Zatita i bezbednost 2006 35 Meunarodni sajam Zatita
Zaštita i bezbednost 2006 35. Međunarodni sajam Zaštita i bezbednost Beogradski Sajam , 12 -14 septebra 2006. godine Primena mera zaštite od požara i eksplozija na stanicama za snabdevanje gorivom motornih vozila Pripremio MUP R. SRBIJE SEKTOR ZA ZAŠTITU I SPASAVANJE Goran Milutinović, dip. maš. inž.
Primena mera zaštite od požara i eksplozija na stanicama za snabdevanje gorivom motornih vozila Pripremio MUP R. SRBIJE SEKTOR ZA ZAŠTITU I SPASAVANJE Milovan Glavonjić, dip. el. inž. i Goran Milutinović, dip. maš. inž.
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Ciljevi preventivnih mera zaštite od požara i eksplozija Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila (u daljem tekstu: stanice) prestavljaju objekte sa izrazitim rizikom pojave požara i eksplozija, obzirom da se u njima uskladištava i vrši intezivna manipuilacija velikom količinom zapaljivih tečnosti. Na takvim objektima se moraju primeniti mere zaštite od požara i eksplozija koje imaju prvenstveno za cilj da: 1. Uslove izgradnju objekta na takav način da smanje rizik od pojave požara i eksplozija. 2. Da pogodnom lokacijom objekta otklone opasnost od požara i eksplozija za objekte stanice i okolne objekte 3. Da objekte stanice opremi potrebnim sredstvima i instalacijama kojima bi se omogućila uspešna intervencija gašenja požara.
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Zakonska regulativa Ovi ciljevi se mogu ostvariti samo doslednom primenom Zakona i tehničkih propisa i to: 1. Zakona o zaštiti od požara, ("Službeni glasnik SRS", br. 37/88, "Službeni glasnik RS", br. 53/93, 67/93, 48/94) a prvenstveno 2. Zakona o eksplozivnim materijama, zapaljivim tečnostima i gasovima ("Službeni glasnik SRS", br. 44/77, 45/85, 18/89, "Službeni glasnik RS", br. 53/93, 67/93, 48/94) koji u svom 28 članu uslovljava da se “Objekti za proizvodnju, preradu i uskladištenje zapaljivih tečnosti i gasova (skladišta, magacini i rezervoari, naftovodi i gasovodi, stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila), mogu graditi odnosno postavljati na način kojim se ne stvara opasnost od požara ili eksplozije za ove i druge objekte”.
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Pravilnici-tehnički propisi To znači da se na ove objekte moraju primeniti mere zaštite od požara i eksplozija koje su propisane. n P R A V I L N I K O M O IZGRADNJI STANICA ZA SNABDEVANJE GORIVOM MOTORNIH VOZILA I O USKLADIŠTAVANJU I PRETAKANJU GORIVA odnosno u skladu sa TEHNIČKIM PROPISOM O IZGRADNJI STANICA ZA SNABDEVANJE GORIVOM MOTORNIH VOZILA I O USKLADIŠTAVANJU I PRETAKANJU GORIVA ("Službeni list SFRJ", br. 27/71, 29/71) koji je sastavni deo pravilnika. n Ovaj pravilnik se mora primeniti na postoječe stanice u roku od dve godine od dana njegovog stupanja na snagu
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Pravilnici-tehnički propisi Pored pomenutog pravilnika kao osnovnog, potrebno je primenjivati i pojedine tačke iz: n Pravilnika o izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i o uskladištenju i pretakanju zapaljivih tečnosti. ("Sl. list SFRJ", br. 20/71 i 23/71) odnosno Tehničkih propisa o izgradnji postrojenja za zapaljivih tečnosti i o uskladištenju i pretakanju zapaljive tečnosti, koji su sastavni deo pravilnika (primenjuju se odredbe u pogledu projektovanja, konstrukcije, opreme i označavanja rezervoara, izrade cevoda, definicije pojmovi i neke odredbe o zonama opasnosti ) n n Pravilnika o izgradnji postrojenja za tečni naftni gas i o uskadištavanju i pretakanju tečnog naftnog gasa ("Sl. list SFRJ", br. 24/71, 26/71), odnosno Tehničkih propisa o izgradnji postrojenja za tečni naftni gas i o uskadištavanju i pretakanju tečnog naftnog gasa, koji su sastavni deo pravilnika kao i iz ostalih tehničkih propisa, shodno instalacijama izvedenim na objektu.
