) n Javlja se potreba izmjena tih direktiva n

PRIGOVOR KOMPLICIRANOSTI PRAVNOG UREĐENJA Tekst pojedinih direktiva iznimno je složen, kompliciran, a time i nerazumljiv n Primjer Direktive o sklapanju na daljinu ugovora o potrošačkim financijskim uslugama te Direktive o nepoštenim poslovnim praksama n http: //narodnenovine. nn. hr/clanci/sluzbeni/2014_03_41_723. html

UNFAIR COMMERCIAL PRACTICE DIRECTIVE n n n n Article 6 Misleading actions 1. A commercial practice shall be regarded as misleading if it contains false information and is therefore untruthful or in any way, including overall presentation, deceives or is likely to deceive the average consumer, even if the information is factually correct, in relation to one or more of the following elements, and in either case causes or is likely to cause him to take a transactional decision that he would not have taken otherwise: (a) the existence or nature of the product; (b) the main characteristics of the product, such as its availability, benefits, risks, execution, composition, accessories, after-sale customer assistance and complaint handling, method and date of manufacture or provision, delivery, fitness for purpose, usage, quantity, specification, geographical or commercial origin or the results to be expected from its use, or the results and material features of tests or checks carried out on the product; (c) the extent of the trader's commitments, the motives for the commercial practice and the nature of the sales process, any statement or symbol in relation to direct or indirect sponsorship or approval of the trader or the product; (d) the price or the manner in which the price is calculated, or the existence of a specific price advantage; (e) the need for a service, part, replacement or repair; (f) the nature, attributes and rights of the trader or his agent, such as his identity and assets, his qualifications, status, approval, affiliation or connection and ownership of industrial, commercial or intellectual property rights or his awards and distinctions; (g) the consumer's rights, including the right to replacement or reimbursement under Directive 1999/44/EC of the European Parliament and of the Council of 25 May 1999 on certain aspects of the sale of consumer goods and associated guarantees [8], or the risks he may face. 2. A commercial practice shall also be regarded as misleading if, in its factual context, taking account of all its features and circumstances, it causes or is likely to cause the average consumer to take a transactional decision that he would not have taken otherwise, and it involves: (a) any marketing of a product, including comparative advertising, which creates confusion with any products, trade marks, trade names or other distinguishing marks of a competitor; (b) non-compliance by the trader with commitments contained in codes of conduct by which the trader has undertaken to be bound, where: (i) the commitment is not aspirational but is firm and is capable of being verified, and (ii) the trader indicates in a commercial practice that he is bound by the code.

SADAŠNJOST/BUDUĆNOST Potreba stvaranja novog “potrošačkog” acquis-a sa svrhom: n Pojednostavljenja sadašnjeg uređenja n Kompletiranja sadašnjeg uređenja n Usklađivanja sadašnjeg uređenja n Modernizacije sadašnjeg uređenja n

SADAŠNJOST/BUDUĆNOST Communication from the Commission to the European Parliament and the Council – A More Coherent European Contract Law – An Action Plan (2003. godina) n Green Paper on the Review of the Consumer Acquis (2006 -2007. godina) n

MOGUĆI PUTOVI RAZVOJA n Predlažu se tri temeljne strategije: Vertikalni pristup, koji se sastoji od revizije postojećih direktiva n Horizontalni pristup koji se sastoji od usvajanja jednog ili više okvirnih “instrumenata” kojima bi se uredila zajednička obilježja acquis-a n Mješoviti, horizontalno-vertikalni pristup n

VERTIKALNI PRISTUP n n n Izmjena svake pojedine direktive s ciljem njihova osuvremenjivanja te usklađivanja s trenutnim zahtjevima tržišta Eliminiranje nekonzistentnosti unutar pojedine direktive te između pojedinih direktiva Nedostaci: n n temeljni pojmovi i dalje bi bili uređeni posebnim direktivama voluminoznost direktiva ne bi bila smanjena

HORIZONTALNI PRISTUP n n n Uređenje zajedničkih elemenata “potrošačkog” acquis-a, poput termina potrošač, profesionalac, dužina prava na raskid ugovora, itd. bili bi ekstrahirani iz postojećih direktiva i uređeni u jedinstvenom “instrumentu” na sistematičan način Drugi dio horizontalnog “instrumenta” uređivao bi ugovor o kupoprodaji, kao najčešću i najrašireniju vrstu potrošačkog ugovora Primjena horizontalnog pristupa započela s Direktivom o nepoštenim poslovnim praksama

HORIZONTALNI PRISTUP n Odabir “instrumenta” direktiva n uredba n preporuka n “common frame of reference” n

MJEŠOVITI PRISTUP Dominantan horizontalan pristup n Vertikalni pristup kao iznimka, za pojedine segmente tržišta n

