ZATIENA PRIRODNA DOBRA ZAKON O ZATITI PRIRODE Zakon

ZAŠTIĆENA PRIRODNA DOBRA

ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE Zakon o zaštiti prirode donijet je 2008. godine. Ciljevi Zakona o zaštiti prirode Ovim zakonom uređuje se zaštita i očuvanje prirode. 1) zaštita, očuvanje i unapređenje biološke, geološke i predione raznovrsnosti; Priroda, u smislu ovog zakona, je jedinstvo geosfere i biosfere, uključujući i prirodna dobra koja se odlikuju biološkom, geomorfološkom i predionom raznovrsnošću. Priroda je od interesa za Crnu Goru i uživa posebnu zaštitu u skladu sa zakonom. 2) usklađivanje ljudskih aktivnosti, ekonomskih i društvenih planova, programa, sa održivim korišćenjem obnovljivih i neobnovljivih prirodnih resursa i dugoročnim očuvanjem prirodnih ekosistema i prirodne ravnoteže; 3) održivo korišćenje i upravljanje prirodnim resursima i dobrima, obezbjeđivanje njihove funkcije uz očuvanje prirodnih vrijednosti i ravnoteže prirodnih ekosistema.

ZAŠTIĆENA PRIRODNA DOBRA Zaštićena prirodna dobra obuhvataju: Nacionalni park je prostranije područje koje obuhvata jednu ili više izvornih i očuvanih ekosistema i ima značajnu prirodnu, estetsku, naučnu, kulturno-obrazovnu i turističko rekreativnu vrijednost. Regionalni park je područje sa izvornim prirodnim i estetskim vrijednostima, koje su karakteristične za određeni region a imaju kulturno-prosvjetni, naučni, estetski, turističko rekreativni značaj. Strogi prirodni rezervat je područje sa očuvanim ili malo izmijenjenim izvornim, prirodnim odlikama i vrijednostima. 1. Zaštićena područja; 2. Zaštićene vrste; i 3. Pokretna zaštićena prirodna dokumenta. Zaštićena područja mogu biti: -Nacionalni park, -regionalni park, -strogi prirodni rezervat, -park šuma, -vidikovac. . .

Park šuma je prirodna ili zasađena šuma sa izraženim estetskim i pejzažnim vrijednostima i služi za odmor i rekreaciju. Vidikovac je prirodni ili stvoreni estetski oblikovani predio ili lokalitet sa kojeg se pruža širi vidik na okolne prirodne i stvorene vrijednosti karakteristične za šire područje ili region.

ZAŠTIĆENE VRSTE Zaštićene vrste određuju se na osnovu nacionalnih i međunarodnih crvenih lista ili crvenih knjiga, stručnih nalaza i naučnih saznanja. Crvenu knjigu, odnosno listu koja sadrži ugrožene divlje vrste biljaka, životinja i gljiva, lokalitet na kome se nalaze, brojnost populacije vrstu i stepen ugroženosti utvrđuje Ministarstvo, na predlog Zavoda za zaštitu prirode. .

POKRETNA ZAŠTIĆENA PRIRODNA DOKUMENTA Djelovi geološkog i paleontološkog nasleđa, kao i biološka dokumenta koji imaju izuzetan naučni, obrazovni i kulturni značaj, mogu se štititi kao pokretna zaštićena prirodna dokumenta. Pokretna zaštićena prirodna dokumenta mogu biti: 1) svi primjerci holotipova fosila, kao i tipske vrste fosila; (Holotip fosila je vrsta koja je određena i služi kao etalon za sve druge i taj jedan primjerak se čuva u Prirodnjačkom muzeju); 2)formacije stijena, minerala , kristala 3)izvori, slapovi, vrela, vodopadi 4) mikološke, botaničke i zoološke zbirke, kao i pojedinačni konzervirani preparati organskih vrsta, njihovi holotipovi. • Zabranjeno je sakupljanje i uništavanje pokretnih prirodnih dokumenata kao i uništavanje ili oštećivanje njihovih nalazišta.

ŠTA UGROŽAVA PRIRODNA DOBRA? Izgradnja različitih objekata Nekontrolisano sakupljanje različitih biljnih vrsta Nekontrolisano izlovljavanje životinja Izazivanje požara i mnogi drugi oblici neprihvatljivog ponašanja. . .

KAKO ZAŠTITITI PRIRODNA DOBRA? Spriječiti sječu stabala , kidanje grana(osim u slučaju oboljelih stabala) Kontrolisano sakupljanje biljaka Poštovanje lovostaja Briga o pticama i drugim životinjama. . .