X De Stijl 1 Danas moramo paljivo razlikovati

X. De Stijl „ 1. Danas moramo pažljivo razlikovati staru i novu realnost. Stara je okrenuta individualnom. Nova je okrenuta univerzalnom. Sukob individualnog i univerzalnog nalazi svoj odraz u svjetskom ratu kao i u umjetnosti današnjice. . 6. Osnivači neoplasticizma pozivaju stoga sve koji vjeruju u reformu umjetnosti i kulture, da razore ono što sprečava daljnji razvoj i napredak – upravo onako kao što je nova plastična umjetnost, odbacujući ograničenja prirodnih formi uklonila ono što stoji na putu izražavanju čiste umjetnosti, što je uostalom i krajnji cilj svake koncepcije umjetnosti. ” De Stijl, Manifest I. , 1918.

De Stijl (1917. – 1931. ) – Nastanak i nestanak neoplasticizma ________________________________________ De Stijl (1917. – 1931. ) _ umjetnički i arhitektonski pokret u Nizozemskoj nastao pod utjecajem trojice umjetnika: Piet Mondrian, Theo van Doesburg, Gerrit Thomas Rietveld _ grupa umjetnika (Theo van Doesburg, J. J. Pieter Oud, Jan Wils, Robert vant Hoff, Piet Mondrian, Gerrit Rietveld) okupljena oko časopisa De Stijl u kojem su 1918. objavili svoj Manifest _ pod utjecajem kubizma, Berlagea i njegove društveno-kulturne kritike _ pod utjecajem kalvinizma s etičkim principima istine, objektivnosti, reda, jasnosti, jednostavnosti _ koristi elemente primarnih boja, plohe, linije; primarne boje + kombinacije sa crnim okvirom _ “čisti” umjetnički izraz: raščlanjenost, prostorni međuodnos pravokutnika primarnih boja J. J. Pieter Oud, Cafe, Rotterdam, Nizozemska, 1925. _ interpolacija u historicističku arhitekturu _ uspostavljanje novih vrijednosti i Cafea i okoline Piet Mondrian, Thomas Gerrit Rietveld, Kompozicija, 1921. Crvena i plava stolica, 1917. _ neoplastička estetika u 3 dimenzije _ geometrijska dvodimenzionalna kompozicija horizontala i vertikala s _ drvena stolica demonstrirala je plavim, žutim i crvenim plohama arhitektonsko oblikovanje

De Stijl (1917. – 1931. ) – Thomas Gerrit Rietveld ________________________________________ Thomas Gerrit Rietveld (1888. – 1964. ) _ samouki nizozemski arhitekt i dizajner namještaja _ suosnivač CIAM-a Schröder-Schräder Huis, Utrecht, Nizozemska, 1924. _ sagrađena na rubu stare ulice iz 19. stoljeća _ antikubistička po obliku, antidekorativna po boji _ udovoljava svim principima neoplastičke arhitekture: poštivani su principi ekonomičnosti, elementarnosti, funkcionalnosti, nemonumentalnosti, dinamičnosti _ nema klasičnih soba, pogotovo na katu _ prostor dnevnog boravka na katu pretvara se u tri sobe, kupaonicu i dnevni boravak (fleksibilnost otvorenog tlocrta omogućena je kliznim pregradama), prostori su otvoreni, dinamični, povezani _ pročelje (kuća) je kolaž ploha i linija _ primarne boje pročelja, bijela i siva su pozadina, prozori crni

Utjecaj i prepoznatljivost koji je postigao u svega nekoliko godina, De Stijl duguje pokretačkoj snazi pokreta, arhitektu i slikaru Theo van Doesburgu. Njegovom smrću, 1931. umire i pokretačka snaga neoplasticizma.

XI. Der Deutscher Werkbund „ Elan industrijalizacije 20. stoljeća nije niknuo u Velikoj Britaniji. Pojavio se u mlađoj industrijskoj naciji, Njemačkoj, koja je, nastojeći da osvoji nova prekomorska tržišta, tradicionalno rezervirana za stare pomorske velesile, sistematski proučavala proizvode svojih konkurenta, i tipološkom selekcijom i preoblikovanjem pridonijela razvoju industrijske estetike 20. stoljeća. “ C. M. Chiplin, RIBA Journal, 1969.

