ZAHLWRTER IM BKS MAZEDONISCHEN UND RUSSISCHEN 1 BKS
ZAHLWÖRTER IM BKS, MAZEDONISCHEN UND RUSSISCHEN 1 B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Russischen Zinaida Salkić) zinaida. salkic@edu. uni-graz. at Mtr. Nr. 0812655 Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz SE B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Russischen LV-Leiter: O. Univ. -Prof. Dr. Branko Tošović SS 2013
SADRŽAJ 1. Općenito o brojevima 2. Brojevi u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku 3. Brojevi u ruskom jeziku 4. Brojevi u makedonskom jeziku 2
1. Općenito o brojevima 3
Brojevi su nesamostalne, odredbene riječi kojima se označava neka količina ili redoslijed. Spadaju u zatvorenu grupu riječi, u kojoj nema promjena: ne proširuju se, nema novih jedinica. 4
PODJELA BROJEVA Prema značenju brojevi se dijele na: � glavne ili kardinalne, � redne ili ordinalne. Kad se navodi količina onda se umjesto glavnih upotrebljavaju zbirni brojevi. 5
OBLICI Glavni brojevi označavaju određenu količinu jedinki. Glavni brojevi jedan, dva, tri i četiri (i brojevi složeni s njima) imaju promjenu. 6
U promjenljive riječi spadaju još stotina, tisuća, hiljada, milijarda, bilion (ovo su brojevi samo po značenju, a po ostalim osobinama su imenice i imaju oblike kao imenice ženskog ili muškog roda, npr. : stotina-stotine, milion-miliona). Ostali su glavni brojevi nepromjenljivi. 7
2. Brojevi u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku 9
a. ) Broj jedan ima pridjevsko-zamjeničku promjenu i oblike za sva tri roda i oba broja. 10
Jednina Padež Muški rod Srednji rod Ženski rod Nominativ jedan jedn-o jedn-a Genitiv jedn-og(a) jedn-e Dativ jedn-om(e) jedn-oj Akuzativ N ili G jedn-o jedn-u Vokativ jedan jedn-o jedn-a Instrumental jedn-im jedn-om Lokativ jedn-om(e) jedn-oj Tabela 1 11
Množina Padež Muški rod Srednji rod Nominativ jedn-i jedn-a jedn-e Genitiv jedn-ih Dativ jedn-im(a) Akuzativ jedn-e jedn-a jedn-e Vokativ jedn-i jedn-a jedn-e Instrumental jedn-im(a) Lokativ jedn-im(a) Tabela 2 Ženski rod 12
Broj jedan ima oblike množine uz imenice koje imaju samo množinu a označavaju jedan pojam (pluralia tantum), te uz one koje u množini znače neku cjelinu ili skup ljudi. 13
Primjer: jedni prosioci, jedna vrata, jedne ljestve, jedne rukavice, jedne makaze, jedne pantalone. 14
Kao broj jedan mijenjaju se i svi brojevi složeni s jedan. Primjer: s dvadeset i jednim drugom, nakon dvadeset i jedne godine. 15
b. ) Broj dva u ovom se obliku upotrebljava za muški i srednji rod, a uz imenice ženskog roda stoji oblik dvije. Iste nastavke ima i broj oba (ž. r. obje). 16
Padež Muški i srednji rod Ženski rod Nominativ dv-a dv-ije Genitiv dv-aju dv-iju Dativ dv-ama dv-jema Akuzativ dv-a dv-ije Vokativ dv-a dv-ije Instrumental dv-ama dv-jema Lokativ dv-ama dv-jema Tabela 3 17
c. ) Brojevi tri i četiri imaju iste oblike za sva tri roda. 18
Nominativ tr-i četir-i Genitiv tr-iju četir-iju Dativ tr-ima četir-ima Akuzativ tr-i četir-i Vokativ tr-i četir-i Instrumental tr-ima četir-ima Lokativ tr-ima četir-ima Tabela 4 19
Brojevi dva/dvije, oba/obje, tri i četiri, iako imaju padežne oblike sve češće se upotrebljavaju kao nepromjenljivi. 20
Umjesto odgovarajućeg padeža uzima se često okamenjeni akuzativ kod brojeva dva, oba, tri i četiri, posebno iza prijedloga. 21
Primjer: između dva grada (umjesto između dvaju gradova), iz obje ruke (umjesto iz obiju ruku), s tri sestre (umjesto s trima sestrama). 22
Okamenjeni akuzativ češće se upotrebljava uz brojeve složene sa dva, tri i četiri. Primjer: Bio je u dvadeset i dvije zemlje (umjesto u dvadeset u dvjema zemljama). Kada nema prijedloga, prednost imaju odgovarajući padežni oblici. 23
