ZAKON PROTIV RADNIKA jer ljudi su vani FLEKSIBILNOST
- ZAKON PROTIV RADNIKA
jer ljudi su važni !
FLEKSIBILNOST RADA
NAČIN UVOĐENJA FLEKSIBILNOSTI: n n n ZAKONODAVSTVO KOLEKTIVNI UGOVORI O RADU
ZAKONODAVSTVO Tvrdnja: „Zakon o radu štiti samo radnike; Zakon o radu ne štiti poslodavce” “Onoliko dugo dok obavljanje rada uključuje ovisnost o kapitalu, radno će zakonodavstvo nastavit biti dijelom pravnog poretka koji jamče poštivanje pojedinca. ” [1] PREGOVORI O FLEKSIBILNOSTI: ULOGA SOCIJALNIH PARTNERA i DRŽAVE, ILO 1999.
ZAKONODAVSTVO „Zakonodavstvo – rezultat socijalnog dijaloga“ Usuglašena 24 pitanja – ali nisu sadržana u Prijedlogu izmjena ZOR-a: n n n rad s nepunim radnim vremenom: „potrebno je postojeći institut dopuniti izmjenama regulative mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i zapošljavanja“ rad sa skraćenim radnim vremenom u slučaju viška radnika: „potrebno je razraditi regulativu kako bi se ovaj institut koristio u praksi“ prekovremeni rad: „potrebno je pooštriti kontrolu ovog instituta“
ZAKONODAVSTVO n n n kontrola sklopljenih ugovora o radu: „ potrebno je utvrditi obvezu poslodavca da vodi upisnik zaključenih ugovora o radu, na način da budu numerički označeni“ plaća: „dogovoreno da u ZOR-u izrijekom treba utvrditi definiciju plaće u bruto iznosu“ radnička vijeća: „potpuno izjednačavanje prava i obveza sindikalnog povjerenika“ /utvrđene obveze, nema prava sazivanja skupa radnika
ZAKONODAVSTVO n n mirno rješavanje sporova: „ u ZOR-u instruktivno uputiti na mehanizme mirnog rješavanja putem komisija za nagodbe” ovrha: „rok od 30 dana za ovrhu zbog povratka na rad, utvrditi u trajanju od 3 mjeseca“ inspekcija rada: „ proširenje ovlasti inspekcije rada na nadzor ostvarivanja prava iz kolektivnih ugovora, a posebno u pogledu plaća, kontrola trgovačkih društava u stečaju“ Ugovor na određeno vrijeme: staviti pod kontrolu, obavijest radničkom vijeću o broju i razlozima sklapanja, brojčano ograničenje
ZAKONODAVSTVO n n n kolektivni ugovori: „u evidenciji k. u. navesti poslodavce na koje se primjenjuje“ sindikalni povjerenik: „ usklađena namjera veće zaštite povjerenika u odnosu na internu fleksibilizaciju kod poslodavca; ukidanje administrativnih pristojbi za registraciju udruga“ štrajk: „potrebno je precizirati odredbe ZOR-a s ciljem dopustivosti štrajka u svim slučajevima zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa; sindikate u slučaju štrajka osloboditi obveze objave pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati“
KOLEKTIVNI UGOVORI n Korektivna mjera kad nastupa deregulatorno zakonodavstvo n Utvrđuje temelje zakonodavstva / zakonodavstvo rezultat institucionaliziranog procesa socijalnog dijaloga
KOLEKTIVNI UGOVORI ILO konvencije : Uloga Vlade je da potiče sustav kolektivnog pregovaranja Kod nas: n U državnim poduzećima se otkazuju kolektivni ugovori; n Prava utvrđena k. u. za državne i javne službe suspendiraju se Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna; n Osporava se pravo na štrajk kao sredstvo pritiska za sklapanje k. u. – svaki štrajk postaje politički
UGOVORI O RADU n ODREĐENO – NEODREĐENO n PUNO – NEPUNO n PROBNI ROK n STJECANJE ISKUSTVA
KOLIKO SMO FLEKSIBILNI U TUMAČENJU FLEKSIBILNOSTI ? ili Koje je stvarno mjesto Hrvatske u odnosu na zemlje EU?