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Lokacija Bitan element zaštite ovih objekata od požara i eksplozija je pravilno odrediti lokaciju objekta stanice. Pravilno izabrana lokacija ovih objekata omogućuje: n Da u slučaju požara ili eksplozije na stanici, ona ne ugrozi okolne objekte n Da u slučaju požara na susednim objektima, taj požar, ne ugrozi stanicu za snabdevanje gorivom motornih vozila. n Da omogući efikasno gašenje požara na stanici, lokalizacijom požara na pojedine objekte stanice i na samu stanicu.
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Lokacija Da bi se pravilno sagledala pogodnost lokacije stanice potrebno je razmotriti: 1. situacioni plan terena na kome se namerava graditi stanica za koji se traži odobrenje mesta sa ucrtanim gabaritima već postojećih objekata, 2. tehnički opis terena prikazanog na situacionom planu, 3. tehnički opis stanice i opis tehnološkog procesa, 4. vrstu i količinu zapaljivih tečnosti i gasova koje se nameravaju skladištiti i vršiti promet, Ove četri tačke treba obraditi i zajedno sa „dokazom da je izvršeno prilagođavanje objekta stanice potrebama narodne odbrane u skladu sa propisima iz oblasti narodne odbrane” priložiti uz zahtev za pribavljanje odobrenje lokacije stanice nadležnom državnom organu.
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Lokacija-kriterijumi Kriterijumi za određivanje pogodnosti lokacije odnosno bezbedonosna odstojanja stanice od drugih objekta su definisana tehničkim propisima za stanice i to prvenstveno tačkama: n 3. 1. 1 Stanica mora biti izgrađena tako da zona III bude udaljena od koloseka za parnu vuču najmanje 40 m, a od koloseka za dizel ili električnu vuču i izlaza iz objekata u kojima se skuplja veći broj ljudi najmanje 20 m. n 3. 1. 2 U zoni III ne smeju se nalaziti objekti koji ne pripadaju stanici. Izuzetno, može se dozvoliti da zid nekog objekta koji ne pripada stanici ulazi u zonu III ako taj zid nema otvore a ima dimnjak sa hvatačem varnica i vatrootpornost predviđenu za najmanje šest časova. n 3. 1. 3 U naseljenom mestu stanica se ne može graditi na raskrsnici, niti na takvoj udaljenosti od raskrsnice na kojoj bi ometala odvijanje javnog saobraćaja. n 3. 1. 4 Van naseljenih mesta stanica se može graditi samo na prostoru na kome bi preglednost ulaza i izlaza pristupnog puta bila obezbeđena iz oba pravca, s tim da ulaz i izlaz tog puta budu najmanje 25 m udaljeni od raskrsnice.
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Lokacija-kriterijumi n n Isto tako stanica se može postaviti samo van zona bezbednosti drugih objekata. To znači da se stanica mora postaviti na bezbednom rastojanju od gasovoda, naftovoda, dalekovoda i drugih objekta koji mogu da ugroze stanicu. Ova bezbedonosna rastojanja su definisana u tehničkim propisima za ove objekte. Prilikom odlučivanja o lokaciji stanice potrebno je voditi i računa o rasprostiranju zona opasnosti koje se formiraju na objektima i instalacijama stanice.
