XII MEUNARODNI SIMPOZIJUM UPRAVLJANJE RIZICIMA NA TRITU OSIGURANJA

  • Slides: 23
Download presentation
XII MEĐUNARODNI SIMPOZIJUM UPRAVLJANJE RIZICIMA NA TRŽIŠTU OSIGURANJA – U SUSRET KONCEPTU SOLVENTNOST II

XII MEĐUNARODNI SIMPOZIJUM UPRAVLJANJE RIZICIMA NA TRŽIŠTU OSIGURANJA – U SUSRET KONCEPTU SOLVENTNOST II UPRAVLJANJE RIZICIMA NA TRŽIŠTU OSIGURANJA Prof. dr Jelena Kočović Aranđelovac, jun 2014. godine

RIZICI NA TRŽIŠTU OSIGURANJA SRBIJE • KATASTROFALNI RIZICI • RIZICI TENDERSKE PRODAJE OSIGURANJA •

RIZICI NA TRŽIŠTU OSIGURANJA SRBIJE • KATASTROFALNI RIZICI • RIZICI TENDERSKE PRODAJE OSIGURANJA • RIZICI PRODAJE PREOSTALE TREĆINE TRŽIŠTA OSIGURANJA

KATASTROFALNI RIZICI • Katastrofalni rizici, koji se javljaju usled prirodnih nepogoda i delovanja ljudskog

KATASTROFALNI RIZICI • Katastrofalni rizici, koji se javljaju usled prirodnih nepogoda i delovanja ljudskog faktora, imaju za posledicu ogromne materijalne gubitke i ljudske žrtve. • Usled njihovog rastućeg intenziteta i frekvencije u globalnim razmerama, dati rizici predstavljaju jednu od ključnih pretnji održivom razvoju u savremenim uslovima.

KATASTROFALNI RIZICI Štetni događaj se klasifikuje kao katastrofalan: • ukoliko izazove ukupne štete u

KATASTROFALNI RIZICI Štetni događaj se klasifikuje kao katastrofalan: • ukoliko izazove ukupne štete u iznosu od najmanje 96 mil. američkih dolara; • ukoliko ima za posledicu najmanje 20 smrtnih slučajeva, 50 povređenih lica ili gubitak doma za najmanje 2. 000 ljudi; • ukoliko ekonomski gubici prevazilaze 1% bruto domaćeg proizvoda.

KATASTROFALNI RIZICI Poplave u Srbiji su imale za posledicu: • • ukupna šteta, prema

KATASTROFALNI RIZICI Poplave u Srbiji su imale za posledicu: • • ukupna šteta, prema procenama, oko 2 mlrd. evra; 51 smrtnih slučajeva, 25 se utopilo; gubitak doma za preko 10. 000 ljudi; ekonomski gubici prevazilaze 6, 6% bruto domaćeg proizvoda.

KATASTROFALNI RIZICI Katastrofalni rizici imaju za posledicu: - humanitarne efekte (gubitak ljudskih života, povrede);

KATASTROFALNI RIZICI Katastrofalni rizici imaju za posledicu: - humanitarne efekte (gubitak ljudskih života, povrede); - ekonomske efekte (oštećenja i uništenja infrastrukture, stambenih i komercijalnih objekata i drugih materijalnih oblika aktive, izgubljena zarada usled prekida rada poslovnih subjekata); - ekološke efekte (gubitak obradivog zemljišta i degradacija ekosistema).

KATASTROFALNI RIZICI • Od 1970. godine do početka 90 -ih godina XX veka, ekonomski

KATASTROFALNI RIZICI • Od 1970. godine do početka 90 -ih godina XX veka, ekonomski gubici po osnovu katastrofalnih događaja su povećavani po prosečnoj stopi od 22, 3% i iznosili su 22 mlrd USD prosečno godišnje. • Prosečna godišnja stopa rasta materijalnih šteta od 90 -ih do 2013. godine iznosila је 31, 2%, 31, 2% a njihov prosečni godišnji iznos čak 147 mlrd USD

KATASTROFALNI RIZICI Najveći osigurani gubici: • Uragan Katrina u SAD-u i Meksiku 2005. (80,

KATASTROFALNI RIZICI Najveći osigurani gubici: • Uragan Katrina u SAD-u i Meksiku 2005. (80, 3 mlrd. USD), • Zemljotres u Japanu 2011. (37, 6 mlrd. USD), • Uragan Sandy u SAD-u 2012. (36, 8 mlrd. USD), • Uragan Andrew u SAD-u 1992. (27, 5 mlrd. USD).