n Studija OECD-a koja je podloga predlagatelju nije sadržavala podatke o Hrvatskoj – računica je rađena od strane angažiranih studenata, a isto tako i redoslijed u tablicama (1. grafikon na slajdovima koji slijede) n Redoslijed se mogao prikazati i drukčije (2. grafikon na slajdovima koji slijede):
ZAKLJUČAK n Niti je vrag ružičast kako se čini, niti je hrvatski ZOR nefleksibilan, kako ga Vlada prikazuje
- jer ljudi su važni - i radnici su ljudi
OTKAZNI ROKOVI I OTPREMNINE
OTKAZNI ROKOVI VAŽEĆE ODREDBE I PRIJEDLOG IZMJENA ZOR PRIJEDLOG IZMJENA do 1 god. – 2 tjedna 1 -2 god. – 1 mjesec 2 -5 god. - 2 mjeseca 5 -10 god. – 3 mjeseca 10 -15 god. - 4 mjeseca 15 -20. god. - 5 mjeseci 20 i više – 6 mjeseci - u slučaju skrivljenog ponašanja radnika otkazni rokovi su dvostruko manji do 6 mj. – 1 tjedan od 6 mj. - 2 god. – 2 tjedna 2 -5 god. - 3 tjedna 5 -10 god. – 1 mjesec 10 - 20 god. – 2 mjeseca 20 god. i više – 3 mjeseca - radniku koji je radio 20 god. kod poslodavca, ako je stariji od 50 god. otkazni rok se povećava za 2 tjedna, a ako je stariji od 55 godina za 1 mjesec
OTPREMNINE ZOR PRIJEDLOG IZMJENA - čl. 118. ZOR-a propisuje pravo radnika koji je sklopio ugovor na neodređeno vrijeme, a poslodavac mu otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako otkazuje iz razloga skrivljenog ponašanja radnika, visina otpremnine: najmanje u iznosu ½ prosječne mjesečne neto plaće isplaćene radniku u prethodna tri mjeseca prije prestanka ugovora, a za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. briše se uvjet sklopljenog ugovora o radu na neodređeno vrijeme, visina otpremnine najmanje u sljedećim iznosima: ½ plaće za 2 -5 god. staža 1 plaća za 5 -10 god. staža 2 plaće za 10 - 20 god. staža 3 plaće za 20 -25 god. staža 4 plaće za 25 i više god. staža radniku starijem od 50 godina života iznos otpremnine se uvećava za jednu prosječnu mjesečnu plaću, ako je radio kod poslodavca 20 godina, a ako je radio neprekidno 25 godina, za dvije prosječne mjesečne plaće
SMANJENJE OTKAZNIH ROKOVA
OTPREMNINE PREMA GODINAMA STAŽA ZA BRUTO PLAĆU 1. 800, 00 KUNA
OTPREMNINE PREMA GODINAMA STAŽA ZA BRUTO PLAĆU 6. 000, 00 KN
PRIGOVORI SINDIKATA n n n vidljivo je značajno skraćivanje otkaznih rokova i smanjivanje otpremnina, šanse za pronalaženje novog posla za vrijeme otkaznog roka još su manje, a otpremnina u predloženim iznosima još manje udovoljava svojoj funkciji, odlazak na burzu će biti još brži, a ostanak na burzi duži, naročito ako je radnik starije dobi, otpremnina je sada u funkciji golog preživljavanja radnika i njegove obitelji, rijetko svojom izdašnošću može poslužiti samozapošljavanju ili potpunom financijskom prevladavanju vremena do novog zaposlenja, s obzirom na način određivanja visine otpremnine nepravedna je, jer ista visina pripada radniku sa navršenih 5 ili 9 godina radnog staža kod poslodavca, odnosno radniku s navršenih 10 ili 19 godina radnog staža,
PRIGOVORI SINDIKATA n n funkcija otkaznog roka je primarno zaštitna za radnika i njegovu obitelj, za to bi vrijeme radnik trebao naći drugi posao čl. 113. st. 4. ZOR-a "Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja. "
59, 16% nezaposlenih traži posao duže od godinu dana 26, 47% traži posao duže od 3 godine
FILM
ODGOVOR PREDLAGATELJU Koga pogađaju ove promjene? n n svakako i sada zaposlene, koji će dobiti otkaz nakon eventualnog stupanja na snagu predložene odredbe, u početku naročito one radnike na koje se ne primjenjuju kolektivni ugovori, kao i radnike na koje se kolektivni ugovori primjenjuju, a u kojima su visina otpremnine i otkazni rokovi uređeni pozivom na odredbe ZOR-a (to je čest način utvrđivanja tih instituta), tamo gdje su ta prava uređena na povoljniji način možemo očekivati otkazivanje kolektivnih ugovora, a u svakom slučaju smanjivanje tih prava prilikom potpisivanja novih,