Der Deutscher Werkbund (1907. – 1938. , 1949. – danas) – Osnivanje i ciljevi ________________________________________ Der Deutscher Werkbund (1907. – 1938. ) _ osnovan 1907. u Münchenu, udruženje arhitekata, obrnika, industrijalaca, umjetnika _ članstvo heterogeno: u početku članstvo čini 12 samostalnih umjetnika i 12 obrtničkih tvrtki _ članovi samostalni umjetnici: Theodor Fisher, Josef Hoffmann, J. M. Olbrich, Peter Behrens. . . _ zalažu se za objedinjavanje ručne vještine i industrijske proizvodnje u jedinstvenu procesnu cjelinu _ djelovanje Der Deutscher Werkbunda prezentira se kroz izložbe/izgradnju: _ 1907. osnovan u Münchenu _ 1914. izložba u Kölnu _ 1924. izložba u Berlinu _ 1927. izložba u Stuttgartu _ 1929. izložba u Breslavu _ 1938. nacisti zabranili rad Werkbunda _ 1949. obnova rada Werkbunda _ ciljevi Der Deutscher Werkbunda: _ integracija obrtničke i industrijske proizvodnje _ povezivanje proizvođača i dizajnera radi konkurentnosti njemačkih proizvoda na svjetskom tržištu _ industrijalizacija kao sredstvo definiranja estetskih standarda _ objekti koji se mogu masovno proizvoditi i koji su rezultat funkcinalne logike i “iskrene” uporabe materijala Le Corbusier, Weiβenhofsiedlung, Stuttgart, Njemačka, 1927. Mies van der Rohe, Weiβenhof Chair, Stuttgart, Njemačka, 1927.

Der Deutscher Werkbund (1907. – 1938. , 1949. – danas) – Predstavnici ________________________________________ Hermann Muthesius (1861. – 1927. ) Bruno Taut (1880. – 1938. ) _ njemački arhitekt, teoretičar i diplomat _ promiče ideje pokreta Arts and Crafts _ glavni osnivač Der Deutscher Werkbunda _ smatra „arhitekturu majkom svih umjetnosti“ koja „govori u duhu vremena“ _ projektant kuća u prvom vrtnom gradu u Njemačkoj, Hellerau blizu Dresdena _ njemački arhitekt, urbanist i teoretičar _ slijedi postavke formiranja vrtnih gradova _ funkcionalna arhitektura s karakterističnim koloritom Bruno Taut, Stakleni paviljon na izložbi Werkbunda Köln, Njemačka, 1914. Hermann Muthesius arh. , Karl Bernhardt ing. , Michels & Cie. Silk Vaweing Mill, Neubabelsberg, Njemačka, 1912. _ glavna proizvodna hala tvornice Bruno Taut, Vrtni grad Hufeisensiedlung, Berlin, Njemačka, 1927.

Der Deutscher Werkbund (1907. – 1938. , 1949. – danas) – Peter Behrens ________________________________________ Peter Behrens (1868. – 1940. ) _ u ranoj fazi utjecaj Jugendstila (npr. Njemačka ambasada u Sankt Petersburgu) _ razvoj Werkbunda nakon osnivanja, osobito odnos prema industriji, povezan je s karijerom Petera Behrensa; učenici: Mies, Le Corbusier, Meyer, Gropius. . . _ zagovara tezu da oblik proizlazi iz funkcije, funkcionalizam _ Behrens Haus, Darmstat, Njemačka, 1901. Eduard Müller Krematorij, Hagen-Delstern, Njemačka, 1908. Njemačka ambasada, Sankt Petersburg, Rusija, 1912.

Der Deutscher Werkbund (1907. – 1938. , 1949. – danas) – Peter Behrens ________________________________________ Peter Behrens (1868. – 1940. ) _ prvi industrijski dizajner u povijesti, pionir industrijskog dizajna _ 1907. godine postaje umjetnički savjetnik i arhitekt tvrtke AEG _ od 1907. -1914. dizajnira za AEG cjeloviti korporativni identitet (logotip, proizvode, oglašavanje, zgrade - industrijske pogone) _ prihvaća industrijalizaciju kao spoj „duha vremena“ i „duha naroda“ kojeg treba umjetnički uobličiti AEG Turbinenfabrik, Berlin, Njemačka, 1909. _ promišljena materijalizacija industrije kao najvitalnijeg izraza modernog života: „hram industrijske moći” _ klasične proporcije, 100 m dužina, 25 m visina _ prva zgrada suvremene industrijske arhitekture _ suvremeni materijali i tehnike građenja (čelik, staklo) _ lagana čelična konstrukcija uličnog pročelja nasuprot čvrstim uglovnim elementima: bočno učvršćenje laganih grednih konstrukcija karakteristika je svih industrijskih zgrada koje je Behrens projektirao za AEG

„Industrijalizirani rat uništio je obećanja i trijumf napredne industrijske države. ” Kenneth Frampton, Moderna arhitektura – Kritička povijest, 1980.