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Lokacija- situacioni plan - primer
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Lokacija-situacioni plan - primer
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Zone opasnosti od izbijanja požara n Pare zapaljivih tečnosti, koje se nalaze u rezervoarima, instalacijama i objektima stanice, zajedno sa okolnim vazduhom mogu stvoriti zapaljivu ili eksplozivnu atmosferu koja je sposobna da sagoreva. Zapaljiva ili eksplozivna atmosfera se stvara oko izviora opasnosti, a rasprostire se zavisno od izdašnosti izvora. Taj prostor u kome se nalazi zapaljiva atmosfera se naziva zona opasnosti od izbijanja od požara. U zone opasnosti ne sme se uneti nikakakvi izvori paljenja koji bi doveli do požara. To se može sprečiti smo pravilnim definisanjem zona opasnosti i primenom mera koje bi onemogućile pojavu iskre, odnosno izvora paljenja u zoni opasnosti.
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Podela zona opasnost Da bi pravilno definisali zone opasnosti potrebno je da prostor na kome se vrši uskladištavanje ili pretakanje zapaljivih tečnosti, zavisno od stepena opasnosti od izbijanja i širenja požara, podelimo na tri zone: n zonu najveće opasnosti (zona I); n zonu povećane opasnosti (zona II); n zonu opasnosti (zona III). Zatim treba da odredimo granice tih zona
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila ZONA I 2. 2 Zona I obuhvata: n unutrašnjost rezervoara i betonskog korita odnosno komore ukoliko postoje, n okno iznad ulaznog otvora rezervoara, n okno u kome su smešteni priključci za punjenje (ako su locirani odvojeno), n automat za punjenje, n merač protoka, n armaturu i ostalu opremu koja čini celinu uređaja za punjenje.
ZONA I
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila ZONA II n n n 2. 3 Zona II obuhvata: 1) prostor oko okna ulaznog otvora podzemnog rezervoara, okna u kome su smešteni priključci za punjenje (ako su locirani odvojeno), odušnog cevovoda i ventila, poluprečnika 3 m mereno horizontalno i visine 1 m iznad odnosnog okna, odušnog cevovoda i ventila mereno od tla; 2) prostor oko automata za istakanje goriva odnosno otvora za istakanje autocisterne, poluprečnika 2, 5 m mereno horizontalno i visine 1 m iznad tog automata odnosno otvora mereno od tla; 3) prostor oko otvora za punjenje pogonskih rezervoara motornih vozila koja se snabdevaju gorivom na stanici i pokretnih sudova za ulje za loženje, poluprečnika 1 m mereno horizontalno i visine 1 m iznad otvora mereno od tla; 4) prostoriju objekta za smeštaj zaposlenog osoblja u kojoj se drže zapaljive tečnosti grupa I, II i III.
Zona II
Zona II
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila ZONA III n 2. 4 Zona III obuhvata: prostor iznad okolnog terena, širine 5 m mereno horizontalno od ivice zone II i visine 0, 5 m mereno od tla.
Zona II
Zona III
ZONE OPASNOSTI OD IZBIJANJA POŽARA
Zone opasnosti od izbijanja požara pravila u zonama opasnosti Da u gore definisanim zonama opasnosti ne bi došlo do pojave požara potrebno je primeniti sledeće tačke Tehničkih propisa o izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i o uskladištenju i pretakanju zapaljivih tečnosti n 3. 2 U zonama se ne smeju nalaziti materije i uređaji koji mogu prouzrokovati požar ili omogućiti njegovo širenje. n 3. 3 U zonama je zabranjeno: 1) držanje otvorenog plamena; 2) rad sa otvorenim plamenom (zavarivanje i slično) i sa užarenim predmetima; 3) pušenje; 4) upotreba lokomotiva koje imaju vatreno ložište; 5) rad sa alatom koji varniči; 6) postavljanje nadzemnih električnih vodova bez obzira na napon. n n n 3. 4 U zonama se na vidnim mestima moraju postaviti natpisi kojima se upozorava na zabrane iz tačke 3. 3 ovih propisa. 3. 5 Pri vršenju radova u zonama, osim redovnog tekućeg održavanja, korisnik postrojenja mora preduzeti propisane sigurnosne mere. 3. 6 Izvođenje električnih instalacija u zonama ugroženim od eksplozije (što nije isto što i zone opasnosti od požara I i III), vrši se u skladu sa Propisima o električnim instalacijama u protiveksplozijskoj zaštiti i niz standarda iz te oblasti –JUS N. S 8. xxx, ugroženom prostoru postrojenjima na nadzemnim mestima ugroženim od eksplozivnih smeša.