ODGOVOR PREDLAGATELJU n n otkazni rok nije fiksni trošak, ako radnik to vrijeme uredno odrađuje, a to je pravilo, poslodavac u Sloveniji mora svome radniku isplatiti i regres (najmanje u visini minimalne plaće), a i otpremninu radi odlaska u mirovinu (najmanje dvije prosječne plaće u Sloveniji ili plaće radnika ako je to za radnika povoljnije),
USPOREDBA OTPREMNINA (20 G. STAŽA) PRIJEDLOG ZOR-a - SLOVENIJA
ODGOVOR PREDLAGATELJU n ako smanjivanje ovih prava znači veći gospodarski rast i više novih radnih mjesta tada tražimo da nam se predoče točni ili barem približni izračuni stope rasta i očekivanog broja radnih mjesta,
ODGOVOR PREDLAGATELJU n vezano na tvrdnju kako je otpremnina u funkciji naknade štete radniku, a ne smije biti nesrazmjeran teret poslodavcu, pitamo se je li otpremnina u visini 2 plaće za 19 godina rada kod istog poslodavca naknada štete radniku, te čemu će ona stvarno poslužiti?
ODGOVOR PREDLAGATELJU n precjenjuje se značaj odredbe o izjednačavanju prava na otpremninu zaposlenima na neodređeno i određeno vrijeme, jer se to pravo ostvaruje samo u slučaju otkaza ugovora o radu, a ugovor o radu na određeno vrijeme se iznimno rijetko otkazuje, taj ugovor prestaje istekom vremena na koje je sklopljen, no i u tim vrlo iznimnim slučajevima može se očekivati otpremnina u kako je predloženo visini od 1/2 plaće, a naročito u kontekstu predloženih promjena vezanih za ugovor o radu na određeno vrijeme,
ODGOVOR PREDLAGATELJU n o rezanju prava uz kompenzaciju na drugoj strani (novčane naknade za vrijeme nazaposlenosti, socijalna pomoć i druga rješenja) moguće je govoriti, ali ne rezati prava prije nego li se uvedu odgovarajuće mjere,
ODGOVOR PREDLAGATELJU n n podsjetimo, novčana naknada s naslova nezaposlenosti u RH može trajati od 78 do 312 dana, uz uvjete prethodnog rada od 9 mjeseci, odnosno više od 10 godina, (iznimka muškarci s 35 god. prethodnog rada, žene 30 godina) i uz druge uvjete, najniža mjesečna novčana naknada iznosi 741, 40 kn, a najviša 900, 00 kn, prosječna 885, 12 kn (ovisno o prosjeku plaće umanjene za doprinose),
ODGOVOR PREDLAGATELJU n ili kako to izgleda u državama s kojima nas uspoređuju kada se utvrđuje tzv. "rigidnost" našeg radnog zakonodavstva u odnosu na iste države
ODGOVOR PREDLAGATELJU dio prava s naslova nezaposlenosti AUSTRIJA 55% do 80% neto plaće ovisno uzdržava li nezaposlena osoba druge osobe, pravo na hitnu pripomoć iznosi 92 -95% naknade, a nakon prava s naslova osiguranja NIZOZEMSKA osnovna naknada 70% minimalne plaće, pravo na pomoć 70% minimalne plaće ITALIJA nezaposlene osobe iz privatnog sektora 40% plaće, a građevinski radnici 80% plaće NJEMAČKA 60 do 67% neto plaće (nezaposleni s djecom ili bez djece) i do 960 dana ovisno o dužini staža, pravo na pomoć 53 do 57% neto plaće IRSKA najviši iznos naknade 118, 80 eura tjedno (cca 891, 00 kn), pravo na dodatke za uzdržavane članove obitelji, ali I pravo na pomoć do 118, 80 eura tjedno FRANCUSKA najviši mjesečni iznos 282, 30 eura, nezaposlene pred mirovinu 877, 00 eura a za
ODGOVOR PREDLAGATELJU što se tiče obećanih razmatranja reformskih kompenzacijskih rješenja, teško je govoriti o dobrim namjerama s obzirom na činjenicu da je nedavno, donošenjem Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti bitno smanjena zaštita starijih radnika i ograničena mogućnost zarade, a time i osiguranje minimuma egzistencijalnih potreba, nezaposlenih osoba, n isto tako Vlada je Zaključkom od 21. studenoga 2002. (N. N. br. 145/02), usvojila dokument Strategija razvitka "Hrvatska u 21. stoljeću makroekonomija" a u kojemu se među ostalom navodi: "Trajanje i visinu naknada za nezaposlenost ne bi trebalo povećavati, ma koliko se to u prvi tren činilo potrebnim sa socijalnog stajališta. " n
ODGOVOR PREDLAGATELJU n "Nedavna studija OECD-a pokazuje da postoji mala ili gotovo nikakva povezanost između zakonodavstava o zaštiti zaposlenja i općih stopa nezaposlenosti. " Izvor: Europska zaklada za unaprjeđenje uvjeta života i rada, 2001.