Glavni brojevi prema sastavu mogu biti jednočlani i dvočlani. 24
Jednočlani brojevi se dijele na: osnovne: jedan, dva, tri. . . , deset, sto, tisuća, milion, milijarda, bilion itd) i izvedene: jedanaest, dvanaest, trinaest. . . , devetnaest, dvadeset. . . , pedeset, šezdeset, devedeset. 25
Stotice od dvjesta/dvjesto/dvije stotine pa do devetsto mogu biti i jednočlane i višečlane. Ostali glavni brojevi su višečlani, tj. nastaju slaganjem jednočlanih brojeva. 26
Od osnovnog broja uzima se akuzativni oblik ako ga ima. Mogu se redati jedan za drugim (dvadeset četiri, trista osamnaest, tri stotine trideset šest. . . ), ili se ispred zadnjeg člana stavlja vezik i (pedeset i pet, tisuću dvjesta i četrnaest, dvije hiljade pet stotina trideset i tri). 27
SLAGANJE BROJA SA IMENICOM I DRUGIM RIJEČIMA Uz složene brojeve čija je posljednja cifra 1 i imenica će biti u jednini, isto kao uz jedan, jedno, jedna. Primjer: trideset i jedan dan, dvadest i jedan učenik, itd. 28
Uz brojeve dva, tri, četiri imenica je u obliku dvojine (dva druga, dva metra, dvije žene, tri sestre), a uz brojeve od pet naviše u genitivu množine (pet drugova, šest metara, pet žena, šest sestara). 29
Pridjevi i pridjevske zamjenice imaju oblik dvojine, na -a u muškom i srednjem rodu, a na -e u ženskom rodu. Primjer: ova moja dva (tri, četiri) dobra druga, ove moje dvije (tri, četiri) dobre drugarice. 30
Uz brojeve od pet naviše i oni su u genitivu množine, na -ih. Primjer: ovih mojih pet (šest itd. ) dobrih drugova/drugarica 31
REDNI BROJEVI Određuju koji je po redu pojam, predmet ili biće označen imenicom uz koju stoje. Od brojeva jedan, dva, tri i četiri redni brojevi se grade posebnim osnovama: prvi, drugi, treći, četvrti. 32
Redni brojevi od 5 do 99 tvore se nastavkom -i od osnove glavnih brojeva: peti, šesti, dvadeset peti itd. Od sto redni broj glasi stoti. Od hiljadu, milion, milijarda gradi se nastavkom -iti, hiljaditi, milioniti, milijarditi. 33
Kod složenih brojeva samo posljednja riječ dobija oblik rednog broja a pišu se odvojeno: pedeset deveti, sto sedamdeset prvi itd. 34
ZBIRNI BROJEVI Kazuju koliko ima čega, predmeta ili osoba, u zbiru ili cjelini, označavaju određeni broj mladunčadi, osoba i životinja, ili bića različitog roda. Zbirni brojevi od dva, tri i četiri glase dvoje, troje, četvero/četvoro. 37
Brojevi od 5 pa naviše dobijaju nastavak -ero/-oro. Primjer: petero/petoro, šestero/šestoro, itd. . Napomena: U ruskom jeziku postoje zbirni brojevi samo za količinu od dva do deset: два, две, двое, трое, четверо, пяатеро, шестеро, семеро, восьмеро, девятеро, десятеро. 38
BROJNI PRIDJEVI Brojni pridjevi se upotrebljavaju uz imenice koje nemaju jednine (pluralia tantum) npr. dvoja vrata, te uz imenice koje znače parove istih ili sličnih primjeraka npr. dvoje makaze. Tvore se sufiksima -oj, - i, -er (dv-oj-, tr-oj-. . . ). Imaju sva tri roda i oblike kao pridjevske zamjenice. 41
Padež Muški rod Srednji rod Ženski rod Nominativ dvoj-i dvoj-a dvoj-e Genitiv dvoj-ih Dativ dvoj-im(a) Akuzativ dvoj-e dvoj(a) dvoj-e Vokativ ----- Instrumental dvoj-im(a) Lokativ dvoj-im(a) Tabela 5 42
BROJNE IMENICE Izvedene su od osnove zbirnog broja sufiksom -ica npr. obojica, dvojica, četverica itd. U brojne imenice također spadaju imenice koje označavaju približnu količinu i koje se tvore nastavkom -ak od glavnih brojeva deset, petnaest, dvadeset i većih desetica te od broja 1000, npr. : desetak, petnaestak, dvadesetak, stotinjak, hiljadak, itd. . 43
3. Brojevi u ruskom jeziku 45
