Zagreb Pride Metroviev trg 2 10 000 Zagreb

Zagreb Pride, Meštrovićev trg 2, 10 000 Zagreb | www. zagreb-pride. net | info@zagrebpride. net | ++385(0)95 9021 445 | facebook. com/zagrebpride | twitter. com/zagrebpride Život LGBTIQ osoba u Hrvatskoj danas "DRUGAČIJE DRUŠTVO JE MOGUĆE: UJEDINJENI/E ZA LGBT RAVNOPRAVNOST„ podržan je od: Sadržaj ove prezentacije isključiva je odgovornost Zagreb Pridea i ne predstavljaju službeni stav donatora/ica.

Uvod – zakonske promjene U posljednjih nekoliko godina važne zakonske promjene u zaštiti ljudskih prava LGBTIQ osoba u Hrvatskoj: 1. Zločin iz mržnje uvršten u Kazneni zakon 2006. godine (čl. 87, st. 21): Zločin uz mržnje je kazneno djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, invaliditeta, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. 2. Zakon o suzbijanju diskriminacije donesen 2008. godine: Ovim se � Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.

Uvod – LGBTIQ aktivizam u RH � Posljednjih nekoliko godina niz aktivnosti s ciljem suzbijanja nasilja, diskriminacije i zločina iz mržnje protiv LGBTIQ osoba: 1. Edukacijski seminari za policijske službenike_ice, državna odvjetništva, odvjetnike_ice i urede pravobraniteljstava 2. Priručnik o suzbijanju nasilja protiv LGBT osoba za policijske djelatnike/ice (Zagreb Pride i Centar za LGBT ravnopravnost, 2011) 3. Brošura za LGBT osobe o suzbijanju nasilja i diskriminacije : Mi nismo vreće za udaranje, 2011 4. Rozi megafon – mehanizam prijavljivanja nasilja, diskriminacije i zločina iz mržnje protiv LGBTIQ osoba uz pružanje pravne pomoći pokrenut od strane Centra za LGBT ravnopravnost

Glavni ciljevi istraživanja 1. 2. 3. Ispitati koliko su sudionici_ice otvoreni_e u svojoj okolini oko svoje seksualne orijentacije, spolnog /rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja Ispitati iskustva sudionika_ica s nasiljem, diskriminacijom i zločinom iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije, spolnog/rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja Ispitati iskustva i potrebe sudionika_ica vezano uz obiteljski život LGBTIQ osoba u Hrvatskoj

Sudionici_ice � 690 sudionika_ica prosječne dobi M=28, 5 godina (sd=8, 15) pri čemu je minimalna dob bila 15, a maksimalna 75 godina � Mjesto stanovanja: Zagreb i okolica 56, 64%, Rijeka i okolica 20, 58%, Split i okolica 10, 66%, Istra 3, 21% (npr. Poreč, Rovinj, Buzet. . . ), Osijek 2, 48%, ostali hrvatski gradovi 5, 11% (npr. Petrinja, Varaždin, Senj. . . ), 9 sudionika/ica trenutno živi u različitim zapadnoeuropskim gradovima izvan Hrvatske (npr. Pariz, London, Lund. . . )

Sudionici_ice � Spolni identitet: 62, 9% „ženski“, 33, 1% „muški“, 12 osoba se identificiralo kao transeksualna osoba (1, 7%), jedna osoba kao interspolna, 10 se spolno ne identificira (1, 5%), četiri osobe odabrale su opciju “nešto drugo“ � Rodni identitet: 57% „ženski“, 32, 3%„muški“, 7 osoba je transrodno, a njih 50 (7, 2%) se rodno ne identificira. , 12 odabralo opciju „nešto drugo“ � Seksualna orijentacija: 62, 5%, izjasnilo se kao homoseksualno, 21, 4%, biseksualno, 3, 5% heteroseksualno, opciju “aseksualna” odabrale dvije osobe, „ne identificiram se“ njih 55(8%), a „nešto drugo“ 18 osoba