- jer ljudi su važni - i radnici su ljudi - radnici su važni?
UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME
UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME POSTOJEĆI ZAKON O RADU n n ugovor o radu može se, kada za to postoji stvaran i važan razlog sklopiti iznimno na određeno vrijeme. taksativno su nabrojani slučajevi, kolektivnim ugovorom može se ograničiti ili proširiti mogućnost sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme (nije se koristilo u praksi) rok tri godine
UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME PRIJEDLOG IZMJENA n n n Ugovor o radu na određeno vrijeme nije iznimka - izjednačuje se s ugovorom o radu na neodređeno vrijeme prema prijedlogu VRH ugovor o radu na određeno vrijeme postao bi pravilo, a ugovor na neodređeno vrijeme iznimka preko 80 % ugovora sklopljenih u 2002. su ugovori o radu na određeno vrijeme SLOVENSKI ZOR n n n Ugovor o radu je iznimka taksativno su nabrojeni slučajevi u kojima se može sklopiti rok dvije godine
SMJERNICA EU IZ 1999. NA KOJU SE POZIVA VLADA RH n n ugovori o radu na neodređeno vrijeme su opći oblik radnog odnosa. pojam radnik na određeno vrijeme označava osobu koja ima ugovor o radu ili koja je zasnovala radni odnos pri kojem je otkazivanje ugovora o radu ili radnog odnosa uvjetovano objektivnim uvjetima kao što je određeni datum, izvršenje određenog zadatka ili određeni događaj.
Radnik s ugovorom o radu na određeno vrijeme: n n n jeftiniji je za poslodavca, kreditno je nesposoban, nije sindikalno organiziran, podložan je “sivoj” ekonomiji, građanin je drugog reda,
Kreditni uvjeti za radnike na određeno vrijeme n n n Raiffeisen bank: radnicima na određeno vrijeme ne odobrava kredite PBZ-Gruppo Insta Bci: samo hipotekarni kredit (1/3) Zagrebačka banka: samo uz sudužnika i 2 jamca (zaposlena na neodređeno)
MALI POSLODAVCI POSTOJEĆI ZAKON O RADU n - Poslodavac koji zapošljava 10 i manje od 10 radnika (do 2001. 5 radnika) PRIJEDLOG IZMJENA n - Poslodavac koji zapošljava 20 i manje od 20 radnika n - uz prijedlog ne prileže podaci o učincima povećanja s 5 na 10 radnika, niti analiza očekivanja učinaka povećanjem s 10 na 20 radnika SLOVENSKI ZOR n - Poslodavac koji zapošljava 10 i manje od 10 radnika
MALI POSLODAVCI MALI POSLODAVAC n n n u slučaju viška radnika nema obvezu ponude drugog posla ne mora voditi računa o starosnoj dobi, trajanju radnog odnosa niti o obvezama uzdržavanja koje terete radnika prema prijedlogu VRH dodatna socijalna nesigurnost bi se proširila na 241. 000 radnika
FILM
IZRADA PROGRAMA ZBRINJAVANJA VIŠKA RADNIKA POSTOJEĆI ZAKON O RADU poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika i koji u 6 mjeseci namjerava otkazati više od 10% ugovora, a najmanje petorici radnika PRIJEDLOG IZMJENA n poslodavac koji u razdoblju od 90 dana namjerava otkazati najmanje 20 ugovora n prema prijedlogu VRH poslodavac koji zapošljava npr. 100 radnika mogao bi u jednoj godini otkazati ugovore o radu 76 -orici radnika bez mogućnosti utjecaja radničkog vijeća i Zavoda za zapošljavanje
NAJNIŽA PLAĆA POSTOJEĆI ZAKON O RADU n najniža plaća određena je kolektivnim ugovorom, koji se primjenjuje na sve zaposlene n najniža plaća vezana je uz najnižu osnovicu za uplatu doprinosa PRIJEDLOG IZMJENA n najnižu plaću bi imala pravo jednostrano određivati vlada RH, samo uz pribavljeno mišljenje GSV-a n najniža plaća bi mogla biti niža od osnovice za uplatu doprinosa, a u tom slučaju bi radnici s plaćom nižom od te osnovice plaćali doprinose na iznose koje ne primaju
RADNA KNJIŽICA PRIJEDLOG IZMJENA n n radna knjižica se ukida, te umjesto nje uvodi iskaznica socijalnog osiguranja tražimo da se radna knjižica, kao javna isprava zadrži sve dok se predložena iskaznica ne potvrdi u praksi kao kvalitetna zamjena.