UPRAVLJANJE KATASTROFALNIM RIZICIMA • Prema podacima Narodne banke Srbije, tokom 2013. godine zaključeno je

UPRAVLJANJE KATASTROFALNIM RIZICIMA • Prema podacima Narodne banke Srbije, tokom 2013. godine zaključeno je samo 18. 658 ugovora o osiguranju useva i plodova sa ukupnom premijom osiguranja od 1, 5 mlrd. RSD ( što čini svega 2, 34% ukupnog tržišta osiguranja. • Navedeni podaci upućuju na zaključak da korišćenje sredstava budžeta predstavlja dominantni način finansiranja štetnih posledica elementarnih nepogoda u Srbiji.

UPRAVLJANJE KATASTROFALNIM RIZICIMA Ovakva situacija je uslovljena: • nepovoljnom ekonomskom situacijom; • niskim nivoom

UPRAVLJANJE KATASTROFALNIM RIZICIMA Ovakva situacija je uslovljena: • nepovoljnom ekonomskom situacijom; • niskim nivoom kulture osiguranja; • osiguravajuće kompanije ne raspolažu dovoljnim finansijskim kapacitetima da mogu da prihvate osiguranje katastrofalnih rizika po pristupačnim uslovima.

UPRAVLJANJE KATASTROFALNIM RIZICIMA Ispoljeni problemi manifestuju se kroz: • veoma mali broj zaklučenih ugovora

UPRAVLJANJE KATASTROFALNIM RIZICIMA Ispoljeni problemi manifestuju se kroz: • veoma mali broj zaklučenih ugovora o osiguranju ovih rizika; • neadekvatne preventivne mere: - zastarelost sistema zaštite od požara, - nedovoljne kapacitete sistema za navodnjavanje, - zastarele sisteme protivgradne odbrane, itd.

UPRAVLJANJE KATASTROFALNIM RIZICIMA • Katastrofalne poplave koje su zahvatile Srbiju sa ogromnim materijalnim gubicima

UPRAVLJANJE KATASTROFALNIM RIZICIMA • Katastrofalne poplave koje su zahvatile Srbiju sa ogromnim materijalnim gubicima i sa ljudskim žrtvama su razotkrile manjkavost ex-post modela sanacije ovih šteta. • Država je, posle nastupanja poplava, uložila maksimalne napore da se umanje katastrofalne štete. Međutim, pri visokom budzetskom deficitu, da li je Srbija u mogućnosti da sanira ove ogromne štete? • Rešenje su alternativni načini finansiranja otklanjanja posledica prirodnih katastrofa radi rasterećenja budžeta.

UPRAVLJANJE KATASTROFALNIM RIZICIMA • Neophodno je upravljati katastrofalnim rizicima pre njihove realizacije, kroz preventivne

UPRAVLJANJE KATASTROFALNIM RIZICIMA • Neophodno je upravljati katastrofalnim rizicima pre njihove realizacije, kroz preventivne mere. • Osiguranje je najbolji način upravljanja katastrofalnim rizicima. Osiguranje katastrofalnih rizika je nacionalni interes, budući da oni narušavaju održivi razvoj. • Očuvanje materijalnih interesa celokupne nacionalne ekonomije i društvene zajednice nameće potrebu za aktivnim učešćem države u domenu podsticanja osiguranja katastrofalnih rizika.

UPRAVLJANJE KATASTROFALNIM RIZICIMA • Posle ovakvih katastrofa sa ogromnim štetama koje su pogodile veliki

UPRAVLJANJE KATASTROFALNIM RIZICIMA • Posle ovakvih katastrofa sa ogromnim štetama koje su pogodile veliki broj stanovnika, raste svest građana i države o neophodnosti osiguranja. • Da bi zaštitila živote građana i njihovu imovinu, država mora uvesti obavezno osiguranje poplava, klizišta i zemljotresa.

MODEL UPRAVLJANJA KATASTROFALNIM RIZICIMA • Formiranje Pula za osiguranje katastrofalnih rizika, koji bi činile

MODEL UPRAVLJANJA KATASTROFALNIM RIZICIMA • Formiranje Pula za osiguranje katastrofalnih rizika, koji bi činile solventne osiguravajuće kompanije sa visokim bonitetom, akreditovane od strane države. • Pul bi funkcionisao kao saosiguranje, a vodeći osiguravač bi bila državna osiguravajuća kompanija, budući da je osiguranje od katastrofalnih rizika nacionalni interes. • Država bi sa posebnom pažnjom kontrolisala poslovanje Pula, štiteći na taj način svoje interese.

