ZAKON O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE
ZAKON O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE
ŠTO JE DISKRIMINACIJA? Kratka i najčešća definicija: - različito postupanje prema osobama u jednakim situacijama - jednako postupanje prema osobama u različitim situacijama - - HR Zakon stavljanje u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji na temelju neke od osnova diskriminacije nema objektivnog opravdanja zakonitim ciljem ili ima, ali postupanje nije primjereno i nužno za postizanje tog zakonitog cilja
OSNOVE DISKRIMINACIJE Diskriminacija je različito postupanje na nekoj od sljedećih osnova: rasa ili etnička pripadnost ili boja kože spol jezik vjera političko ili drugo uvjerenje nacionalno ili socijalno podrijetlo imovno stanje članstvo u sindikatu obrazovanje društveni položaj bračni ili obiteljski status dob zdravstveno stanje invaliditet genetsko nasljeđe rodni identitet i izražavanje spolna orijentacija
ZAKON O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE Osnove rasa ili etnička pripadnost ili boja kože spol jezik vjera političko ili drugo uvjerenje nacionalno ili socijalno podrijetlo imovno stanje članstvo u sindikatu obrazovanje društveni položaj bračni ili obiteljski status dob zdravstveno stanje invaliditet genetsko nasljeđe rodni identitet i izražavanje spolna orijentacija Napomene zatvorena – otvorena lista “klasične osnove” povezanost/preklapanje nekih osnova (npr. rasa, jezik, vjera, etnicitet) jedna osnova kao opravdanje za razlikovanje po drugoj osnovi npr. obrazovanje: rasa/etnicitet – jezik značenje pojedinih osnova (rasa, socijalno porijeklo, genetsko nasljeđe, spol/rodni identitet/rodno izražavanje, invaliditet)
NAPOMENE zatvorena – otvorena lista suspektne osnove (spol, rasa) povezanost/preklapanje nekih osnova (npr. rasa, jezik, vjera, etnicitet) jedna osnova kao opravdanje za razlikovanje po drugoj osnovi npr. obrazovanje: rasa/etnicitet – jezik značenje pojedinih osnova (rasa, socijalno porijeklo, genetsko nasljeđe - tu se koriste genetske informacije kao sredstvo diskriminiranja, najčešće u području rada i osiguranja. ) , spol/rodni identitet/rodno izražavanje, invaliditet)
STEREOTIPI / PREDRASUDE I DISKRIMINACIJA Predrasude su iracionalan stav (povoljniji ili nepovoljniiji) o pripadnicima određene grupe ili određenim članovima te grupe Sterotipi su pojednostavljenje i generalizirane apstrakcije o grupama ljudi s tim da se ljudi grupiraju po vidljivim značajkama i svim članovim te grupe se pripisuju iste karakteristike Stereotipi i predrasude su stavovi a diskriminacija jeste postupanje ali najčešće povezani u uzročno-posljedicnoj vezi.
ŠTO ZNAČI JEDNAKO/RAZLIČITO POSTUPANJE I TKO SVE MOŽE BITI ŽRTVA DISKRIMINACIJE? - - - postupanje: kojim je osoba stavljena u nepovoljniji položaj kojim je bila stavljena u nepovoljniji položaj kojim bi mogla biti stavljenja u nepovoljniji položaj žrtva diskriminacije: osobe s tom karakteristikom osobe povezane s takvom osobom rodbinskim ili drugim vezama (npr. bračni drug osobe druge rase; roditelj djeteta s invaliditetom) na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju
OBLICI DISKRIMINACIJE izravna i neizravna diskriminacija uznemiravanje i spolno uznemiravanje poticanje na diskriminaciju (s namjerom) propuštanje razumne prilagodbe (u odnosu na osobe s invaliditetom) segregacija teži oblici: višestruka, ponovljena, produljena i s posebno teškim posljedicama)
IZRAVNA DISKRIMINACIJA izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekom od osnova kojom se ta osoba stavlja u nepovoljniji položaj od drugih u usporedivoj situaciji pitanje “but for” (“ali zbog” neke moje karakteristike koja je navedena u osnovama. . ) postoje iznimke – zakonom predviđena: (očuvanje zdravlja i prevencija kaznenih djela, pozitivne akcije, pogodovanje trudnicama, priroda posla. . . ) sve iznimke - razmjernost! - iznimke treba tumačiti razmjerno cilju i svrsi zbog kojih su određene, (diskriminatorno ponašanje mora biti primjereno i nužno cilju koji se želi ostvariti)