- jer ljudi su važni - i radnici su ljudi - radnici su važni? - i dužnosnici su radnici
i dužnosnici su RADNICI
i dužnosnici su RADNICI
i dužnosnici su RADNICI PRAVA SABORSKI ZASTUPNIK DRŽAVNI DUŽNOSNIK RADNIK OTKAZ NI ROK 6 MJESECI + 6 MJESECI (neovisno o stažu) 6 MJESECI + 6 MJESECI, (neovisno o stažu) Sada: 6 mjeseci za 20 godina staža Prijedlog: 3 mjeseca za 20 godina staža
i dužnosnici su RADNICI PRAVA SABORSKI ZASTUPNIK DRŽAVNI DUŽNOSNIK NAKNADA Ako mu do ostvarivanja prava na odlazak u mirovinu nedostaje manje od godinu dana, ima pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje zastupnik na istoj zastupničkoj dužnosti do ostvarivanja prava na mirovinu (22. 304 kn), ali ne dulje od godinu dana Ako mu do 900 kn. neto, bez ostvarivanja prava staža na mirovinu po općim propisima nedostaje manje od godinu dana, ima pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje dužnosnik na toj dužnosti do ostvarivanja prava na mirovinu, ali ne duže od godinu dana - ministar 27. 172 kn. bruto, teče staž RADNIK
i dužnosnici su RADNICI PRAVA SABORSKI ZASTUPNIK DRŽAVNI DUŽNOSNIK RADNIK UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME MANDAT OD ČETIRI GODINE (U PRAVILU), S PRAVOM POVRATKA NA RAD IZBORNA FUNKCIJA KOJA TRAJE (U PRAVILU) ČETIRI GODINE, S PRAVOM POVRATKA NA RAD DO 3 GODINE, BEZ PRAVA POVRATKA NA RAD
MIROVINA i dužnosnici su RADNICI PRAVA: SABORSKI ZASTUPNIK RADNIK OSNOVICA netto plaća zastupnika koju je ostvario, ili bi je ostvario u mjesecu koji je prethodio podnošenju zahtjeva za utvrđivanje prava na zastupničku mirovinu 2003. godine – plaća ostvarena za 22 godine rada UVJETI 1. više od ½ mandata, te ako ima najmanje 20 godina mirovinskog staža i navršenih 55 godina života – muškarac, odnosno 50 godina života – žena, a u vrijeme trajanja mandata mu se uračunava i vrijeme mirovanja mandata radi obnašanja dužnosti nespojive sa zastupničkom 2003. godine: Muškarci: 62, 5 godina života najviša zastupnička mirovina ne može iznositi više od 12. 850, 00 kn. To u prijevodu znači da jedan zastupnik vrijedi dva radna vijeka radnika s 40 godina rada. Je li to uistinu tako? ? ? Starosna mirovina, koju radnik zaradi nakon 40 godina radnog staža, ne može iznositi više od 6. 425, 04 kn. VISINA ili 40 godina staža Žene: 57, 5 godina života ili 35 godina staža
i dužnosnici su RADNICI PRAVA DRŽAVNI DUŽNOSNIK RADNIK PLAĆE osnovica x koeficijent = plaća dužnosnika To znači da je plaća: a) predsjednika Vlade RH 4232, 43 x 7, 86 = 33. 266 kn. b) potpredsjednika, zamjenika 4232, 43 x 7, 43 = 31. 446 kn. c) ministra 4232, 43 x 6, 42 = 27. 172 kn. d) zamjenika ministra 4232, 43 x 5, 27 = 22. 304 kn. e) pomoćnika ministra 4232, 43 x 4, 26 = 18. 030 kn. f) zastupnika u Hrvatskom saboru 4232, 43 x 5, 27 = 22. 304 kn. Plaća dužnosnika uvećava se za 0, 5% za svaku navršenu godinu staža, a najviše za 20% najniža 1. 852 kn prosječna 5. 447 kn bruto dodatak od 0, 5% (ako se ugovori)
-jer ljudi su važni - i radnici su ljudi - radnici su važni? - i dužnosnici su radnici - dužnosnici su važniji
STAJALIŠTA I ANKETE
Promjene Zakona o radu stajališta i ankete n MMF je “za” n VLAST je “za” n OPORBA je “protiv” n VLAST je bila “protiv” dok je bila oporba. n OPORBA je bila “za” dok je bila vlast. Zaključak: n Ili vlast zamućuje pogled, ili u Hrvatskoj nema trajne politike.