Svi ruski brojevi mijenjaju se po padežima, a brojevi один, два te svi redni brojevi mijenjaju se i po rodovima. 47
Promjena ruskih glavnih brojeva po padežima 48
МОGUĆI OBLICI RUSKOG GLAVNOG BROJA ОДИН JESU: Padež Muški rod Srednji rod Ženski rod množina Nominativ один одно одна одни Genitiv одного одной одних Dativ одному одной одним Akuzativ одно одну kao nominativ ili genitiv Instrumenatl kao nominati v ili genitiv одним одной одними Lokativ одном одной одних 49 Tabela 6
МОGUĆI OBIICI RUSKOG GLAVNOG BROJA ДВА JESU: Padež Muški rod Srednji rod Ženski rod Nominativ два две Genitiv двух Dativ двум Akuzativ kao nominativ ili genitiv Instrumental двумя Lokativ двух Tabela 7 50
GLAVNI BROJ ТРИ (ANALOGNO IЧЕТЫРЕ ) IMA SLJЕDЕĆЕ РАDЕŽNЕ OBLIKE: Padež Broj Nominativ три Genitiv трёх Dativ трём Akuzativ kao nominativ ili genitiv Instrumental тремя (четырьмя!) Lokativ трёх Tabela 8 51
Ruski glavni brojevi od пять do двадцать te glavni broj тридцать mijenjaju se po padežima kao imenice ženskog roda koje u nominativu jednine završavaju na -ь (bez oblika za množinu). 52
Promjena ruskih rednih brojeva po padežima 53
Ruski redni brojevi imaju раdеžnе oblike analognе раdеžnim obliсimа оdgоvагаjućih opisnih i gradivnih pridjeva (u dugom obliku), tj. onih kojima osnova zаvгšаvа nа tvrdi suglasnik (uz izuzetak rednog broja третий, koji ima раdеžnе oblike analogne раdеžnim oblicima posvojnih pridjeva na -ий). 54
Kod slоžеnih ruskih rednih brojeva ро раdеžima se mijenja samo posljednji broj. 56
4. Brojevi u makedonskom jeziku 57
Opredjeljena brojnost – označava količinu šta je tačno izbrojano. Prosti brojevi su od jedan do deset. Prosti brojevi su i nula, sto, hiljada, milion, milijarda. 59
Broj jedan ima formu za muški -еден , forma za ženski rod -една i forma za srednji rod -едно. Uz složene brojeve čija je posljednja cifra 1 i imenica će biti u jednini, npr: дбаесет у еден ден. 60
Два je forma za muški rod-два молива, a две za ženski i za srednji rod-две тетратки, две пива. Еден, една, едно, едни se upotrebljavaju kao zamjenice što označavaju neopredjeljenost. Primjer: Една жена и еден маж прашуваа за тебе. (neki) 61
Izbrojana množina: два дена, шест града. Ako je imenica opredjeljena sa brojem onda on dobija član: десетте моливи, петте студентки. 62
REDNI BROJEVI Redni brojevi (редните броеви) imaju morfološka svojstva pridjeva: mjenjaju se po rodu, broju i dobivaju padež. Primjer: првата недела, петтиот ден. 63
OPREDJELJENA BROJNOST ZA LICA Za označavanje broja na licima kod muškog roda se upotrebljava posebna forma-brojna imenica. Primjer: двауца, тројца, четворица, петмиа, шестмина, itd. 65
Ove forme se upotrebljavaju kada ima lica muškog roda ili grupa lica u kojima bar jedno lice muškog roda. Дојдоа тројца. Два студента и две студентку. Za двауца se upotrebljava i обајцата, обата i обете (двете) za ženski rod i to uvijek sa artiklom. 66
PRIBLIŽNA BROJNOST Formira se povezivanjem dvaju susjedna broja sa crticom. Primjer: два-три, пет-шест, седум-осумдесет. 67
Hvala na pažnji! 68
LITERATURVERZEICHNIS Тасевска 2009: Тасевска, Роза. Македоснки со мака (2. изд). Скопје: Универзитет „Св. Кирил и Методиј“ 126 -130 Gralis-korpus: http: //www-gewi. unigraz. at/gralis/korpusarium/gralis_korpus. html Stand: 13. 04. 2013 Tošović 1988: Tošović, Branko. Ruska gramatika u poređenju sa srpskohrvatskom. Svjetlost, Sarajevo 219 -252 69
Jahić, Halilović, Palić 2004: Gramatika bosanskoga jezika. Dom Štampe, Zenica 252 -257. Klajn 2005: Klajn, Ivan. Gramatika srpskog jezika. Beograd 95 -101. Mato Špekuljak Udruga za ruski jezik i kulturu http: //www. ruskijezik. info Zagreb 2012 (I. izdanje) 70
- Slides: 70