Rezultati Ispitivana iskustva za 14 kategorija nasilja na osnovu seksualne orijentacije, spolnog rodnog identiteta i rodog izražavanja � Terminologija: Spolni / rodni identitet – odnosi se na unutarnji i individualni osjećaj vlastitog spola/roda svake osobe, koji može i ne mora odgovarati spolu pripisanom rođenjem. Rodni identitet uključuje vlastiti, osobni osjećaj tijela (koji može uključivati, ako je osoba to odlučila, modifikaciju tjelesnog izgleda ili karakteristika u medicinskom, kirurškom ili nekom drugom smislu) te rodno izražavanje kroz odijevanje, govor i ponašanje. Spolni/rodni identitet tiče se svakoga ljudskog bića i ne znači samo binarni koncept muškoga ili ženskoga. Rodno izražavanje – odnosi se na način na koji osoba izražava svoj rodni identitet; može se razumjeti kao način na koji se osoba izražava u vanjskoj prezentaciji i/ili pojavnost označena ponašanjem, odijevanjem, frizurom, glasom, govorom tijela, tjelesnim karakteristikama ili ostalim vanjskim oznakama. Seksualna orijentacija - odnosi se na emotivnu, seksualnu i drukčiju privlačnost prema osobama koje mogu biti istog ili različitog spola/roda. �

Rezultati – otvorenost o seksualnoj orijentaciji Tablica 1. Koliko osobe iz okoline znaju za seksualnu orijentaciju sudionika_ica. Seksualna orijentacija: f (%) Zna/ju Djelomično zna/ju Ne zna/ju Ukupno Majka 414 (64, 1) 100 (15, 5) 132 (20, 4) 646 (100) Otac 265 (47, 2) 92 (16, 4) 204 (36, 4) 561 (100) Sestra_e 269 (70, 1) 48 (12, 5) 67 (17, 4) 384 (100) Brat_ća 206 (56, 6) 59 (16, 2) 99 (27, 2) 364 (100) Šira obitelj 155 (23, 8) 192 (28, 4) 305 (46, 8) 652 (100) Partner_ica 451 (96, 2) 7 (1, 5) 11 (2, 3) 469 (100) Prijatelji_ic 554 (81, 8) 111 (16, 4) 12 (1, 8) 677 (100) 292 (43, 6) 269 (40, 1) 109 (16, 3) 670 (100) 308 (46, 5) 165 (24, 9) 663 (100) e Kolege_ice * *Kolege_ice s posla ili iz škole/s fakulteta Šira okolina 190 (28, 7)

Rezultati – otvorenost o spolnom/rodnom identitetu i rodnom izražavanju � od 83 osobe čiji spolni/rodni identitet odstupa od društveno očekivanog, njih 34 navodi da im majka ne zna ili djelomično zna za njihov spolni/rodni identitet, 43 isto navodi za oca, 55 za širu obitelj, 38 za kolege_ice te 50 za širu okolinu. � pozitivna opća slika o tome koliko sudionici_ice otkrivaju svoj spolni/rodni identitet posljedica toga što je u uzorku relativno malo trans* osoba te onih koje se spolno/rodno ne identificiraju ili se ne identificiraju unutar kategorija „muško“ ili „žensko“ te analiza ogovora samo tih osoba pokazuju da one često skrivaju svoj spolni/rodni identitet

Rezultati - prilagođavanje • velik dio sudionika_ica (37%; n=254) nikad ne prilagođava svoje ponašanje, na mjestima koja nisu prepoznata kao otvorena za LGBTIQ osobe, a još 33% (n=226) ih to čini rijetko

Rezultati – opći podaci o doživljenom nasilju � Zabrinjavajući podatak – čak 73, 6% sudionika_ica odnosno njih 508 doživjeli_e neki oblik nasilje na osnovu svoje seksualne orijentacije, spolnog/rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja � Pri tome 68, 26% sudionika_ica odnosno njih 471 doživjelo barem jednom neki oblik nasilja zbog svoje seksualne orijentacije � Bar neki oblik nasilja jednom ili više puta zbog svog spolnog/rodnog identiteta doživjelo ukupno 37, 8% sudionika_ica odnosno njih 261 � neki oblik nasilja jednom ili više puta zbog svog rodnog izražavanja doživjelo ukupno 34, 9% sudionika_ica odnosno njih 241