STUPANJ USKLAĐENOSTI Postojeći sustav minimalnog usklađenja nije doveo do željenih rezultata. n Predlaže se: n sustav potpunog usklađenja n kombinacija sustava minimalnog usklađenja i klauzule o međusobnom priznavanju n

NOVE DIREKTIVE n n n Direktiva 2005/29/EZ o nepoštenoj poslovnoj praksi Direktiva 2008/48/EZ o ugovorima o zajmu za potrošače Direktiva 2008/122/EZ o zaštiti potrošača u pogledu timeshare ugovora, dugotrajnih turističkih proizvoda te njihovoj prodaji i zamjeni Direktiva 2011/83/EU o potrošačkim pravima Direktiva 2013/11/EU o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova Uredba o 524/2013 o on-line rješavanju

COMMON FRAME OF REFERENCE n n n Međukorak u stvaranju europskog ugovornog prava Javni dokument koji bi sadržavao zajednička načela, temeljna pravila i terminologiju na području europskog ugovornog prava Svrha: n n korištenje od strane Komisije prilikom revizije postojećeg acquis-a korištenje od strane domaćih zakonodavaca i sudova

COMMON FRAME OF REFERENCE n Izrada na temelju: n n n pravila iz postojećih nacionalnih pravnih poredaka država članica koja su zajednička svim ili većini pravnih poredaka ili koja predstavljaju najbolja rješenja za pojedine situacije stavova nacionalnih sudova pravila predviđenih postojećim acquis-jem i međunarodnim instrumentima poput Konvencije UN-a o međunarodnoj prodaji robe

UTJECAJ NA PRIVATNO PRAVO DRŽAVA ČLANICA n n Mogućnost stvaranja Europskog građanskog zakonika Rezolucija Europskog parlamenta o aktivnostima za usklađivanje privatnih prava država članica iz 1989. godine. Rezolucija Europskog parlamenta o približavanju građanskog i trgovačkog prava država članica iz 2001. godine. Izvješće Vijeća o potrebi približavanja građanskopravnog zakonodavstva država članica iz 2001. godine.

MOGUĆE ZAPREKE Tvrdnja da su nacionalni građanskopravni poreci dio identiteta jedne nacije. n Tvrdnja da nema zajedničkih načela na kojima bi počivalo novo europsko građanskopravno uređenje. n

MOGUĆI PUTOVI STVARANJA EUROPSKOG GRAĐANSKOG ZAKONIKA Institucionalni put najmanje izgledan n Predlaže se: n puzajuću kodifikaciju n konkurenciju nacionalnih uređenja n ujednačavanje mpp-a n stvaranje europskog obveznog prava n

EUROPSKO UGOVORNO PRAVO n n n Poželjan rezultat napora Europske unije Utemeljen na common frame of reference Baza: postojeći “potrošački” acquis te direktive na ostalim područjima kojima se ujednačavaju obveznopravna pravila država članica EU. Određene direktive s područja zaštite potrošača pružaju zaštitu ne samo potrošačima, već i širem krugu osoba. Primjer: n n Direktiva o odgovornosti za neispravan proizvod Direktiva o turističkim paket-aranžmanima

EUROPSKO UGOVORNO PRAVO n Prijedlog Uredbe o zajedničkom europskom pravu kupoprodaje

REPUBLIKA HRVATSKA n Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju n obveza postupnog usklađivanja domaćeg prava s pravnom stečevinom Europske unije

PROBLEMI PRI IMPLEMENTACIJI Konceptualizacija implementacije n Implementacija u užem smislu n Sistematizacija n Minimalna ili potpuna zaštita n Širenje polja primjene pravila o zaštiti potrošača n

IZVORI PRAVA ZAŠTITE POTROŠAČA U RH n n n n n Zakon o zaštiti potrošača (NN 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 78/12) Zakon o potrošačkom kreditiranju (NN 79/09, 112/12) Zakon o obveznim odnosima (NN 95/05, 41/08, 125/11) Zakon o leasingu (NN 135/06) Zakon o kreditnim institucijama (NN 117/08, 74/09, 153/09, 108/12) Zakon o osiguranju (NN 151/05, 87/08, 82/09) Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11) Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu (NN 132/98, 63/08, 134/09) Zakon o arbitraži (NN 88/01)

IZVORI PRAVA ZAŠTITE POTROŠAČA U RH n n n Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (NN 30/09, 139/10) Zakon o normizaciji (NN 163/03) Zakon o akreditaciji (NN 158/03, 75/09) Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 20/10) Zakon o ograničenju uporabe duhanskih proizvoda (NN 125/08, 55/09, 119/09) Zakon o zaštiti prava pacijenata (NN 169/04)…