Zone opasnosti od izbijanja požara Ograničenja Potrebno je primeniti i sledeća ograničenja definisana tačkama Tehničkog propisa o izgradnji stanica za snabdevanje gorivom motornih vozila i o uskladištavanju i pretakanju goriva n 2. 5 U zoni II ne smeju se nalaziti kanalizacioni otvori za odvođenje atmosferskog taloga, jame i otvoreni kanali za kablove i cevovode. n 2. 6 Izuzetno od odredbe tačke 3. 7 Tehničkih propisa o izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i o uskladištavanju i pretakanju zapaljivih tečnosti, koji čine sastavni deo Pravilnika o izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i o uskladištavanju i pretakanju zapaljivih tečnosti, u zonama II i III dozvoljava se ulazak i izlazak motornog vozila bez hvatača varnica.
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Pojam n Pod stanicom za snabdevanje gorivom motornih vozila koja saobraćaju na putevima (u daljem tekstu: benzinska stanica) podrazumevaju se: uređaji za snabdevanje motornih vozila svim vrstama tečnih goriva i tečnim naftnim gasom kad se koristi kao pogonsko gorivo, kao i uređaji za snabdevanje uljem za loženje koje se upotrebljava u domaćinstvu, cevovodi, rezervoari, objekti za smeštaj zaposlenog osoblja i drugi prateći objekti.
Tehnološka šema punionice automobila TNG
Izgradnja stanice Zaštitna ostrva i položaj stanice n n n Stanice je potrebno odvojiti od javnog puta zaštitnim ostrvom kako bi se mogao odvijati bezbedan rad i manipulacija sa zapaljivim tečnostima. Način izgradnje ostrva odnosno odvajanje stanice od javnog puta je definisna sledećim tačkama: 3. 1. 5 Stanica mora biti odvojena od puta na kome se vrši javni saobraćaj zaštitnim ostrvom širine najmanje 50 cm. 3. 1. 6 Izuzetno, u manje prometnim ulicama naseljenog mesta stanica se može graditi i bez zaštitnog ostrva ako to odobri nadležni organ. 3. 1. 7 Dužina zaštitnog ostrva ne sme biti manja od rastojanja između dva krajnja automata za istakanje. 3. 1. 8 Ako se na zaštitnom ostrvu postavljaju automati za istakanje, širina zaštitnog ostrva mora iznositi najmanje 3 m, a punjenje pogonskih rezervoara motornih vozila može se vršiti samo izvan puta namenjenog za javni saobraćaj. 3. 1. 9 Deo stanice na kome se nalaze motorna vozila za vreme punjenja gorivom ne sme se nalaziti u krivini i mora biti betoniran i, po pravilu, horizontalan, a izuzetno sa nagibom do 2%.
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Automati -Uređaji za snabdevanje gorivom motornih vozila n Pod uređajima za snabdevanje gorivom motornih vozila podrazumevaju se automati za istakanje u čijem se kućištu nalazi pumpa za gorivo i merač protoka, a van kućišta savitljiva cev sa pištoljem i automatskim zapornim organom, koji moraju biti odobreni.
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Automati-konstrukcija, samoposluživanje Prilikom utakanja goriva u vozila formiraju se zone opasnosti. To predstavlja veoma rizičnu opraraciju koja se odvija u zoni opasnosti u kojoj je i automat za utakanje. Automat sa svojim uređajima može biti uzročnk pojave iskre koja bi dovela do pojave požara ili eksplozije obzirom da se nalazi u zoni opasnosti. Da bi utakanje bilo bezbedno potrebno je primeniti pored već pomenutih mera (Ex-izvedba i dr. ) i mere definisane sledećim tačkama Tehničkog propisa o izgradnji stanica za snabdevanje gorivom motornih vozila i o uskladištavanju i pretakanju goriva: n 3. 2. 2 Automati za istakanje koji rade na principu samoposluživanja mogu se postavljati samo na stanicama koje su pod stalnom kontrolom zaposlenog osoblja i ako to odobri nadležni organ. n 3. 2. 3 Automat za istakanje mora imati ventil za automatsko zatvaranje u svim položajima pištolja kad je on van upotrebe. n 3. 2. 4 Pištolj automata za istakanje mora biti izveden tako da bude obezbeđen od prepunjavanja i da je onemogućeno njegovo ispadanje pri automatskom zatvaranju prilikom punjenja pogonskog rezervoara vozila.