Rezultati – nasilje na osnovu seksualne orijentacije Tablica 4. Učestalost iskustava psihičkog nasilja na osnovu seksualne orijentacije nakon 2006. godine. f(%) Nikad 1 -2 puta 3 -5 puta 6 i više puta Ukupno Verbalno zlostavljanje 263 (39, 3) 157 (23, 5) 122 (18, 2) 127 (19, 0) 669 (100) Praćenje, uhođenje ili zastrašivanje 539 (81, 9) 70 (10, 6) 33 (5, 0) 16 (2, 4) 658 (100) Prijetnja fizičkim nasiljem 469 (70, 7) 117 (17, 6) 49 (7, 4) 28 (4, 2) 663 (100) • Različite oblike psihičkog nasilja zbog svoje seksualne orijentacije doživjelo je ukupno 60, 4% sudionika_ica, odnosno njih 417 od 690 koliko ih je sudjelovalo u istraživanju

Rezultati – nasilje na osnovu seksualne orijentacije Tablica 5. Učestalost iskustava fizičkog nasilja na osnovu seksualne orijentacije nakon 2006. godine. f (%) Fizičko nasilje Nikad 1 -2 puta 3 -5 puta 6 i više puta Ukupno koje: ne uključuje lomove je rezultiralo lomovima je rezultiralo težim duševnim posljedicama 575 (87, 4) 62 (9, 4) 18 (2, 7) 3 (0, 5) 658 (100) 643 (98, 0) 12 (1, 8) 1 (0, 2) _ 656 (100) 607 (92, 8) 36 (5, 5) 5 (0, 8) 6 (0, 9) 654 (100) je dovelo do kroničnog narušavanja zdravlja 641 (97, 9) 12 (1, 8) 2 (0, 3) _ 655 (100) je dovelo do ozljeda koje su rezultirale invaliditetom 652 (99, 7) 2 (0, 31) _ _ 654 (100) je dovelo do dovođenja života u opasnost 636 (96, 7) 20 (3, 0) 1 (0, 2) 658 (100) • Neki oblik fizičkog nasilja doživjelo je barem jednom 118 osoba, odnosno 17, 1% (N=690)

Rezultati – nasilje na osnovu seksualne orijentacije Tablica 6. Učestalost iskustava seksualnog nasilja na osnovu seksualne orijentacije od 2006. f(%) Nikad 1 -2 puta 3 -5 puta 6 i više puta Ukupno Neželjeni seksualni prijedlozi Neželjeno diranje Pokušaj seksualnog napada ili silovanja Iznuđen seksualni odnos Silovanje 415 (63, 3) 81 (12, 3) 79 (12, 0) 656 (100) 519 (78, 9) 67 (10, 2) 42 (6, 4) 30 (4, 6) 658 (100) 614 (93, 2) 37 (5, 6) 2 (0, 3) 6 (0, 9) 659 (100) 634 (96, 4) 16 (2, 4) 6 (0, 9) 2 (0, 3) 658 (100) 648 (98, 6) 7 (1, 1) 1 (0, 2) 657 (100) • Neki oblik seksualnog nasilja zbog seksualne orijentacije doživjelo je jednom ili više puta 38, 3% sudionika_ica, odnosno njih 264 (N=690)

Rezultati – nasilje na osnovu spolnog/rodnog identiteta Tablica 7. Učestalost iskustava psihičkog nasilja na osnovu spolnog/rodnog identiteta nakon 2006. godine. f(%) Nikad 1 -2 puta 3 -5 6 i više puta Ukupno Verbalno zlostavljanje 432 (66, 0) 81 (12, 4) 71 (10, 8) 655 (100) Praćenje, uhođenje ili zastrašivanje 570 (88, 6) 49 (7, 6) 10 (1, 6) 14 (2, 2) 643 (100) Prijetnja fizičkim nasilje 548 (84, 6) 53 (8, 2) 28 (4, 3) 19 (2, 9) 648 (100) • Neki oblik psihičkog nasilja zbog spolnog/rodnog identiteta doživjelo je barem jednom 33, 2% sudionika_ica od ukupnog uzorka odnosno njih 229