NEIZRAVNA DISKRIMINACIJA neizravna diskriminacija je naizgled neutralna odredba, kriteriji ili praksa koja stavlja osobe u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe (ne radi se o različitom postupanju kao kod izravne) - osim kad postoji: objektivno opravdanje (postoji li objektivno veza između cilja i postupanja (npr. da li je postavljeni uvjet doista uvjet za obavljanje određenog posla)? - zakonit cilj (sigurnost, javni red i mir, gospodarska dobrobit zemlje, zaštita zdravlja ili morala, zaštita prava i sloboda drugih, spriječavanje nasilja ili zločina, zaštita djece) - sredstvo primjereno i nužno
NEIZRAVNA DISKRIMINACIJA
UZNEMIRAVANJE I SEKSUALNO UZNEMIRAVANJE Uznemiravanje: svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekom od osnova diskriminacije koje ima za cilj i stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, i uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje Seksualno uznemiravanje: svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi
DISKRIMINACIJA JE: Poticanje diskriminacija je poticanje na diskriminaciju ako je počinjeno s namjerom Propuštanje razumne prilagodbe propust da se osobama s invaliditetom sukladno njihovim specifičnim potrebama omogući korištenje javno dostupnih resursa, sudjelovanje u javnom i društvenom životu te pristup radnom mjestu i uvjetima rada
SEGREGACIJA I TEŽI OBLICI DISKRIMINACIJE Segregacija je prisilno i sustavno razdvajanje osoba po nekoj od osnova Višestruka Ponovljena Produljena Poslijedice su posebno teške za žrtvu
PRAVNA ZAŠTITA OD DISKRIMINACIJE informativno, edukativno i preventivno djelovanje i predpostupovna zaštita Pučki pravobranitelj kaznenopravna zaštita prekršajni postupak (i po zaštita (po KZ). ZSD); kaznenopravna sudska zaštita u građanskom postupku (čl. 16. do 24. ZSD) incidentalna zaštita (unutar drugih postupaka) posebne antidiskriminacijske tužbe individualna antidiskriminacijska tužba kolektivna (udružna) antidiskriminacijska tužba
INDIVIDUALNA SUDSKA ANTIDISKRIMINACIJSKA ZAŠTITA Članak 16. (1) Svatko smatra da mu je zbog diskriminacije povrijeđeno neko pravo može tražiti zaštitu toga prava u postupku u kojem se o tom pravu odlučuje kao o glavnom pitanju, a može tražiti i zaštitu u posebnom postupku propisanom u članku 17. ovoga Zakona. Incidentalna zaštita u drugom sudskom postupku Posebna individualna antidiskriminacijska tužba
INCIDENTALNA ANTIDISKRIMINACIJSKA ZAŠTITA Opća obilježja zaštita na prejudicijelan i incidentalan način postojanje diskriminacije kao prethodno pitanje u postupku učinak: samo u granicama postupka u kojem se odlučuje o glavnom pitanju Nadležnost ravna se po općim pravilima za stranke i glavni zahtjev sud se ne može oglasiti nenadležnim za odlučivanje o navodima o postojanju diskriminacije mogućnost paralelnog vođenja incidentalnog postupka i postupka po posebnoj AT primjena pravila o prekidu postupka? st. 3. – potreba hitnog preispitivanja!!! Postupak primjena procesnih pravila općeg parničnog postupka ili posebnih zakona (npr. pravila o postupku iz radnih odnosa, st. 2. ) iznimke: primjena pravila o teretu dokazivanja (čl. 20. ) hitnost postupka (čl. 16. st. 3. ): prioritet u ispitivanju navoda o diskriminaciji Odluka presuda: izrekom se odlučuje o glavnom pitanju, utvrđenje diskriminacije kao sastavni dio obrazloženja presude
POSEBNA ANTIDISKRIMINACIJSKA TUŽBA Članak 17. (1) Osoba koja tvrdi da je žrtva diskriminacije po odredbama ovoga Zakona ovlaštena je podnijeti tužbu i tražiti: 1. da se utvrdi da je tuženik povrijedio tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da radnja koju je poduzeo ili propustio može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje (tužba za utvrđenje diskriminacije), 2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice (tužba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije), 3. da se naknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom prava zaštićenih ovim Zakonom (tužba za naknadu štete), 4. da se presuda kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima.