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Automati- postavljanje, zaštitna ostrva n 3. 2. 5 Automati za istakanje se postavljaju na trotoaru, ostrvu ili zaštitnom ostrvu uzdignutim iznad nivoa puta najmanje 14 cm, i to na udaljenosti od najmanje 50 cm od ivice trotoara, ostrva ili zaštitnog ostrva, mereno od gabarita automata. n 3. 2. 6 Automati za istakanje ne smeju se postavljati na prostoru koji je ispod nivoa trotoara na kome se nalazi stanica, niti unutar ili ispod bilo kog objekta osim ispod nadstrešnice za to namenjene. 3. 2. 7 Ako su automati za istakanje postavljeni na trotoaru bez zaštitnog ostrva, širina puta na kome se nalazi motorno vozilo za vreme punjenja mora iznositi najmanje 2, 5 m, što se izvodi proširenjem puta namenjenog za javni saobraćaj. 3. 2. 8 Ako su automati za istakanje postavljeni na trotoaru sa zaštitnim ostrvom ili na dva ili više ostrva, rastojanje između trotoara i zaštitnog ostrva, između ostrva i trotoara odnosno između ostrva mora biti najmanje toliko da je omogućeno nesmetano mimoilaženje motornih vozila. 3. 2. 9 Ako je saobraćaj u stanici regulisan u jednom smeru, rastojanje između ostrva odnosno između trotoara i ostrva ne sme biti manje od 3 m. 3. 2. 10 Rastojanje između dva automata za istakanje mora iznositi najmanje 2 m, mereno od osovine tih automata. 3. 2. 11 Automati za istakanje moraju biti najmanje 5 m udaljeni od najbližeg uređaja za kontrolu pritiska u pneumaticima i izmenu ulja u motoru odnosno od najbližeg automata za istakanje ulja za loženje. n n n
Automati: za brzo istakanje D 2 i Multipleks Izgled
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Izgradnja stanice - cevovodi Cevovodi na stanici moraju u pogledu projektovanja, konstrukcije, opreme, ispitivanja i označavanja ispunjavati uslove predviđene odgovarajućim odredbama Tehničkih propisa o izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i o uskladištavanju i pretakanju zapaljivih tečnosti, koji čine sastavni deo Pravilnika o izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i o uskladištavanju i pretakanju zapaljivih tečnosti. (3. 3. 1) n Cevovodi se polažu podzemno i moraju biti zaštićeni od korozije, a spajaju se nepropusnim vezama koje moraju biti odobrene. (3. 3. 2) n Ako se cevovodi polažu direktno u zemlju, moraju se ukopati najmanje 80 cm i obložiti slojem peska debljine najmanje 15 cm. Ako cevovodi prolaze ispod kolovoza, moraju se zaštititi konstrukcijom koja je statički proračunata da izdrži predviđeno opterećenje. (3. 3. 3)
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Izgradnja stanice - Rezervoari Gorivo za motorna vozila, tečni naftni gas i ulje za loženje u domaćinstvu moraju se držati u posebno za to izgrađenim podzemnim rezervoarima koji se isključivo koriste kao skladišta za potrebe stanice. Podzemni rezervoar je nepokretni sud sa svih strana zaštićen nekorodivnim materijalom (zemljom, peskom, šljunkom), postavljen, odnosno izgrađen, ispod površine zemlje za smeštaj zapaljivih tečnosti. Podzemni rezervoar može, po pravilu, biti ležeći i cilindričnog oblika sa sigurnosnim odušnim ventilom. Sigurnosni odušni ventil može biti takve konstrukcije da onemogućuje pritisak veći od 1. 750 mm V. S. odnosno da omogućuje pritisak veći od 1. 750 mm V. S. Na rezervoare stanica, u kojima se drži gorivo kojim se snabdevaju motorna vozila, primenjuju se u pogledu projektovanja, konstrukcije, opreme i označavanja odgovarajuće odredbe Pravilnika o izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i o uskladištavanju i pretakanju zapaljivih tečnosti ("Službeni list SFRJ", br. 20/71) i Pravilnika o izgradnji postrojenja za tečni naftni gas i o uskladištavanju i pretakanju tečnog naftnog gasa ("Službeni list SFRJ", br. 24/71), ako ovim pravilnikom nije drukčije određeno.