MODEL UPRAVLJANJA KATASTROFALNIM RIZICIMA • Pul bi podnosio deo katastrofalnih rizika u skladu sa

MODEL UPRAVLJANJA KATASTROFALNIM RIZICIMA • Pul bi podnosio deo katastrofalnih rizika u skladu sa svojim finansijskim kapacitetima, a najveći deo bi reosiguravao kod domaćih reosiguravajućih kompanija ili direktno u inostranstvu kod Evropa Re, ili drugih inostranih reosiguravača. • Najveći deo posledica katastrofalnih šteta podnosilo bi osiguranje i državni budžet bi bio na taj način rasterećen.

MODEL UPRAVLJANJA KATASTROFALNIM RIZICIMA • Iz premije osiguranja izdvajalo bi se 10% za preventivni

MODEL UPRAVLJANJA KATASTROFALNIM RIZICIMA • Iz premije osiguranja izdvajalo bi se 10% za preventivni fond, iz koga bi se finansirali sistemi za navodnjavanje, izgradnja nasipa i druge preventivne mere, u cilju sprečavanja i umanjenja rušilačkog dejstva prirodnih nepogoda. • U početku bi i država subvencionisala premiju u iznosu od 40%.

RIZICI TENDERSKE PRODAJE OSIGURANJA • • • Mora se zakonom urediti postupak sprovođenja tenderske

RIZICI TENDERSKE PRODAJE OSIGURANJA • • • Mora se zakonom urediti postupak sprovođenja tenderske prodaje osiguranja u kome će biti definisani specifični kriterijumi: kriterijumi visina tehničkih rezervi i njihova pokrivenost; visina garantnih rezervi; merodavni tehnički rezultat u vrsti osiguranja za koju se raspisuje tender; kombinovani racio itd. adekvatnost kapitala; cena.

RIZICI TENDERSKE PRODAJE OSIGURANJA • Najniža cena ne sme biti dominatni kriterijum za izbor

RIZICI TENDERSKE PRODAJE OSIGURANJA • Najniža cena ne sme biti dominatni kriterijum za izbor najboljeg ponuđača Osiguravači ne smeju snižavati cene ispod aktuarski fundiranog nivoa kako bi se zaštitilo tržište osiguranja. • Za velike sisteme kao što je EPS, Telekom itd. država kao vlasnik mora imati neposrednu kontrolu u postupku sprovođenja tendera, uključujući i zaključenje ugovora o osiguranju.

RIZICI TENDERSKE PRODAJE OSIGURANJA • Zakonska obaveza davanja mišljenja ovlašćenog aktuara na cenu ponudjača

RIZICI TENDERSKE PRODAJE OSIGURANJA • Zakonska obaveza davanja mišljenja ovlašćenog aktuara na cenu ponudjača na tenderu. • Nezavisnost aktuara mora biti zakonom zaštićena, odnosno trebalo bi posebnim članom sankcionisati njeno ugrožavanje.

RIZIK PRODAJE PREOSTALE TREĆINE TRŽIŠTA OSIGURANJA • Prodaja kompanije Dunav je, zapravo, prodaja trećine

RIZIK PRODAJE PREOSTALE TREĆINE TRŽIŠTA OSIGURANJA • Prodaja kompanije Dunav je, zapravo, prodaja trećine tržišta osiguranja. Da li uopšte treba prodavati domaću, državnu osiguravajuću kompaniju? • Iskustva razvijenih zemalja EU govore suprotno, imajući u vidu prisutan trend jačanja domaćih osiguravača. Zašto nama nude i nameću drugačija rešenja?

RIZIK PRODAJE PREOSTALE TREĆINE TRŽIŠTA OSIGURANJA • Brz dolazak do keša samo bi delimično

RIZIK PRODAJE PREOSTALE TREĆINE TRŽIŠTA OSIGURANJA • Brz dolazak do keša samo bi delimično rešio problem punjenja budžeta, a koje su ekonomske posledice? • U Mađarskoj, koja je prodala domaće osiguravajuće kompanije, na sceni je suprotan trend, jača udeo domaće osiguravajuće kompanije Post Insurer. • Osiguranje od katastrofalnih rizika u velikom broju zemalja povereno je državnim osiguravačima, imajući u vidu da je ono nacionalni interes.

HVALA NA PAŽNJI!

HVALA NA PAŽNJI!