POSLODAVCI? n HUP je “za”. n Dapače, ovo je za njih premalo: “Ovo su samo kozmetičke promjene!”. n Međutim, poslodavci pojedinačno nisu "za", tj. sadašnji im Zakon o radu ne smeta.
ODGOVORI PODUZETNIKA: Jesu li “prevelika” prava radnika prepreke novom zapošljavanju
SINDIKATI su "protiv" n GRAĐANI? n Građani pojma nemaju. Nažalost istinito. Puls: Znaju li GRAĐANI koji se zakoni iz radnog zakonodavstva mijenjaju: n n 79% NE – 20% Da. 52% radne populacije loše je upoznato s radnim zakonodavstvom.
ŽELE LI GRAĐANI PROMJENE ? 88% građana smatra da bi se radni zakon u Hrvatskoj trebao prilagoditi normama najrazvijenijih zemalja svijeta.
ŠTITI LI POSTOJEĆE RADNO ZAKONODAVSTVO INTERESE RADNIKA?
Problem je očito u zaštiti. n Vlada nije osigurala veću zaštitu. n Sudski postupak n Ovršni postupak n Sudovi za prekršaje n Naknada za nezaposlene – i to je zaštita. n Jačanje pozicije sindikata i kolektivnih pregovora – i to je zaštita.
Sudovi: n Ovo je Toni Zavišek. n Otkaz je dobio 1996. a prva rasprava zakazana je 2002. godine.
FILM
ANKETA JUTARNJEG LISTA: Mislite li da je pravosuđe korumpirano?
n Umanjivanje prava mora ići s uvećavanjem efiskasnosti zaštite! n Manja prava mogu biti prihvatljiva samo ako je efikasnost zaštite veća. n U zapadnoj Europi radni sporovi završavaju za manje od 90 dana. n U Hrvatskoj traju od 1000 do 1500 dana.
Rad na određeno : n 24% nezaposlenih ne bi prihvatilo rad na određeno ni u kojem slučaju n 20% zaposlenih prihvatilo bi rad na određeno, ali ovisi o kojem je poslu riječ. n Dakle, niti nezaposleni baš neće na određeno. Zašto?
Koliko Zakon o radu utječe na konkuretnost? Prema ljestvici konkurentnosti Hrvatska je: n n n Ukupno: 52. mjesto Korupcija: 45 -57 mjesto Pesimizam: 60 mjesto Odnos radnik – poslodavac: 77 mjesto U povećanju dostupnosti kredita: 1 mjesto (svi smo prezaduženi). Gdje tu utječe radno zakonodavstvo?
Koliko Zakon o radu utječe na konkuretnost? Finska je najkonkurentnija zemlja na svijetu. n n Ima prosječno radno zakonodavstvo. Međutim, npr. na 1. mjestu je po nekorumpiranosti. Je li Finskoj prepreka radno zakonodavstvo? Je li finsku konkurentnost stvara radno zakonodavstvo, ili nešto drugo?
jer ljudi su važni - i radnici su ljudi - radnici su važni? - i dužnosnici su radnici - dužnosnici su važniji
- Slides: 83