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Rezervoari
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Rezervoari TNG
Slučaj primene nadzemnog rezevoara TNG na stanicama
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Izgradnja stanice - Rezervoari Radi bezbednog rada na stanici na rezervoare je potrebno primeniti i sledeće tačke: n n n 3. 4. 2 Okno iznad ulaznog otvora rezervoara odnosno okno u kome su smešteni priključci za punjenje rezervoara (ako su locirani odvojeno) zatvara se poklopcem koji se može bezbedno zaključati. Na unutrašnjoj strani poklopca mora na vidan način biti označena vrsta goriva koja se smešta u rezervoar. 3. 4. 3 Okno iznad ulaznog otvora rezervoara odnosno okno u kome su smešteni priključci za punjenje rezervoara (ako su locirani odvojeno) mora biti nepropusno. 3. 4. 4 Ukupna zapremina rezervoara stanice ne sme iznositi više od 300 m 3, s tim da se u njima zapaljive tečnosti grupe I mogu uskladištavati do 150 m 3. Izuzetno, ukupna zapremina rezervoara stanice izgrađene van naseljenog mesta može iznositi više od 300 m 3, ako to odobri nadležni organ. 3. 4. 5 Ukupna zapremina rezervoara stanice u koji se smešta tečni naftni gas na sme iznositi više od 30 m 3. 3. 4. 6 Rezervoar za smeštaj tečnog naftnog gasa mora biti udaljen najmanje 10 m od najbližeg automata za istakanje zapaljivih tečnosti.
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Objekat za smeštaj zaposlenog osoblja - držanje zapaljivih tečnosti n n 3. 5. 1. U objektu za smeštaj zaposlenog osoblja mogu se držati ulja, maziva, sredstva protiv zamrzavanja i sredstva autokozmetike, pakovana pojedinačno u hermetički zatvorenim posudama zapremine do 5 litara. 3. 5. 2 Ako u objektu za smeštaj zaposlenog osoblja postoji samo jedna prostorija, najveća količina zapaljivih tečnosti grupa I, II i III iz tačke 3. 5. 1 ovih propisa, koja se može držati u toj prostoriji, iznosi 200 litara, a najveća količina tečnosti čija je temperatura zapaljivosti preko 100° C iznosi 1000 litara. 3. 5. 3 U objektu za smeštaj zapošljenog osoblja mogu se držati zapaljive tečnosti grupa I, II i III iz tačke 3. 5. 1 ovih propisa u količini do 400 litara, a tečnosti čija je temperatura zapaljivosti preko 100° C u količini do 2000 litara, ako u tom objektu postoji posebno izgrađena prostorija čiji pregradni zid nema otvora prema prostoriji za zapošljeno osoblje. 3. 5. 4 Posebna prostorija iz tačke 3. 5. 3 ovih propisa mora ispunjavati sledeće uslove: n n n 1) da je vatrootpornost zidova predviđena za najmanje četiri časa; 2) da je pod od materijala koji ne varniči; 3) da je krov izrađen od laganog materijala (najveća težina konstrukcije krova 50 kg/m 2); 4) da je obezbeđena prirodna ili veštačka ventilacija. 3. 5. 5 Prostorija objekta za smeštaj zaposlenog osoblja može se zagrevati toplom vodom, parom niskog pritiska ili toplim vazduhom. Izuzetno, ako se u objektu za smeštaj zaposlenog osoblja ne drže zapaljive tečnosti grupa I, II i III, za grejanja takvog objekta može se koristiti i peć za ulje za loženje, s tim da je objekt izvan zone II i da ima dimnjak snabdeven hvatačem varnica.
