Zagrebaka kola CRTANOG FILMA napravio Stipe Brajkovi 8
Zagrebačka škola CRTANOG FILMA napravio Stipe Brajković 8. a
• Zagrebačka škola crtanog filma pojam je za školu animacije koja donosi iskorak novog naraštaja zaljubljenika u pokrenuti crtež s novom koncepcijom animiranog filma polovicom 50 -ih unutrašnjost škole
• U jednoj knjizi o ovoj školi , , Z is for Zagreb’’, filmski kritičar Robert Holloway ovo prvo razdoblje (1957. -1962. ) naziva , , zlatnim razdobljem’’ Zagrebačke škole crtanog filma
• Tradiciju animiranog filma u Hrvatskoj započeo je Sergij Tagatz 1922. snimajući dvije animirane reklame, zatim se tradicija nastavlja u Školi narodnog zdravlja
• Nakon 1945. braća Neugebauer uspješno snimaju prve filmove i usmjeravaju rad na animiranom filmu prema diznijevskom konceptu Walter N. Norbert N.
• 1954. -1955. Nikola Kostelac i Dušan Vukotić rade 13 kratkih animiranih filmova u kojima je zbog nedostatka novca uvedena plošnost, dvodimenzionalnost i geometričnost likova što definitivno raskida s diznijevskim konceptom. Grafički pojednostavljene i reducirane forme crteža i likova donijele su i drukčiji pokret. Kretanje takvih likova postaje izražajnije. Broj crteža reduciran je s 12 – 15 tisuća na 4 - 5 tisuća
• Školu je nemoguće promatrati odvojeno od događaja u likovnim umjetnostima (kao EXAT) ili zbivanja na području istraživanja zvuka. U EXAT-u sudjeluju B. Bernardi, V. Kristl, Z Bregovac i mnogi drugi od kojih se najviše isticao najspektakularniji i najnepredvidljiviji autor V. Kristl sa svojim animiranim filmovima. V. Kristl
• Za daljnji razvitak Zagrebačke škole crtanog filma važna je 1957. kada nastaju djela: Ipak se kreće (Dragutin Vunak), Cowboy Jimmy i Čarobni zvuci (Dušan Vukotić), Strašilo (Vatroslav Mimica), Susret u snu, Premijera i Na livadi (Nikola Kostelac) Cowboy Jimmy
• 1958. godina obilježena je snimanjem trinaest novih crtanih filmova od kojih je sedam prikazano na festivalu u Cannesu: Cowboy Jimmy, Čarobni zvuci, Abra kadabra, Strašilo, Samac, Premijera i Na livadi.
SAMAC • Animirani film Samac (Vatroslav Mimica) pokazuje univerzalne i egzistencijalne probleme suvremenog čovjeka sukobljenog sa civilizacijskim dostignućima, koja prijete uništenju temeljnih ljudskih vrijednosti, intimnog svijeta, ljubavi, želja i snova
INSPEKTOR SE VRATIO KUĆI • U ovom animiranom filmu Vatroslav Mimica tehnikom kolaža radi scenografiju dijelovima stakla, kartona, i isječcima fotografija koji zamjenjuju realni prostor i okolinu. Na taj način uništava logiku prostora i omogućuje da se lik inspektora slobodnije kreće Vatroslav Mimica
MALA KRONIKA • U animiranom kolaž filmu Mala kronika (Vatroslav Mimica) dijelovi strojeva i mehanizama stvaraju prostor u kojem slijepac i pas pokušavaju preživjeti. Zagušuje ih taj bešćutni svijet otpadaka i na kraju ostaje stvarna krvava mrlja
KONCERT ZA MAŠINSKU PUŠKU • U parodiranju kriminalističke teme u ovom filmu (Dušan Vukotić), kretanje likova svedenih na jednostavne karikature, dvodimenzionalni dijelovi scenografije, linearna kretanja likova i scenografska rješenja grada stvaraju bogatu vizualnu strukturu filma
SUROGAT • Surogat je vrhunac Vukotićeva koncepta animiranog filma. Vješto odabrana tema, neočekivani gegovi, originalno koncipirana figura glavnog lika i duhoviti obrati čine ovaj film savršenim i do kraja osmišljenim modelom. Surogat je prvi animirani film izvan SAD-a koji je dobio Oscara 1962. , te je još uvijek najbolji hrvatski animirani film
ŠAGRENSKA KOŽA • Film Vladimira Kristla karakterizira stalna izmjena slikarskih tehnika, gust tamni teški namazi uljene boje, secesijski crtež, stilizirane figure, suprotstavljenost i kontrast svijetlih i tamnih površina i igra numeričkih vrijednosti. Sve zajedno daje veličanstveni rezultat i neponovljivo filmsko djelo
DON KIHOT • U filmu su svi likovi svedeni na kvadratiće, krugove i polukrugove, te u pojedinim sekvencama gdje se likovi gomilaju gube geometrijsku čistoću. Samo su detaljno napravljeni Don Kihot i njegov sluga. Kristl tu ukida fabulu i odriče se čitljivosti oblika. Ovo djelo ostaje neponovljivo i otvara novi put u animacijskom istraživanju
• Holloway u drugoj fazi škole koju naziva , , gegmeni’’ (polovica 60 -ih do kraja 70 -ih) uspoređuje animirana djela Borivoja Dovnikovića, Pavla Štatlera, Zlatka Boureka i mnogih drugih sa nijemom američkom komedijom i njezinim junacima. Holloway
• Napuštanje slikarskih struktura i opredjeljenje za oživljene crteže, napuštanje velikih tema, kraći filmovi, okretanje malom čovjeku, duhovitosti, igri naglašenije su nazočni i predstavljaju temeljne karakteristike ove druge faze Zagrebačke škole crtanog filma
PROFESOR BALTAZAR marka sa likom Profesora Baltazara • Hrvatska animirana humoristična serija snimana od 1967. do 1971. godine čiji je autor Zlatko Grgić. Serija je do danas ostala jednim od najuspješnijih projekata ove škole. Serija govori o simpatičnom znanstveniku koji riješava probleme uz pomoć mašte.
• Pojava novih generacija autora najavljuje drukčiju školu koja će uz osnivanje zasebnog studija animiranog filma na Akademiji likovne umjetnosti oživjeti njezinu jedinstvenu tradiciju i vratiti je u tokove svjetske animacije
KRAJ Oscar za film Surogat
- Slides: 21