Rezultati – nasilje na osnovu spolnog/rodnog identiteta Tablica 8. Učestalost iskustava fizičkog nasilja na osnovu spolnog/rodnog identiteta nakon 2006. godine. f(%) Fizičko nasilje koje: ne uključuje lomove je rezultiralo lomovima je rezultiralo težim duševnim posljedicama je dovelo do kroničnog narušavanja zdravlja je dovelo do ozljeda koje su rezultirale invaliditetom je dovelo do dovođenja života u opasnost Nikad 1 -2 puta 3 -5 puta 6 i više puta Ukupno 606 (94, 1) 33 (5, 1) 2 (0, 3) 3 (0, 5) 644 (100) 634 (98, 8) 7 (1, 1) _ 1 (0, 2) 642 (100) 617 (95, )) 18 (2, 8) 5 (0, 8) 4 (0, 6) 644 (100) 634 (98, 6) 8 (1, 2) 1 (0, 2) _ 643 (100) 642 (99, 8) 1 (0, 2) _ _ 643 (100) 630 (97, 7) 13 (2, 0) 1 (0, 2) 645 (100) • barem jednom je neki oblik fizičkog nasilja zbog svog spolnog/rodnog identiteta doživjelo ukupno 56 osoba (8, 1% od ukupnog uzorka)

Rezultati – nasilje na osnovu spolnog/rodnog identiteta Tablica 9. Učestalost iskustava seksualnog nasilja na osnovu spolnog/rodnog identiteta od 2006. f (%) Nikad 1 -2 puta 3 -5 puta 6 i više puta Ukupno Neželjeni seksualni prijedlozi Neželjeno diranje Pokušaj seksualnog napada ili silovanja Iznuđen seksualni odnos Silovanje 526 (81, 3) 51 (7, 9) 36 (5, 6) 34 (5, 3) 647 (100) 561 (86, 6) 37 (5, 7) 29 (4, 5) 21 (3, 2) 648 (100) 617 (95, 4) 28 (4, 3) _ 2 (0, 3) 647 (100) 629 (97, 2) 13 (2, 0) 3 (0, 5) 2 (0, 3) 647 (100) 641 (99, 1) 4 (0, 6) 1 (0, 2) 647 (100) • Seksualno nasilje je zbog svog spolnog/rodnog identiteta barem jednom doživjelo 19, 3% sudionika_ica, odnosno njih 133

Rezultati – nasilje na osnovu spolnog/rodnog identiteta � Ako se iz ukupnog uzorka izdvoje 83 osobe čiji spolni/rodni identitet odstupa od društveno očekivanog, njih 46 je jednom ili više puta doživjelo verbalno zlostavljanje na osnovu svog spolnog/rodnog identiteta, 16 je doživjelo praćenje, uhođenje ili zastraživanje, a 24 prijetnje fizičkim nasiljem. � Od oblika fizičkog nasilja, njih 12 je doživjelo fizičko nasilje bez lomova, 3 osobe fizičko nasilje s lomovima, 9 osoba fizičko nasilje koje je rezultiralo težim duševnim smetnjama, 3 osobe fizičko nasilje koje je dovelo do kroničnog narušavanja zdravlja, niti jedna osoba ono koje je dovelo do ozljeda koje su rezultirale invaliditetom i 7 osoba ono koje je dovelo do životne opasnosti. � Od oblika seksualnog nasilja, 15 osoba je jednom ili više puta doživjelo neželjene seksualne prijedloge, 15 neželjeno diranje, 6 pokušaj seksualnog napada ili silovanja, 2 osobe iznuđen seksualni odnos i niti jedna silovanje.