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Pretakanje goriva iz autocisterne u rezervoar Pretakanje zapaljive tečnosti na stanicama predstavlja utakanje zapaljive tečnosti iz auto-cisterne u rezervoare. Pretakanje predstavlja vrlo rizičnu operaciju koja se odvija na stanici obzirom da se uvek formiraju zone opasnosti i postoji realna mogućnost razlivanja zapaljive tečnosti. Prilikom pretakanja može doći i do unošenja ili pojave varnice u zonama opasnosti koja može da izazove pojavu požara ili eksploziju. Obzirom na ove činjenice, potrebno je preduzeti niz preventivnih mera, da bi se osiguralo bezbedno pretakanje zapaljivih tečnosti.
Utakanje zapaljive tečnosti iz auto- cisterne u rezervoar
Zone opasnosti pri utakanju - situacija
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Pretakanje goriva iz autocisterne u rezervoar Mere zaštite od požara i eksplozija koje je potrebno primeniti pretakanju iz autocisterne u rezervoar su definisane Tehničkim propisom o izgradnji stanica za snabdevanje gorivom motornih vozila i o uskladištavanju i pretakanju goriva, a pored već pomenutih, potrebno je primeniti i sledeće tačke propisa: n n n 4. 1. 1 Za vreme pretakanja goriva iz autocisterne u podzemni rezervoar stanice, gorivo se ne sme izdavati, a prostor oko autocisterne i okna u kome su smešteni priključci za punjenje rezervoara mora biti pod stalnom kontrolom i obezbeđen od požara. 4. 1. 2 Auto-cisterna se spaja na priključak podzemnog rezervoara spojnicama koje moraju biti odobrene. 4. 1. 3 Za vreme pretakanja goriva, auto-cisterna mora biti spojena sa sistemom za uzemljenje rezervoara. 4. 1. 4 Podzemni rezervoar se može puniti gorivom iz postrojenja za uskladištavanje zapaljivih tečnosti putem cevovoda, ako se stanica nalazi u sklopu tog postrojenja. 4. 1. 5 Za vreme pretakanja goriva, motor auto-cisterne mora biti ugašen a autocisterna zakočena ručnom kočnicom i obezbeđena od pokretanja podmetačima postavljenim pod točkove. 4. 1. 6 Na prostor oko auto-cisterne i okna u kome su smešteni priključci podzemnog rezervoara, za vreme pretakanja goriva, dozvoljen je pristup samo zapošljenom osoblju.
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Snabdevanje gorivom motornih vozila Pri utakanju goriva u motorna vozila stvara se zona opasnosti t. j stvaraju se uslovi za pojavu požara i eksplozije unošenjem izvora paljenja u zone. U ovakvoj situaciji treba pogodnim merama onemogućiti da se u zonu opasnosti unese izvor paljenja.
Zone opasnosti pri utakanju u rezervoare motornih vozila
Zone opasnosti pri utakanju goriva u motorna vozila
Stanice za snabdevanje gorivom motornih vozila Snabdevanje gorivom motornih vozila Pored već pomenutih mera zaštite od požara i eksplozija potrebno je primeniti i sledeće tačke Tehničkih propisa za stanice : n 4. 2. 1 Za vreme punjenja gorivom pogonskog rezervoara motornog vozila, motor vozila mora biti ugašen a vozilo zakočeno. n 4. 2. 2 Od otvora pogonskog rezervoara motornog vozila koje se puni gorivom moraju sva ostala vozila biti udaljena najmanje 1 m. n 4. 2. 3 Punjenje pogonskog rezervoara motornog vozila tečnim naftnim gasom dozvoljeno je samo ako vozilo ima odobrene uređaje i instalacije za korišćenje takvog gasa. n 4. 2. 4 Boca za tečni naftni gas ne može se upotrebljavati kao pogonski rezervoar motornog vozila. n 4. 2. 5 Pretakanje tečnog naftnog gasa u pogonski rezervoar motornog vozila vrši se samo iz rezervoara. n 4. 2. 6 Pretakanje tečnog naftnog gasa mora se vršiti na otvorenom prostoru izloženom prirodnom strujanju vazduha. n 4. 2. 7 Za punjenje pogonskog rezervoara motornog vozila tečnim naftnim gasom mogu se upotrebljavati samo električne ili ručne pumpe. n 4. 2. 8 Ako se prilikom punjenja pogonskog rezervoara motornog vozila gorivo prospe, moraju se obrisati sve površine na koje se gorivo prosulo. Sredstva za brisanje i čišćenje stavljaju se u posebne, hermetički zatvorene kante, koje se ne smeju transportovati sa ostalim otpacima.