POSEBNA ANTIDISKRIMINACIJSKA TUŽBA novi način zaštite prava na jednako postupanje vrste (alternativno ili kumulativno) tužba za utvrđenje diskriminacije (deklaratorna antidiskriminacijska tužba) tužba za zabranu diskriminirajuće radnje (prohibitivna antidiskriminacijska tužba) tužba za poduzimanje radnji za uklanjanje diskriminacije (restitutivna antidiskriminacijska tužba) tužba za naknadu štete od diskriminacije tužba za objavu antidiskriminacijske presude osobine pojedinih vrsta (analiza)
POSEBNA ANTIDISKRIMINACIJSKA TUŽBA Članak 17. (1) Osoba koja tvrdi da je žrtva diskriminacije po odredbama ovoga Zakona ovlaštena je podnijeti tužbu i tražiti: 1. da se utvrdi da je tuženik povrijedio tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da radnja koju je poduzeo ili propustio može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje (tužba za utvrđenje diskriminacije), 2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice (tužba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije), 3. da se naknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom prava zaštićenih ovim Zakonom (tužba za naknadu štete), 4. da se presuda kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima.
OBJAVA PRESUDE O ATZ poseban zahtjev za objavom presude na trošak tuženika uvjeti kumulacija s (barem) deklaratornom AT pozitivno utvrđenje diskriminacije (usvajanje AT) alternativno: diskriminatorno djelovanje učinjeno u istupanju putem medija mediji su o diskriminatornom djelovanju izvještavali, a sud smatra da će opseg objave objava presude doprinijeti naknadi nematerijalne štete (satisfakciji), ili pridonijeti generalnoj ili specijalnoj prevenciji diskriminatornog djelovanja. načelno: u cijelosti iznimno: u dijelovima ili uz uklanjanje osobnih podataka – samo ako je to nužno radi zaštite privatnosti stranaka i drugih osoba, a ne dovodi u pitanje svrhu pružene pravne zaštite. djelovanje presude: inter partes: obveza za tuženika da plati trošak objave; ultra partes: obveza nakladnika (medija) da objavi presudu u skladu s njenom izrekom.
KUMULIRANA ANTIDISKRIMINACIJSKA TUŽBA kumulacija antidiskriminacijskih tužbenih zahtjeva (ATZ) s drugim zahtjevima (čl. 17. st. 3. ) koneksitet: kvalificirana objektivna kumulacija atrakcija nadležnosti ATZ se mogu kumulirati s drugimi zahtjevima ako je isti sud stvarno nadležan, bez obzira na mjesnu nadležnost i vrstu postupka mjerodavna procesna pravila za tužbe bez kumulacije: pravila ZPP-a (uz odstupanja iz ZSD) za kumulirane ATZ s drugim zahtjevima: posebna pravila postupka koja se odnose na vrstu spora u kojem se kumuliraju ATZ primjer: o kumulaciji ATZ s radnopravnim zahtjevima odlučuje se po pravilima o rješavanju radnih sporova (isto: trgovački, sporovi iz općeg parničnog postupka) iznimka: sporovi o smetanju posjeda – ATZ nisu dopušteni (kauzalno ograničenje samo na zaštitu faktičkog stanja stvari – petitorna zaštita nije moguća u posesornim parnicama) specifična procesna pravila za ATZ: hitnost, pravila o teretu dokazivanja – vrijede u svim sporovima u kojima se ATZ ističu
NADLEŽNOST ZA INDIVIDUALNU AT stvarna nadležnost: općinski sud (za posebne AT) drugi sud (za kumulirane AT) – može i trgovački mjesna sud nadležnost – alternativno: opće mjesne nadležnosti (forum tuženika) sud prebivališta/boravišta tuženika (forum tuženika) sud mjesta štetne radnje sud mjesta štetne posljedice (sud mjesno nadležan za kumulirani zahtjev)
PRIVREMENE MJERE povećana mogućnost potrebe za privremenim mjerama mogućnost izricanja privremenih mjera uz olakšane uvjete u odnosu na pravila OZ: prima facie vjerojatnost diskriminacije potreba otklanjanja opasnosti od: nenadoknadive štete; ILI osobito teške povrede prava na jednako postupanje; ILI nasilja.
TERET DOKAZIVANJA Članak 20. (1) Ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama ovoga Zakona, dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije. U tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci. Čl. 20: najvažnije posebno pravilo iz ZSD! sukladnost međunarodnim standardima; hrvatsko pravo: čl. 6. Zakona o radu. “Okretanje” pravila o teretu dokazivanja – in dubio pro discriminatione redovno: tužitelj treba sa sigurnošću dokazati činjenice na kojima temelji svoj zahtjev; ZSD: tužitelj treba s vjerojatnošću dokazati postojanje diskriminacije; nakon toga, tuženik treba sa sigurnošću dokazati da diskriminacije nije bilo. Primjena: u parničnom postupku (zbog presumpcije nevinosti ne primjenjuje se u prekršajnom i kaznenom postupku – in dubio pro reo)
INTERVENCIJA - UMJEŠAČI proširena pravila o miješanju: zakonska mogućnost za sudjelovanje umješača sui generis ratio: olakšanje procesnog položaja osobe koja tvrdi da je žrtva diskriminacije. tko može biti umješač: najšira legitimacija: “tijelo, organizacija, ustanova, udruga ili druga osoba” uvjeti: 1. da se umješač u okviru svoje djelatnosti bavi zaštitom prava na jednako postupanje u odnosu na člana skupine koji podnosi AT 2. da je tužitelj dao svoj pristanak za sudjelovanje umješača ostala pravila: supsidijarna primjena odredbi ZPP-a troškovi postupka – problem mogućnosti gubitka parnice (izbačena pravila o snošenju troškova).