Rezultati – nasilje na osnovu rodnog izražavanja Tablica 10. Učestalost iskustava psihičkog nasilja na osnovu rodnog izražavanja nakon 2006. godine. f(%) • Neki oblik psihičkog nasilja zbog rodnog izražavanja doživjelo je barem jednom 33, 2% sudionika_ica od ukupnog uzorka odnosno njih 229

Rezultati – nasilje na osnovu rodnog izražavanja Tablica 8. Učestalost iskustava fizičkog nasilja na osnovu rodnog izražavanja nakon 2006. godine. f(%) • barem jednom su neki oblik fizičkog nasilja zbog svog rodnog izražavanja doživjele ukupno 62 osobe (9% od ukupnog uzorka)

Rezultati – nasilje na osnovu rodnog izražavanja Tablica 9. Učestalost iskustava seksualnog nasilja na osnovu rodnog izražavanja od 2006. f (%) • Seksualno nasilje je zbog svog spolnog/rodnog identiteta barem jednom doživjelo 16, 5% sudionika_ica, odnosno njih 114

Rezultati – nasilje doživljeno prije 2006. Tablica 10. Usporedba nasilja doživljenog zbog seksualne orijentacije, spolnog/rodnog identiteta i rodnog izražavanja prije i nakon 2006. godine. (N=690). f(%) Seksualna orijentacija Spolni/rodni identitet Rodno izražavanje Prije 2006. Nakon 2006. UKUPNO 358 (51, 9) 471 (68, 3) 233 (33, 8) 261 (37, 8) 240 (34, 8) 268 (38, 8) Psihičko nasilje 303 (43, 9) 417 (60, 4) 202 (29, 3) 229 (33, 2) 218 (31, 6) 241 (34, 9) Fizičko nasilje 101 (14, 6) 118 (17, 1) 53 (7, 7) 56 (8, 1) 54 (7, 8) 62 (9, 0) Seksualno nasilje 217 (31, 4) 264 (38, 3) 117 (16, 9) 133 (19, 3) 95 (13, 8) 114 (16, 5) • sudionici_ice dosljedno izvještavaju o manje iskustava nasilja za razdoblje prije 2006. godine, nego za razdoblje nakon 2006. godine.

Rezultati – počinitelji_ice nasilja � Kao počinitelje_ice nasilja najviše je sudionika_ica (52%, ) navelo napoznate osobe na javnim otvorenim mjestima, slijede nepoznate osobe na javnim zatvorenim mjestima (36, 2% sudionika_ica). Nasilje od kolega_ica doživjelo je 29, 7% sudionika_ica, od članova_ica uže obitelji 18, 3%, od prijatelja_ica 10, 9%, a od članova_ica šire obitelji 8, 7%. � Ostalo Ø Nastavnici_ice, profesori_ice, poslodavci_ke - 9, 1% sudionika_ica Ø Policijski_e službenici_e - 8, 4% Ø Medicinsko osoblje - 3, 8% od medicinskog osoblja. Od vjerskog osoblja nasilje je doživjelo 7, 8% Ø Partneri_ice - 7% sudionika_ica Ø stanodavaci_ke - 2, 9% Ø „netko drugi“ - 52, 6%

Rezultati – prijavljivanje nasilja � nasilje je policiji prijavilo 53 sudionika_ica (7, 7%), dok ih 395 (57, 2%) to nije učinilo � Relevantnim udrugama (npr. Zagreb Pride, LORI, Kontra, Iskorak, Centar za LGBT ravnopravnost i Trans. Aid) nasilje je prijavilo 58 sudionika_ica (8, 4%), nije ga prijavilo njih 371 (53, 8%)

Rezultati- poznavanje osoba koje su doživjele nasilje � Čak 479 osoba (od 690 koliko ih je sudjelovalo u istraživanju) odnosno njih 69, 42% poznaje barem jednu osobu koja je nakon 2006. godine doživjela nasilje zbog svoje seksualne orijentacije, spolnog/rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja. ◦ Najviše sudionika_ica, 28, 12% odnosno njih 194 ističe da poznaje tri do pet takvih osoba. ◦ Zabrinjavajuće ja da 51 sudionik_ica navodi da poznaje 6 -10 takvih osoba, a još njih 52 da ih poznaje 11 ili više. � Osobe koje su doživjele nasilje ne poznaju 192 osobe (27, 83%).