ZAŠTITA OD POŽARA OPREMA ZA ZAŠTITU OD POŽARA Oprema za zaštitu od požara na stanici sastoji se od ručnih i prevoznih aparata za gašenje požara. n Uz svaka dva automata za istakanje mora se nalaziti po jedan ručni aparat za gašenje požara kapaciteta punjenja najmanje 9 kg praha ili drugog odgovarajućeg sredstva za gašenje požara. (5. 2. ) n Uz uređaje za izmenu ulja u motoru i kontrolu pritiska u pneumaticima mora se nalaziti jedan ručni aparat za gašenje požara kapaciteta punjenja najmanje 9 kg praha ili drugog odgovarajućeg sredstva za gašenje požara. (5. 3. ). n U prostoriji za smeštaj zapošljenog osoblja i u posebnoj prostoriji iz tačke 3. 5. 3 ovih propisa mora se nalaziti najmanje po jedan ručni aparat za gašenje požara kapaciteta punjenja najmanje 9 kg praha ili drugog odgovarajućeg sredstva za gašenje požara. (5. 4. ) n Za vreme pretakanja goriva iz auto-cisterne u rezervoar, na mestu na kome se vrši pretakanje mora se nalaziti, pripremljen za eventualnu upotrebu, jedan prevozni aparat za gašenje požara kapaciteta punjenja najmanje 50 kg praha ili drugog odgovarajućeg sredstva za gašenje požara. (5. 5. ) n Izuzetno od odredbe tačke 5. 5 ovih propisa, na mestu pretakanja goriva iz autocisterne u rezervoar može se umesto prevoznog aparata za gašenje požara koristiti 6 ručnih aparata za gašenje požara kapaciteta punjenja najmanje 9 kg praha ili drugog odgovarajućeg sredstva za gašenje požara, s tim da tim aparatima rukuju najmanje tri lica. (5. 6. ) n U blizini mesta na kojima je mogućnost prosipanja zapaljivih tečnosti na stanici najveća, postavljaju se sanduci sa peskom zapremine najmanje 0, 3 m 3. (5. 7. ) n Oprema za zaštitu od požara mora se svakodnevno vizuelno kontrolisati. (5. 8. )
Oprema zaštite od požara
ZAŠTITA OD POŽARA n Lica zaposlena u stanicama moraju biti obučena u pravilnom rukovanju uređajima na stanici i sredstvima za gašenje požara i upoznata sa ostalim sigurnosnim merama.
Zaključak n Na brojnim stanicama se vrši intezivna manipulacija velikim količinama zapaljivih tečnosti, prisutan je veliki broj izvora opasnosti koji formiraju relativno velike zone opasnosti. U njima se nalazi značajan broj uređaja i instalacija koji predstavljaju potecijalne izvore paljenja, ali zahvaljuljući preventivnim merama zaštite od požara i eksplozija na stanicama se događa relativno mali broj akcidenata. Akcidenti su po pravilu posledica neprimenjivanja mera zaštite od požara i eksplozija od strane lica na stanici (ljudskog faktora) a manji broj akcidenata se dešava usled propusta u neprimenjivanju tehničkih propisa pri izvođenju stanice.
- Slides: 51