DRUGE PROCESNE POSEBNOSTI sud može oduzeti žalbi suspenzivan učinak sud može skratiti paricijski rok ograničeno na kondemnatorne ATZ, ne vrijedi za naknadu štete i objavu; slične odredbe: postupak u parnicama zbog smetanja posjeda (čl. 443. ZPP); mogućnost, ovisi od ocjene suda o stupnju hitnosti i mogućim posljedicama neizvršenja. revizija je uvijek dopuštena (važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava)
UDRUŽNA TUŽBA Članak 24. (1) Udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, a imaju opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa određene skupine ili se u sklopu svoje djelatnosti bave zaštitom prava na jednako postupanje mogu podnijeti tužbu protiv osobe koja je povrijedila pravo na jednako postupanje, ako učine vjerojatnim da je postupanjem tuženika povrijeđeno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba koje pretežno pripadaju skupini čija prava tužitelj štiti. (2) U tužbi iz stavka 1. mogu se istaknuti zahtjevi da se: 1. utvrdi da je postupanje tuženika povrijedilo pravo na jednako postupanje u odnosu na članove skupine, 2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice u odnosu na članove skupine, 3. da se presuda kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima.
UDRUŽNA TUŽBA prva “prava” udružna tužba (Verbandsklage) do sada: samo u pogledu zaštite potrošača; pravna priroda zaštita interesa pripadnika određene difuzne, personalno neidentificirane skupine; posebne, široke odredbe o aktivnoj procesnoj legitimaciji komparacija: actio popularis; class action. svrha: procesna ekonomija, pravna sigurnost, promicanje antidiskriminacijske zaštite, upoznavanje javnosti element “strateškog parničenja”
PROCESNA LEGITIMACIJA aktivna legitimacija temeljem izričite zakonske osnove; pravni interes individualni pravni interes – ne treba dokazivati; kvalifikacija (alternativno) opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa određene skupine; ili bavljenje zaštitom prava na jednako postupanje kao dio djelatnosti. stranačka sposobnost: “udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije” – otvorena formulacija pasivna legitimacija Pučki pravobranitelj kao tužitelj? osoba za koju se tvrdi da je povrijedila pravo na jednako postupanje; kauzalni uvjet za tužbu tvrdnja da je postupanjem tuženika povrijeđeno pravo: većeg broja osoba; da te osobe pretežno pripadaju zaštićenoj skupini.
NADLEŽNOST ZA UDRUŽNU AT stvarna nadležnost: županijski sud elektivna (izberiva) mjesna nadležnost - alternativno nadležni forumi: sud opće mjesne nadležnosti (forum tuženika) sud mjesta na kojem je počinjena radnja diskriminacije (forum radnje); Županijski sud u Zagrebu. ratio legis: podizanje razine odlučivanja – brže osiguranje jedinstvene prakse; olakšavanje provođenja postupka; omogućavanje strateškog izbora; koncentracija nadležnosti radi ujednačavanja primjene zakona.
PREDMET POSTUPKA ZA UAT reducirani krug mogućih zahtjeva; nema mogućnosti odlučivanja o odšteti; tri vrste zahtjeva: deklaratorna antidiskriminacijska tužba kondemnatorna antidiskriminacijska tužba (prohibitivna i restitutivna) individualna radnja; kolektivna narav deklaracije; isto kao i kod posebne AT; objava presude u medijima. pravni učinak odluke o deklaratornoj AT utvrđenje diskriminacije kao res iudicata? prošireno prejudicijelno djelovanje osuđujuće presude u odnosu na zaštitu povodom individualnih AT; odbijajuća presuda ne veže sud.
DRUGA PITANJA analogna primjena procesnih odredbi za individualnu antidiskriminacijsku tužbu: radnje se poduzimaju hitno, prioritet ispitivanja tvrdnji o diskriminaciji; mogućnost miješanja (intervencije) sui generis (pučki pravobranitelj kao amicus curiae? ) povlašteni uvjeti za određivanje privremenih mjera; mogućnost određivanja da žalba ne odgađa ovrhu i skraćivanja paricijskog roka; revizija je uvijek dopuštena.
- Slides: 33