Razultati - diskriminacija � najviše sudionika_ica (29%) jednom ili više puta doživjelo diskriminaciju na osnovu seksulane orijentacije, spolnog/rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja u obitelji – mogući razlog to što je visok postotak sudionika_ica „aut“ svojoj obitelji. � 26, 5% sudionika_ica doživjelo diskriminaciju „u segmentu ugostiteljskih i drugih usluga (hoteli, kafići, restorani, frizerski saloni, trgovine, . . . )“ � Značajan je i postotak sudionika_ice doživjeli_e diskriminaciju u školi ili na fakultetu (21, 7%), veći od onih koji_e su je doživjeli_e na poslu ili prilikom traženja posla (15, 8%) - škola ili fakultet znatno neformalniji konteksti od posla te je veća vjerojatnost da osobe tamo neće skrivati svoju seksualnu orijentaciju, spolni/rodni identitet i/ili rodno izražavanje, nego na poslu. � U zdravstvenim ustanovama diskriminaciju je jednom ili više puta doživjelo 62 sudionika_ica (9%), u segmentu stanovanja njih 63(9, 1), u kontaktu s policijom 86 (12, 5%), u kontaktu s pravosuđem 18 (2, 6%) te u kontaktu s tijelima javne i državne uprave 37 (5, 3%).

Rezultati - obiteljski život LGBTIQ osoba • Velik dio sudionika_ica, njih 158 odnosno 22, 9% dijeli kućanstvo sa svojim_om partnerom_icom • Čak 53, 43% sudionika_ica izražava da želi registrirati svoju vezu kao životno partnerstvo u matičnom uredu što ukazuje na snažnu potrebu u LGBTIQ zajednici za uvođenjem zakona kojim bi im se to

Rezultati – obiteljski život LGBTIQ osoba • Čak 267 (35, 15%) sudionika_ica planira imati djecu, 158 (23, 18%) ne planira to, a ne zna njih 257 (37, 68%) • 5, 09% osoba odnosno njih 35 već ima djecu što potvrđuje da u Hrvatskoj već postoje djeca čiji su roditelji LGBTIQ osobe

Pokazatelji nezadovoljstva LGBTIQ osoba životom u Hrvatskoj

Zaključak � � � Veća otvorenost LGBTIQ osoba o vlastitoj seksualnoj orijentaciji, spolnom/rodnom identitetu i rodnom izražavanju – najveća otvorenost s prijateljima_icama, slijede članovi_ice uže obitelji, nešto manja otvorenost s kolegama_icama u školi ili na fakultetu/poslu Velik dio sudionika_ica (39%; n=254) nikad ne prilagođava svoje ponašanje, na mjestima koja nisu prepoznata kao otvorena za LGBTIQ osobe, a još 33% (n=226) ih to čini rijetko Ne možemo govoriti o smanjivanju nasilja nad LGBTIQ osobama čak 73, 6% sudionika_ica doživjelo neki oblik nasilja zbog svoje seksualne orijentacije, spolnog/rodnog identiteta i/ili rodnog izražavanja 68, 26% sudionika_ica odnosno njih 471 doživjelo barem jednom neki oblik nasilja zbog svoje seksualne orijentacije; 37, 8% sudionika_ica odnosno njih 26; zbog svog spolnog/rodnog identiteta; 34, 9% sudionika_ica odnosno njih 241 zbog svog rodnog izražavanja Čak 53, 43% sudionika_ica izražava da želi registrirati svoju vezu kao životno partnerstvo u matičnom uredu; 35, 15% sudionika_ica planira imati djecu, a 35 sudionika_ica već ima djecu

Hvala na pažnji!